Postaju li IT inženjeri digitalni "prepperi"?

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Svaki moderni IT sustav morao bi imati razrađen plan kontinuiteta poslovanja i stručnjake koji će se tim područjem baviti.

Prije više od 10 godina dobio sam zadatak od svoje tadašnje voditeljice odjela da revidiram procedure kontinuiteta poslovanja i moguće scenarije koji bi se mogli dogoditi. Dala mi je nekoliko primjera od koji se jednog sjećam još danas: Što ako se dogodi i potres i poplava.

Istražujući te scenarije sam doznao da postoje primjeri procedura kontinuiteta poslovanja koji doslovce uzimaju scenarije nuklearnog rata, pandemija, općeg uništenja… Dakle situacija koje su teško zamislive dok sve funkcionira dobro. Čak i ako ih zamislimo, postavlja se pitanje čemu se pripremati, jer u toj situaciji postoje drugi prioriteti – poput preživljavanja.

Na žalost, u 2020. tema koja je zvučala “prepperska” postala je – vrlo realna.

Pretpostavimo da su banke u potresu pretrpjele ozbiljnu štetu i da nisu mogle omogućiti klijentima pristup uslugama. Ovakav scenarij lako postaje katastrofičan, jer uz dvije istovremene nepogode, treća je jednostavno previše.

Prekid rada – u najgorem mogućem trenutku?

Jedna od ključnih zadaća inženjera IT sustava u RBA je i dizajn sustava koji mogu izdržati i ozbiljne prekide u radu pojedinih dijelova i pružiti korisnicima neometanu uslugu.

U trenutcima katastrofe i krize velikom broju djelatnosti se odmah prekine rad. Živimo u izuzetno povezanom svijetu i praktički nema djelatnosti čiji globalni ili regionalni prekid ne bi izazvao ozbiljne probleme, primjerice – banke! Svima je jasno, da privremena obustava rada banke znači nemogućnost plaćanja za klijente te banke, nemogućnost korištenja bankomata, pristupa Internet bankingu itd. Ovisno o vrsti prekida.

Prije nekoliko mjeseci kad se svijetom naglo proširio COVID-19 i donio visoku dozu straha među nama, Zagreb je pogodio potres dovoljne jačine da izazove ozbiljnu materijalnu štetu i nažalost i ljudsku žrtvu.

Reakcija mnogih stanovnika Zagreba je bila bijeg iz Zagreba, za što im trebaju i financijska sredstva s njihovih računa.

Pretpostavimo da su banke u potresu pretrpjele ozbiljnu štetu i da nisu mogle omogućiti klijentima pristup uslugama. Ovakav scenarij lako postaje katastrofičan, jer uz dvije istovremene nepogode, treća je jednostavno previše: počinju nemiri, brže širenje aktualne bolesti i sl. Izazovi s kojim se timovi u organizacijama susreću u takvoj situaciji su brojni i prelaze tehnička rješenja.

Dizajnirate redundantnost svojih sustava “u miru”

U situaciji u kojoj s jedne strane tražite od zaposlenika da ostanu doma, a s druge strane vam možda trebaju na terenu kako bi sanirali štetu od potresa dok u isto to vrijeme morate voditi brigu i o njihovim privatnim i obiteljskim obavezama – sve to zahtijeva dobro pripremljen i uigran tim unutar organizacije s jasno izraženom ljudskom komponentom u donošenju kritičnih odluka.

Već je i vrapcima na grani jasno da je vrlo teško objasniti potrebu za ulaganje u redundantne sustave i zaposlenike – jer predstavlja znatan trošak za koji se svi nadaju da se nikad neće opravdati.

Moram priznat da pojam “redundantni zaposlenik” zvuči, u najmanju ruku, čudno – čak hladno, ali o tome banka jednostavno mora voditi brigu.

Menadžment se mora pripremiti na situacije gdje će zaposlenici biti pod iznimnim stresom i u mogućem strahu za vlastiti život.

Cijela priča se, naravno, drastično mijenja nakon katastrofe pa čak i male. Kao RBA smo na hrvatskom tržištu prisutni već duži niz godina tijekom kojih se stvorila vrlo jasna svijest o potrebi ulaganja, dizajna i implementacija sustava koji mogu odgovoriti i na katastrofične situacije. Dizajn, koji uključuje i sustave raspoređene na različite lokacije – i redundantne veze pa i “redundantne zaposlenike” – revidira se i testira konstantno. Od određenih sustava zahtijeva se automatsko prebacivanje, od nekih drugih automatsko nije opcija i inzistira se na ručnom.

Jedna od bitnih stavki stoga je iskorištavanje redundantnih resursa i dok sve “miruje”. Time se umanjuje viša cijena takvih sustava jer oni onda ne čine tzv. hladni pogon. Pri tome trebate biti vrlo oprezni i, primjerice, jasno odrediti koji sustavi se smiju tako koristiti i do koje mjere.

Na jednostavnom primjeru računalne mreže to bi značilo istovremeno korištenje oba linka koji idu po različitim trasama, no u slučaju prekida jednog – da li je propusnost drugog dovoljna da održi poslovanje, makar i usporenije, do otklanjanja kvara?

Developeri također nisu izuzeti iz cijele ove priče. Pametan razvoj aplikacija uključuje i mogućnost tih aplikacija da se prilagode radu u uvjetima prebacivanja na sekundarne sustave, otpornost aplikacija na manju raspoloživost resursa te automatski oporavak aplikacija jednom kada se sustavi vrate u normalan režim rada.

Tehnički aspekt se svodi više manje na inteligentan i financijski isplativ dizajn sustava koji će moći odgovoriti na pripremljene scenarije, a samim time i realnu situaciju.

No, često zanemarivan aspekt je onaj ljudski!

Menadžment se mora pripremiti na situacije gdje će zaposlenici biti pod iznimnim stresom i u mogućem strahu za vlastiti život. Zaposlenici moraju biti svjesni da će se od njih očekivati reakcija kako bi se oporavili sustavi. Tu uvelike pomažu sustavi koji automatski prebacuju funkcije pa je time i intervencija manjeg opsega. Ključ svega je dobra priprema.

Nedavna situacija nas sve stavlja u priliku da ponovno prođemo kroz postojeće scenarije i dodamo nove. Mada nam je reakcija bila dobra, i dizajn sustava se pokazao izvrsnim, uvijek možemo dodatno sve poboljšati. Možda je ovaj put zahvaljujući pravovremenoj reakciji IT inženjera spriječena obustava usluga, ali što se događa ako je upravo taj inženjer sljedeći put spriječen?

Zaštite bitne sustave – ne mora biti skupo koliko mislite

Ako nemate izrađene procedure oporavka, bez obzira na djelatnost, preporučujem vam da s obzirom na realnost 2020. što prije krenete u pripremu, a imajte na umu:

  • Da je to važna investicija koja ne mora biti preskupa: Često puta analizom se može ustanoviti da ulaganje i neće biti toliko veliko. Nije potrebno u početku pobrojati sve moguće nezgode koje se mogu dogoditi, već krenite od onih koje su za vaše okruženje realnije i na njima gradite planove dalje.
  • Dostupnost digitalnih usluga ovisi o prirodi vašeg poslovanja: No prije svega trebalo bi definirati poslovne potrebe za dostupnošću, odnosno koliki prekid može poslovna strana “izdržati” s prihvatljivim utjecajem na poslovanje. Pri tome veličina tvrtke, u današnje vrijeme, ima samo djelomičan utjecaj.

Primjerice, potpuno digitalizirana tvrtka koja se bavi pružanjem određene financijske usluge, može imati manje od 50 zaposlenika, no njena dostupnost ne smije biti prekinuta ni na trenutak. Takva tvrtka morat će uložiti i u potpuno redundantne veze po različitim trasama i kod različitih ne-vezanih pružatelja usluge, morat će imati udaljene lokacije koje mogu samostalno opsluživati kompletan poslovni proces, te će vrlo vjerojatno morati imati i rezervne urede na udaljenoj lokaciji, u slučaju da su zaposlenici onemogućeni raditi s primarne lokacije.

S druge strane, tvornica vijaka, koja može zapošljavati na tisuće radnika, možda si može dozvoliti duži prekid u digitalnim uslugama, a proizvodni proces zaštititi zasebnim metodama.

Jednostavan proces za “preppanje”

Poslovna strana mora definirati potrebe za kontinuitetom poslovanja, a na IT inženjerima je da taj kontinuitet održe. Pravodobnim planiranjem, provedbom ako bude potrebno i, ono najbitnije, učestalim testiranjem i poboljšavanjem procedura oporavka.

Pojednostavljeno, cijela priča oko ovih procedura svodi se na:

  1. Što ako se dogodi procjenu… hoće li ta situacija imati utjecaja na poslovni proces i kako ću obraniti sustav od nje;
  2. Simuliranje situacije (naravno, ne izazivate požar i ne minirate zgradu ureda :));
  3. Revizija svih procedura i ispravljanje pogrešaka;
  4. Sljedeće godine opet pod 1. i tako u krug.

Čest stav koji se pojavljuje je i “Neće valjda dvaput zaredom”. Ukratko, hoće. Naime, jednom kada kriza prođe ne treba ju shvatiti kao kraj, već kao predah da se dodatno pojačaju napori za kontinuitetom poslovanja. Uostalom, upravo u takvom vremenu i živimo.

Potres u Zagrebu dogodio se 22. ožujka 2020 usred globalne COVID-19 pandemije. I na taj dan, drugog dana proljeća, u Zagrebu je pao snijeg.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.

Netokracija Podcast

Kome je u interesu “deepfake” skandal Vladimira Kočiša Zeca?!

Joe Biden nagovara američke glasače da ne glasaju, a Zoran Milanović hrvatske glasače na kupnju dionica MOL-a, dok Vladimir Kočiš Zec razotkriva tajne Hrvatske narodne banke?