Sve neuspješne kompanije nalik su jedna na drugu, svaka uspješna je uspjela na svoj način

Sve neuspješne kompanije nalik su jedna na drugu, svaka uspješna je uspjela na svoj način

Kad se novi članovi tima pridruže Mireu, prva stvar koju ih pitam je – znate li kako počinje Ana Karenjina?

Zvuči smiješno, ali to mi je odličan način da ih uvedem u priču o tome kako radimo i kako se razvijaju vlastiti proizvodi – sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.

Razviti vlastiti proizvod i cijelu kompaniju oko toga nije trivijalno i tu je priča malo drugačija – sve neuspješne ili propale kompanije nalik su jedna na drugu, dok je svaka uspješna uspjela na svoj način.

Ja ne mogu drugima reći kako točno trebaju voditi svoje kompanije da bi bile uspješne. No u 22 godine smo prošli jako puno situacija, i pozitivnih i negativnih, pa neka od ovih mojih razmišljanja sigurno mogu pomoći drugim osnivačima da izbjegnu neke buduće krize.

Bijeg od mainstreama

Naš način, ono što Mireo njeguje od samih početaka kompanije je bijeg od mainstream industrija, od jasno zapisanih načina djelovanja i koraka koje samo treba pratiti da bi se došlo do nekog rješenja.

Mi smo 2001. ušli u industriju navigacije jer je to bilo novo i jer nam se činilo fora. Znali smo da će biti teško razviti proizvod jer nije bilo staza koje smo mogli pratiti i drugih kompanija čiji bismo način rada mogli kopirati, ali smo znali da će baš zbog toga biti i manje konkurencije.

Danas velik broj IT kompanija razvija isti proizvod, možda samo marginalno drugačiji u odnosu na ostale. Ulaze u industrije u kojima je jednostavnije razviti proizvod jer znaju kako su to radile kompanije prije njih, ali u koje se teško probiti jer su već zasićene – i onda se nažalost dovedu do toga da se moraju boriti cijenom, umjesto kvalitetom i inovacijom.

Nema novca koji može zamijeniti slobodu upravljanja svojim poslovanjem

Kad je Mireo 2001. započinjao s razvojem proizvoda, ulaganje u hrvatske IT kompanije skoro pa nije postojalo. Danas je situacija bitno drugačija, sve je više investitora i VC fondova spremno uložiti u domaće startup kompanije. No, novac koji su investitori zadnjih godina masovno ubacivali u IT kompanije donosi i probleme. Nije problem sam novac, već njegovo korištenje i očekivanja investitora, odnosno razina njihovog utjecaja na razvoj kompanije.

Iako u počecima nismo ni mogli privući investiciju jer toga nije bilo u Hrvatskoj, u zadnjih smo desetak godina u par navrata razgovarali s investitorima koji su bili spremni uložiti u Mireo. I sve smo ih odbili. Ne zbog toga da pošaljemo poruku kako možemo rasti bez vanjskog kapitala, već zbog toga što je razina utjecaja na Mireo koju su investitori tražili bila prevelika.

U Mireu volimo raditi stvari na svoj način – nama je cilj razvijati vrhunske proizvode. Kad u priču uđu investitori kojima su od proizvoda važniji brojevi i rast pod svaku cijenu, to nije dobro za razvoj poslovanja. Ako smo mi prošle godine imali rast prihoda od 30% i dobiti od 100%, to je odličan rezultat – i nitko nam ne može reći da moramo rezati troškove i podijeliti otkaze jer rast nije bio 35%.

Nema novca koji može zamijeniti utjecaj na razvoj svojeg proizvoda i brzinu rasta svojeg poslovanja. To je, nažalost, aspekt vođenja poslovanja na kojem padnu mnogi mladi startupi i koji onda dovedu do neupjeha brojnih perspektivnih proizvoda.

Želimo brz rast – ali samo ako je taj rast održiv

U trenutku kad vanjski kapital uđe u kompaniju, želja za ogromnim skaliranjem često nadjača želju za zdravim skaliranjem – i to na svim poljima. 10x klijenata, prihoda, dobiti, zaposlenika, ureda… kao da će ta prilika u trenutku nestati i više se neće pojaviti pa je treba odmah zgrabiti.

Mi Mireo gradimo od 2001. godine. U tom smo periodu brojne poslovne prilike uhvatili, brojne smo propustili, a dobar dio i odbili. No niti jednom se još nije dogodilo da se nakon propuštene ili odbijene prilike nije pojavila nova.

Skakanje na svaku priliku i svaki novi trend odvlači fokus od onog bitnog – osiguravanja da proizvod koji razvijamo bude vrhunski. Trendovi se u IT industriji brzo pojave i brzo nestanu, to smo u ove 22 godine vidjeli nebrojeno puta. Ono što je nas guralo naprijed svih ovih godina je fokus na proizvod i rješavanje problema koji su zaista važni.

Hoće li i Mireo nekad iskusiti godišnji rast od 10 ili više puta? Vjerojatno.
Hoće li taj rast biti rezultat skakanja na neki trend ili poslovnu priliku koja se pojavi jednom u životu? Apsolutno ne.

Što vidimo kao zdrav i održiv rast?

Od sredine 2022. do sada povećali smo broj zaposlenika za 35 % i plaće za 20 %. U 2022. smo imali rast prihoda od 30 % i profita 100 %. U zadnjih smo godinu dana u svakom trenutku imali nekoliko otvorenih pozicija i privukli smo dosta novih ljudi. I to će se nastaviti. No na ovom polju odbijamo brzo rasti.

Nove članove tima treba na kvalitetan način integrirati u kompaniju – a to zahtijeva i vrijeme i angažman. U IT industriji su brza povećanja broja zaposlenika na neki način postala standardan način funkcioniranja pa nije neobično vidjeti firme koje se u godinu dana udvostruče – no ostaje pitanje koliko je to zaista dobro za te zaposlenike?

U Mireu sad imamo 57 ljudi. Ako do kraja 2024. dođemo do nekih osamdesetak, to će biti i više nego dovoljan rast jer ćemo znati da smo za te nove članove tima osigurali sve što im je potrebno da se s nama mogu dugoročno razvijati. A to na kraju ima iznimno pozitivan utjecaj na stabilnost i otpornost kompanije.

Želimo mijenjati svijet, ali ne iz nekih dubokih razloga, već zbog toga što nam je to fora

Zadnji, ali ne najmanje važan stup izgradnje kompanije otporne na krizu je zabava.

Kao i osnivači brojnih drugih kompanija, i ja za Mireo volim reći da želimo mijenjati svijet svojim proizvodima. Ali za razliku od drugih, mi nemamo neku duboku priču iza toga – mi to želimo raditi jer nam je fora.

Taj aspekt zabave je važan za sve koji žele dugo biti u jednom poslu, biti vrhunski u tome i ne odustati kad dođu teški periodi. Mi smo u navigaciju ušli jer smo birali probleme koje želimo rješavati i koji su nam se u tom trenutku činili podjednako teški i zabavni – i na taj način radimo još uvijek.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.

Netokracija Podcast

Kome je u interesu “deepfake” skandal Vladimira Kočiša Zeca?!

Joe Biden nagovara američke glasače da ne glasaju, a Zoran Milanović hrvatske glasače na kupnju dionica MOL-a, dok Vladimir Kočiš Zec razotkriva tajne Hrvatske narodne banke?