Zašto se zakoni brzo donose za Agrokor, ali ne i za sve ostale poduzetnike?

Zašto se zakoni brzo donose za Agrokor, ali ne i za sve ostale poduzetnike?

Hrvatska je po 61. od sveukupno 63 države na IMD-ovom godišnjaku svjetske konkurentnosti, malo iznad Mongolije i Venezuele, no u TMF-ovom izvješću smo na samom vrhu - kada se gleda kompleksnost poreznog sustava. Zašto se iz godine u godinu ne mijenjanju regulative koje guše poduzetnike raščlanila nam je poduzetnica i saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić.

Nije nova stvar da se poduzetnici utapaju u nizu nepotrebnih propisa, tu je i tromi, neefikasni državni aparat, a sad smo dobili i nepobitni dokaz da je naš porezni sustav među najkompleksnijima, ističe Ivana.

Porezom protiv ekonomske logike

Analizirajući porezne sustave u 94 zemlje svijeta, TMF donosi poreznu analizu pod nazivom The Financial Complexity Index 2018. Rezultati ove stručne analize su za Republiku Hrvatsku katastrofalni – prema kompleksnosti poreznog sustava Hrvatska je na 12. mjestu u svijetu.

Stručnjaci TMF Grupe u analizi za Hrvatsku kažu:

Hrvatska je i dalje jedna od porezno najopterećenijih zemalja u EU. Čak i nakon porezne reforme. […] Velik dio reforme kao i potezi prema boljoj poslovnoj okolini, osobito za osnivače i male poduzetnike se i dalje nalaze u povojima, pa će pozornost na Hrvatsku biti usmjerena i u idućim godinama.

Po Eurostatu je jasno vidljivo i da je Hrvatska oporezovana značajno iznad prosjeka, dodaje Ivana, a s udjelom parafiskalnih nameta u ukupnoj masi poreza uvjerljivo je prva država EU s 18.2%:

Zaista je nedopustivo, da u 2018. godini mi nismo u stanju shvatiti i prihvatiti elementarne ekonomske zakonitosti. Temeljna ekonomska logika, dokazana nebrojeno puta u praksi, kaže da niski porezi vode do široke porezne baze, a ona posljedično vodi do većih poreznih prihoda. I to je win-win kombinacija za svakoga. Poduzetništvo, državu i stanovništvo. Prvo treba postati bogat niskim porezima, a tek onda se postaje socijalno siguran.

Da bi se poduzetništvo moglo razvijati, treba se stvoriti jednostavan okvir za poslovanje na slobodnom tržištu, kaže Ivana – a kao dobar primjer iz Europe navodi Norvešku, za koju gore spomenuta analiza kaže:

Norveška regulatorna okolina općenito je transparentna s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom. Većina poslovnih podnesaka za računovodstvo i porez može se izvršiti elektroničkim putem, dok se procesi i struktura relevantnih tijela pojednostavljuju.

Zašto Hrvatska ne može biti uz bok s Norveškom?

Odavno je očito da su nam promjene nužne, ali one dolaze iznimno polako. To je ono što je Ivana zacrtala da će promijeniti u trajanju svog mandata:

Trenutno imam samo jedan cilj, a to je donijeti izmjene zakona koje se odnose na rasterećenje poslovanja postojećih poduzetnika, ali i novi zakon na kojem radim u kojem ćemo napokon po prvi puta definirati poduzetnike početnike i startup poduzeća, uputiti u saborsku proceduru i kroz rasprave pokušati dobiti potporu za iste.

Svjesna je da je u oporbi, kaže, ali ne vidi razloga da bar ne pokuša vladajućima objasniti stvari koje treba mijenjati ako želimo da se poduzetništvo rastereti i osnaži, a samim time i otvore nova radna mjesta. Ali to je lakše reći, nego učiniti, jer procedura donošenja zakona u Hrvatskoj izgleda po prilici ovako:

Za jednu izmjenu zakona trebam prvo istražiti sve druge zakone kojih se ta izmjena tiče. Nakon toga u suradnji sa stručnim službama izraditi prijedlog izmjene zakona ili zakon. Ako se radi o zakonskom prijedlogu, gotov zakonski prijedlog šaljem na javno savjetovanje. Nakon javnog savjetovanja, sve komentare i prijedloge koji doprinose učinkovitijem zakonskom prijedlogu uvrštavam u sam zakon. Takav zakonski prijedlog uputim u saborsku proceduru. Prijedlog zakona ide na mišljenje vladi.

Kada vlada dostavi svoje mišljenje o određenom prijedlogu ili izmjeni zakona, tek tada zakon ide u saborske odbore. Nakon što se na odborima glasuje o zakonu ili izmjeni zakona, isti dolazi u sabornicu u prvo čitanje na raspravu i glasovanje. Ako prijedlog zakona prođe u prvom čitanju, zastupnici o njemu raspravljaju i predlažu amandmane u drugom čitanju, nakon čega to postaje konačni zakon i o njemu se glasuje.

Daleko je to od sustava koji je idealan za brze reakcije, pa ipak, iz slučaja Agrokor vidimo da je zakone moguće donijeti u relativno kratkom roku, kada za to postoji motivacija. Ako ništa drugo, Lex Agrokor nam je pokazao da nije stvar u tome se “ne može” brzo djelovati, a pitanje koje trebamo postaviti je zašto se ta ažurnost ne primjenjuje i na drugim zakonima koji koče domaće poduzetnike i gospodarstvo.

Do poduzetništva nikome nije stalo, osim poduzetnicima

No za to smo si djelomično i sami krivi – dobar način da se državni vrh motivira je pritisak – onaj koji bi poduzetnici, javnost, a posebno mediji trebali vršiti da se riješe problemi koji nas muče svakodnevno, a ne dolaze s apozicijom “afera” i nisu toliko klikabilni.

Mediji više izvještavaju o odjevnim kombinacijama Ninčević Lesandrić nego o izmjenama zakona koje predlaže.

Dok god se više piše o tome tko je što obukao u Saboru, nego što se tamo pričalo, sami perpetuiramo taj sustav:

Samo zamislite da se onoliko koliko se piše o mojim odjevnim kombinacijama piše o razvoju malih poduzetnika, o samozapošljavanju, o pozitivnim primjerima mikro i malih poduzetnika i obrtnika. Pa to su stvari koje donose promjene, svi zajedno trebamo otvarati ljudima oči da shvate da sami sebi mogu stvoriti posao, i svi zajedno trebamo raditi na zakonskim okvirima koji će im omogućiti rasterećeno poslovanje.

No je li to samo optimizam? Ivana je vjeruje da nije:

Uvjerena sam da svaka osoba na temelju svog znanja, iskustva ili talenta itekako može sama sebi stvoriti posao, ali na to je trebamo potaknuti kako pozitivnim primjerima tako i zakonskim okvirima. Zašto uostalom ne omogućimo osobi koja po prvi puta ulazi u poduzetništvo uvjete da pokuša svoje znanje, iskustvo ili talent pretvoriti u posao, a da pritom, ako ne uspije, ne ostaje doživotni dužnik državi?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.