Zašto se zakoni brzo donose za Agrokor, ali ne i za sve ostale poduzetnike?

Zašto se zakoni brzo donose za Agrokor, ali ne i za sve ostale poduzetnike?

Hrvatska je po 61. od sveukupno 63 države na IMD-ovom godišnjaku svjetske konkurentnosti, malo iznad Mongolije i Venezuele, no u TMF-ovom izvješću smo na samom vrhu - kada se gleda kompleksnost poreznog sustava. Zašto se iz godine u godinu ne mijenjanju regulative koje guše poduzetnike raščlanila nam je poduzetnica i saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić.

Nije nova stvar da se poduzetnici utapaju u nizu nepotrebnih propisa, tu je i tromi, neefikasni državni aparat, a sad smo dobili i nepobitni dokaz da je naš porezni sustav među najkompleksnijima, ističe Ivana.

Porezom protiv ekonomske logike

Analizirajući porezne sustave u 94 zemlje svijeta, TMF donosi poreznu analizu pod nazivom The Financial Complexity Index 2018. Rezultati ove stručne analize su za Republiku Hrvatsku katastrofalni – prema kompleksnosti poreznog sustava Hrvatska je na 12. mjestu u svijetu.

Stručnjaci TMF Grupe u analizi za Hrvatsku kažu:

Hrvatska je i dalje jedna od porezno najopterećenijih zemalja u EU. Čak i nakon porezne reforme. […] Velik dio reforme kao i potezi prema boljoj poslovnoj okolini, osobito za osnivače i male poduzetnike se i dalje nalaze u povojima, pa će pozornost na Hrvatsku biti usmjerena i u idućim godinama.

Po Eurostatu je jasno vidljivo i da je Hrvatska oporezovana značajno iznad prosjeka, dodaje Ivana, a s udjelom parafiskalnih nameta u ukupnoj masi poreza uvjerljivo je prva država EU s 18.2%:

Zaista je nedopustivo, da u 2018. godini mi nismo u stanju shvatiti i prihvatiti elementarne ekonomske zakonitosti. Temeljna ekonomska logika, dokazana nebrojeno puta u praksi, kaže da niski porezi vode do široke porezne baze, a ona posljedično vodi do većih poreznih prihoda. I to je win-win kombinacija za svakoga. Poduzetništvo, državu i stanovništvo. Prvo treba postati bogat niskim porezima, a tek onda se postaje socijalno siguran.

Da bi se poduzetništvo moglo razvijati, treba se stvoriti jednostavan okvir za poslovanje na slobodnom tržištu, kaže Ivana – a kao dobar primjer iz Europe navodi Norvešku, za koju gore spomenuta analiza kaže:

Norveška regulatorna okolina općenito je transparentna s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom. Većina poslovnih podnesaka za računovodstvo i porez može se izvršiti elektroničkim putem, dok se procesi i struktura relevantnih tijela pojednostavljuju.

Zašto Hrvatska ne može biti uz bok s Norveškom?

Odavno je očito da su nam promjene nužne, ali one dolaze iznimno polako. To je ono što je Ivana zacrtala da će promijeniti u trajanju svog mandata:

Trenutno imam samo jedan cilj, a to je donijeti izmjene zakona koje se odnose na rasterećenje poslovanja postojećih poduzetnika, ali i novi zakon na kojem radim u kojem ćemo napokon po prvi puta definirati poduzetnike početnike i startup poduzeća, uputiti u saborsku proceduru i kroz rasprave pokušati dobiti potporu za iste.

Svjesna je da je u oporbi, kaže, ali ne vidi razloga da bar ne pokuša vladajućima objasniti stvari koje treba mijenjati ako želimo da se poduzetništvo rastereti i osnaži, a samim time i otvore nova radna mjesta. Ali to je lakše reći, nego učiniti, jer procedura donošenja zakona u Hrvatskoj izgleda po prilici ovako:

Za jednu izmjenu zakona trebam prvo istražiti sve druge zakone kojih se ta izmjena tiče. Nakon toga u suradnji sa stručnim službama izraditi prijedlog izmjene zakona ili zakon. Ako se radi o zakonskom prijedlogu, gotov zakonski prijedlog šaljem na javno savjetovanje. Nakon javnog savjetovanja, sve komentare i prijedloge koji doprinose učinkovitijem zakonskom prijedlogu uvrštavam u sam zakon. Takav zakonski prijedlog uputim u saborsku proceduru. Prijedlog zakona ide na mišljenje vladi.

Kada vlada dostavi svoje mišljenje o određenom prijedlogu ili izmjeni zakona, tek tada zakon ide u saborske odbore. Nakon što se na odborima glasuje o zakonu ili izmjeni zakona, isti dolazi u sabornicu u prvo čitanje na raspravu i glasovanje. Ako prijedlog zakona prođe u prvom čitanju, zastupnici o njemu raspravljaju i predlažu amandmane u drugom čitanju, nakon čega to postaje konačni zakon i o njemu se glasuje.

Daleko je to od sustava koji je idealan za brze reakcije, pa ipak, iz slučaja Agrokor vidimo da je zakone moguće donijeti u relativno kratkom roku, kada za to postoji motivacija. Ako ništa drugo, Lex Agrokor nam je pokazao da nije stvar u tome se “ne može” brzo djelovati, a pitanje koje trebamo postaviti je zašto se ta ažurnost ne primjenjuje i na drugim zakonima koji koče domaće poduzetnike i gospodarstvo.

Do poduzetništva nikome nije stalo, osim poduzetnicima

No za to smo si djelomično i sami krivi – dobar način da se državni vrh motivira je pritisak – onaj koji bi poduzetnici, javnost, a posebno mediji trebali vršiti da se riješe problemi koji nas muče svakodnevno, a ne dolaze s apozicijom “afera” i nisu toliko klikabilni.

Mediji više izvještavaju o odjevnim kombinacijama Ninčević Lesandrić nego o izmjenama zakona koje predlaže.

Dok god se više piše o tome tko je što obukao u Saboru, nego što se tamo pričalo, sami perpetuiramo taj sustav:

Samo zamislite da se onoliko koliko se piše o mojim odjevnim kombinacijama piše o razvoju malih poduzetnika, o samozapošljavanju, o pozitivnim primjerima mikro i malih poduzetnika i obrtnika. Pa to su stvari koje donose promjene, svi zajedno trebamo otvarati ljudima oči da shvate da sami sebi mogu stvoriti posao, i svi zajedno trebamo raditi na zakonskim okvirima koji će im omogućiti rasterećeno poslovanje.

No je li to samo optimizam? Ivana je vjeruje da nije:

Uvjerena sam da svaka osoba na temelju svog znanja, iskustva ili talenta itekako može sama sebi stvoriti posao, ali na to je trebamo potaknuti kako pozitivnim primjerima tako i zakonskim okvirima. Zašto uostalom ne omogućimo osobi koja po prvi puta ulazi u poduzetništvo uvjete da pokuša svoje znanje, iskustvo ili talent pretvoriti u posao, a da pritom, ako ne uspije, ne ostaje doživotni dužnik državi?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Netokracija Podcast

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Karijere

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.