Zašto sam, usprkos ljubavi prema tehnologiji, upisala filozofski, a ne FER

Zašto sam, usprkos ljubavi prema tehnologiji, upisala filozofski, a ne FER

Prva knjiga koju je kupila na jednom davnom Interliberu? Microsoftov "Faster Smarter HTML & XML". Reakcija okoline? "Štreberica." "Što će ti to?" Nije ni čudo što nije upisala FER ili neki sličan fakultet, nego se odlučila za sigurniju opciju, "jezike". Danas ipak uspješno spaja svoje dvije ljubavi, usmjeravajući svoju karijeru prema pisanju tehničke dokumentacije, ali Ivana Isadora Devčić, dobitnica našeg natječaja koji smo u sklopu konferencije Ladies of New Business organizirali s Otvorenim učilištem Algebra i portalom Zadovoljna.hr, ne može se ne pitati onu vječnu - ŠBBKBB (što bi bilo kad bi bilo).

Među više od stotinu prijava djevojki u sklopu spomenutog natječaja, Ivanin je životopis žiriju, u kojem sam se i sama nalazila, posebno zapeo za oko. Iako je neki od gore navedenih vanjskih faktora nisu spriječili da sama savlada osnove programiranja, priznaje da u tom znanju, uslijed manjka sustavnog obrazovanja, ima rupa. Kako je navela u prijavi:

Jeste li na internetu zapazili šale o komentarima u kodu poput “nemam pojma što ovaj dio radi” ili “ovo radi, ali ne znam zašto”? E, tako nekako izgledaju i moji pokušaji programiranja. Sramota je priznati, ali neke elemente web programiranja još uvijek nisam savladala. Iako sam samostalno naučila HTML, CSS i nešto JavaScripta, PHP mi je velikim dijelom nepoznanica. To nije zbog nedostatka interesa, već upravo suprotno – mnogo toga učim istovremeno, ali ne jednakom brzinom.

Upravo se zbog toga prijavila na natječaj za besplatno pohađanje Algebrina programa obrazovanja Programer internet aplikacija PHP i MySQL, koji je i osvojila, ali nisam mogla ne popričati s njom detaljnije ne bih li ušla u dubinu problema – zašto se u ključnom trenutku budućeg daljnjeg razvoja mlade osobe, pri odabiru fakulteta, nije odlučila na tehnički smjer kad ju je to toliko privlačilo? U razgovoru smo krenule od knjige spomenute na početku priče, koju je kupila prilikom izleta u srednjoj školi na sajam knjiga Interliber.

Bilo je to u drugom ili trećem razredu srednje škole. Tada nisam znala što mi točno treba da bih svladala programiranje, niti je bilo toliko dostupnih resursa na internetu. Iako sam išla u matematičku gimnaziju, program pojačane informatike nije zadovoljavao moja očekivanja. Radili smo s Pascalom, Basicom i C-om, što mi se nije baš činilo toliko jednostavnim. S druge strane, HTML i CSS su mi se činili takvima.

‘Jezici’ su bili jednostavnije rješenje

Ivana još uvijek čuva knjigu posećenu HTML-u i XML-u koju je kupila u srednjoj školi, ali usprkos ljubavi prema tehnologiji, upisala je filozofski fakultet.

Roditeljska reakcija na njene interese? Uobičajena – piši zadaću, uči za školu. Njena? Strpati interes za izradom weba u slobodno vrijeme. Prisjeća se kako je računalo dobila kasno, u odnosu na vršnjake, stoga se osjećala kao da nešto propušta – pokušala je nadoknaditi ono što je smatrala da joj nedostaje uz tehnološke časopise. Čak je maštala o tome da će napraviti svoj operativni sustav, kad je prvi put vidjela Windowse koji su joj se nisu svidjeli. Nije to napravila, naravno, ali je danas uključena u Linux zajednicu. 🙂

No, nisam upisala fakultet poput FER-a jer sam smatrala da mi neki predmeti, poput fizike, ne bi išli dobro. Odlučila sam se na jednostavnije rješenje, jezike, no strast prema tehnologiji uvijek je ostala u pozadini – hobi, kojim se bavim u slobodno vrijeme, koji i dalje učim, ali ne znam ga dovoljno da bih to nazvala profesijom.

No, to ne znači da svoju profesiju ne može povezati s onim za čime je strastvena. Osim što je danas volonterka u udruzi Linux za sve, gdje se bavi komunikacijom, počela je pisati i za strane portale o temama vezanim za otvoreni softver, čime danas zapravo i zarađuje za život – kreiranjem tutorijala i vodiča, poput onoga kako prijeći s Windowsa na Linux, a ujedno se bavi i prevođenjem te lokalizacijom softvera te doprinosi projektu MediaWiki.

‘Prestala sam u nekom trenutku žaliti što nisam upisala tehnički fakultet’

Nisam je mogla ne pitati – kako misli da bi njen život izgledao da se za vrijeme studija odlučila za programiranje?

Ne znam. 🙂 Prestala sam u nekom trenutku žaliti zašto nisam upisala tehnički fakultet i odlučila sam nešto napraviti od ovoga što imam. Možda bih imala bolji posao s obzirom na to da je industrija razvijena i programeri su traženi.

Danas želi primijeniti programiranje na probleme iz sfera društvenih znanosti i jezika, poput izrade jezičnih alata. Kako kaže, postoji kroničan manjak takvih alata, a i njihovog razumijevanja, posebice među studentima društvenih znanosti koji često nemaju razvijene tehničke vještine, osim osnovnog znanja korištenja interneta, što je i jedan od razloga zbog kojeg smo i mi u Netokraciji pokrenuli projekt Digitalna karijera. Ivana smatra kako im razni alati mogu pomoći u profesionalnom radu, samo ih treba učiniti dostupnijim, a njihova sučelja jednostavnijim.

Djevojkama je važna podrška obitelji i prijatelja

Luka Travaš/Ladies of New Business
Da je djevojkama u ključnim trenutcima za karijeru itekako važna podrška okoline, čuli smo više puta na konferenciji Ladies of New Business, a i sama Ivana tome svjedoči.

Iako u razgovoru Ivana ulijeva optimizam, njeni razlozi zbog kojih zapravo i nije upisala fakultet tehničkog smjera to ne čine:

Kod mene su bili raznoliki razlozi poput nepovjerenja u vlastite vještine, znanje i mogućnosti da bih mogla to sve savladati.

Mislim da u Hrvatskoj veliku važnost ima okolina – djevojkama je važna podrška obitelji i prijatelja, a ako ste iz nekih krajeva Hrvatske gdje je patrijarhalni modus izraženiji, očevi imaju veliku ulogu. Ima slučajeva gdje glava obitelji otvoreno kaže: “Nema šanse, studirat ćeš ono što ti ja kažem.” Možda zvuči ekstremno, ali i dalje je prisutno.

Odakle krenuti sa samoedukacijom?

Za kraj, zamolila sam Ivanu da, za one koji su željni samoedukacije, izdvoji nekoliko izvora koji su njoj bili najviše korisni:

Što se tiče mojih preporuka izvora za učenje, istaknula bih prije svega Smashing Magazine. Mislim da je to čak najstariji feed u mom RSS klijentu. Pratim stranicu gotovo od samog njezinog početka jer mi se sviđa detaljan pristup temama koje autori obrađuju – a to nisu samo web dizajn i development, već i dizajn općenito, tipografija, UX/UI… Ako vas dizajn zanima samo površno, Smashing Magazine može učiniti da se baš jako zagrijete za temu, i potaknuti vas da istražujete i učite dalje.

Od nešto “konkretnijih” izvora za učenje samog HTML-a i CSS-a izdvojila bih Mozilla Developer Network. Sve početničke nedoumice mogu se brzo otkloniti pretraživanjem MDN-a i čitanjem bilo njihovih vodiča, bilo natuknica pisanih jednostavnim i razumljivim stilom. Tu je još i HTML Dog (nažalost, nije pravi pas koji vas uči HTML-u); također jedna od dugovječnijih stranica s tutorijalima za sve razine znanja.

Od relativno novih izvora spomenula bih Codecademy i njihovu Learn to Code seriju lekcija iz raznih programskih jezika, gdje se može interaktivno rješavati zadatke izravno u web browseru.

Za učenje o GNU/Linux sustavima zapravo i nisam koristila neki specifičan izvor, već sam naprosto počela svakodnevno koristiti taj operacijski sustav i usput prikupljala znanje pretražujući internet. Općenito smatram da je vještina pretraživanja interneta i pronalaženja relevantnih informacija među prvima i najvažnijima koje bi trebalo usvojiti bez obzira na područje kojim se želite baviti.

Ipak, moram istaknuti Arch Linux wiki kao primjer fantastične dokumentacije iz koje se može toliko toga naučiti, a pritom uopće ne morate biti korisnik Arch Linuxa. Još jedan možda neuobičajen način učenja o tome kako funkcionira GNU/Linux sustav je čitanje sistemskih logova. Kad nisam imala ništa pametnije za raditi, čitala bih logove i upisivala neke fraze iz njih u Google da vidim što znače i na što se odnose.

Ivana ide dalje – uz samoedukaciju i edukaciju u Algebri, želi se upustiti i u neke projekte koje bi htjela sama napraviti uz znanje koje ima. A tu je i još jedan cilj – proći edukaciju za pisanje tehničke dokumentacije i dobiti certifikat technical writera. To bi bila idealna kombinacija njenih znanja i vještina – pisanja, prevođenja i znanja kako softver funkcionira. Njen primjer pokazuje da je teško pobjeći od strasti za tehnologijom te da ona može pronaći svoj put, čak i ako ste “cura s filozofskog”, ali, da su okolnosti bile drugačije, i njen put bio bi daleko jednostavniji.

Komentari

  1. Jim Morrison

    Jim Morrison

    07. 06. 2017. u 10:49 am Odgovori

    I ja sam programer koji je studirao na Filozofskom fakultetu. Ali ja sam na Filozofskom studirao informatiku 🙂

    Ne daj da te izblesiraju i diskreditiraju. Ako te zanima programisanje i općenito informatika onda možeš biti bolja od mnogih koji su završili fakultet tog smijera, a da ih to ne zanima. Ja sam prastari programer pa sam stoga upoznao puno kvazistručnjaka sa FER-a, FESB-a i ETF-a. Znam najviše ljude sa jednog od navedenih fakulteta (namjerno neću napisati kojeg da ne izazovem flejm). Da vidiš kakve neznalice s tog faksa izlaze, sa diplomom mag. ing. računarstva. Nevjerojatno je da netko uspije završiti taj studij, a da izađe sa faksa kao notorni tukac.

  2. Danijel

    Danijel

    07. 06. 2017. u 8:17 pm Odgovori

    “Nema šanse, studirat ćeš ono što ti ja kažem” – ne mogu da vjerujem kad čitam ovu rečenicu.
    Sad su neke stvari jasnije kada se na promociji najviše vesele roditelji i viču bravo! bravo!, obavezno ponosno slikanje i stavljanje na Facebook da sva rodbina vidi što je njihovo dijete postiglo, a kad ne mogu pronaći posao s tom diplomom jer ih to ne zanima onda više nije bravo. Onda je kriv sustav, država…

  3. Miro

    Miro

    08. 06. 2017. u 9:42 am Odgovori

    Nekada si na FER-umogao naučiti programiranje jer imao si ljude i profesore koji su ti pokazivali ono što ne razumiješ. Alternative nije bilo osim par nerazumljivih knjiga. Danas FER nije nikakav uvjet za naučiti programriati jer znanje koje dobiješ na Internet video tečajevima je daleko bolje i složenije od onog zastarjelog koje dobivaš na FER-u.

    To završavaju uglavnom oni koji se žele uhljebiti u neku firmicu i mahati diplomom, a ne oni koji žele stvarno znati vještine programiranja i zarađivati od toga na realnom tržištu.

  4. Jim Morrison

    Jim Morrison

    08. 06. 2017. u 3:13 pm Odgovori

    Svrha fakulteta inace ne bi trebala biti da se uči sintaksa ili sl. Svrha je da se uči metode programiranja i algoritamskog razmišljanja, projektiranje/analiza sustava, tj. modeliranje procesa, podataka, arhitekture softvera, zatim psihologija rada s klijentima i suradnicima i razne druge stvari koje ne zastarjevaju samo tako, tj. neke od njih traju doživotno.

    U redu je da se na faksu uči i nešto sintakse programskih jezika i ostale prolazne stvari, ali ne do prevelike dubine jer nema smisla. Kada bi se studiralo sintaksu i druge stvari koje su brzo prolazne, tada bi i diploma trebala vrijediti 5 godina, a nakon toga da se ukine i da studiraš ponovo. Za takve stvari postoje tečajevi i polaganje certifikata kod Microsofta, IBM-a… i naravno, samostalno učenje i učenje kroz rad uz pomoć kolega.

    S druge strane, neshvatljivo mi je i to da netko završi neki od gore navedenih fakulteta, a ne zna napisati 2 linije koda u bilo kojem jeziku. Pritom nema 2 čiste ni o drugim stvarima u svojoj struci. To je već lakrdija. Kog vraga ih puštaju da završe faks. Mi nismo mogli proći ispit bez da nas izribaju s provjerom načina razmišljanja i razumijevanja. Bilo je nezamislivo prolaziti na račun prepisivačine.

  5. Predrag Mrvic

    Predrag Mrvic

    11. 01. 2018. u 7:35 pm Odgovori

    Fakultet nikada nije bio mjerilo znanja, a to pogotovo vrijedi od ovih nazad nekoliko godina. Mnogi fakultet upisuju bez vizije što žele i gdje se vide za x godina. Neki vijaju papire jer eto lakše se uhljebiti s njima. Kako im nije žao vlastih protraćenih života i vremena?
    Ljudi pratite svoj san, nemate dva života!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Usprkos navikama korisnika, moraju li sve web stranice danas biti iste da bi bile uspješne?

Dođeš u webshop, želiš pronaći točno određen proizvod i automatski kreneš prema gornjem dijelu stranice da upišeš njegov naziv, ali tražilica, kvragu, nije tamo. Zvuči poznato? Danas, na sreću, vjerojatno više ne.

Startupi i poslovanje

Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...