Zašto je, unatoč 1,000.000 korisnika, Sportening pivotirao?

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.

B2C projekt, a k tome i društvena mreža, bio je izazov na kojem su stotine projekata pokleknuli i na koji je VC industrija “spalila” milijarde dolara. Taman izazov koji je meni trebao 2019. godine, da pokušamo pomaknuti planinu i napraviti globalnu društvenu mrežu ravno iz Hrvatske. 

Društvene mreže i engagement korisnika koje one postižu oduvijek su me fascinirali.

U Superologyju, firmi koju sam osnovao 2012. i koju je 2017. akvizirala Superbet Grupa, razvili smo funkcionalnost dijeljenja kladioničkih listića putem WhatsAppa, Vibera i Messengera i ta je funkcionalnost eksplodirala.

Zatim smo unutar Superbet aplikacije razvili specijaliziranu društvenu mrežu koja je također doživjela visok adoption i user engagement. Uz to i globalni trendovi ukazuju na to da su horizontalne društvene mreže poput Facebooka doživjele svoj vrhunac te da dolazi vrijeme vertikalnih, specijaliziranih društvenih mreža koje će pojedincu omogućiti duboko iskustvo vezano za temu koja ga zanima. Istraživanja pokazuju da su vertical communities i friend discovery aplikacije najbrže rastuće u kategoriji Social na mobilnim platformama. 

S druge strane imamo sport.

Samo 2% Britanaca spremno je promijeniti klub za koji navijaju, u usporedbi s 5% ljudi koji mijenjaju religiju tijekom života. Sport budi emocije, stotine milijuna ili čak milijarde ljudi širom svijeta identificiraju se s nekim klubom ili igračem i zbog toga sportski fanovi predstavljaju vjerojatno najveću zajednicu na svijetu.

Uzeli smo si za zadatak da napravimo platformu koja taj osjećaj pripadnosti omogućava u digitalnom svijetu.

Uspjeli smo dosegnuti brojku od oko milijun registriranih korisnika…

…uz dobro dugoročno zadržavanje korisnika (retention) te proizvod/platformu koja radi fluentno i koju su korisnici uspoređivali s proizvodima poput Twittera.

Onboardali smo na platformu stotine mikroinfluencera koji su uspješno dovodili korisnike na Sportening s TikToka, Instagrama i drugih horizontalnih društvenih mreža, no s obzirom na to da nismo uspjeli prikupiti kapital potreban da se ovako zahtjevan proizvod iziterira i skalira na desetke milijuna korisnika morali smo “povući ručnu” i pivotirati na poslovni model koji će nam omogućiti da nastavimo s razvojem.

U prosincu smo povukli aplikaciju s tržišta, reducirali troškove i pivotirali u smjeru B2B/white labelinga.

White labeling je model koji smo primjenjivali u Score Alarmu, današnjem Superologyju, prije nego što nas je akvizirala Superbet Grupa, a gdje svoju tehnologiju u potpunosti brendiramo za klijenta koji ju dalje nudi svojim korisnicima i kroz nju ostvaruje prihode. Na taj način smo omogućili daljnji razvoj proizvoda i stjecanje know howa pa me krajem godine slobodno opet pitajte gdje smo! 🙂

Do kraja drugog kvartala planiramo lansirati proizvod u Belgiji, Poljskoj i Rumunjskoj, a onda ćemo vidjeti i u kojem smjeru će ići daljnje skaliranje.

U ovom procesu smo smanjili tim s 45 na 17 ljudi.

S obzirom na to da su sada marketing, content i branding prebačeni na klijentsku stranu, Sportening kao firmu čini naš jako dobro uigran product engineering tim zbog kojeg vjerujem da ćemo napraviti dobar posao i koji mi daje snagu da guram cijelu priču dalje.

Dobar dio ljudi koji više ne rade na Sporteningu preuzeli su uloge u nekima od firmi unutar Superbet Grupe, praktički mijenjajući sobu u uredu, dok su drugi karijeru nastavili u drugim tvrtkama.

Što smo napravili dobro, a što ne?

Još uvijek je nezahvalno analizirati što smo napravili dobro, a što smo trebali drugačije s obzirom na to da smo u konstantnom razvoju i iteracijama samog proizvoda i poslovnog modela.

Fokusirali smo se na sportske timove i usko, specijalizirano iskustvo međusobnog druženja njihovih fanova, što nam je na mahove pokazivalo spektakularne brojke u engagementu, (zbog čega smo možda i predugo ustrajali na tome), ali agresivan organski rast koji je iz takve odluke trebao proizaći u potpunosti je izostao. Neke nove stvari poput gamifikacije koje trenutno radimo pokazuju se puno boljima.

Također, krenuli smo s nogometom, što je bio krivi izbor za društvenu mrežu koju smo planirali graditi na američkom tržištu i kapitalom iz Silicijske doline. Tamo preferiraju američke sportove i one koje privlače američku publiku jer ih je jednostavnije skalirati (jedinstvene trgovine aplikacijama, jezik, veličina tržišta i kupovna moć).

No puno smo toga dobroga razvili, neke stvari su jako dobro performale i očekujem da u ovoj godini dođemo do konačnog product-market fita.

Selidba u San Francisco

S obzirom na prijašnja iskustva i brdo potrošenog novca na različite društvene mreže, u svijetu postoji svega nekoliko VC fondova koji aktivno ulažu u društvene mreže i preuzimaju rizik koji to nosi sa sobom. Većina njih je u Silicon Valleyu, a tamo je i najveća koncentracija relevantnog znanja. Zbog toga sam se u zimu 2021. sa suprugom preselio u San Francisco, unajmili smo stan na godinu dana i namjeravali tamo ostati koliko je potrebno.

U prilagodbi i pripremi mi je jako puno pomogao Dominik Pašalić, Hrvat s diplomom Stanforda i bogatom karijerom u investicijskoj i tech industriji. Jedan od naših prvih američkih investitora postao je i Ralph Ho, alumni PayPala i nekadašnji COO u Clarium Capitalu i Sequoia Global Equities. S tim ljudima i više od 200 drugih kontakata koje sam ostvario sam stekao nevjerojatna iskustva i platformu za Sportening, ali i sve buduće projekte koje budemo razvijali.

Iskustva s VC svijetom: Kripto, hype i FOMO

Što se tiče samih VC-jeva, izuzetno ugodno iskustvo sam imao s Andreessen Horowitzem (a16z) gdje sam razgovarao s Jeffom Jordanom i Jackom Soslowom, koji naposljetku nisu investirali u Sportening, ali su dali vrlo precizne smjernice kako do toga može doći.

Dobra iskustva sam imao i s drugim fondovima poput Next Play Capitala kojeg vode bivši NFL-ovci, ali bilo je i situacija gdje zaista nije bilo kvalitetne diskusije.

VC industrija je vođena hypeom i osjećajem FOMO-a (investitori se boje da će im promaknuti neki startup u trenutno vrućoj niši) i površnost koja iz toga proizlazi na mahove može biti frustrirajuća, iako to nije nešto što bih istaknuo kao nepremostivu prepreku. Tada je bio kripto hype, u vrijeme kad smo mi tražili kapital na tržištu je vladala manija za ulaganjem u kripto projekte.

Pričao sam s jako puno ljudi, sigurno preko 200, a dogovore sam uglavnom uspijevao postići s anđeoskim investitorima koji imaju iskustvo rada u startupima koji su postali velike kompanije. Neke anđeoske investitore sam čak i ostavljao na čekanju dok ne vidimo kako će se odigrati situacija s VC fondovima. Anđelima se najviše svidjela naša posvećenost proizvodu i metrikama te izvedba i relevantno iskustvo koje smo skupili u posljednjih 10 godina, a koje je jako jednostavno doživjeti kroz proizvode koje smo razvili.

S VC-jevima pak nismo uspjeli zasigurno iz više razloga, a ja bih rekao da su dva ključna:

  1. manjak organskog rasta te općenito nedovoljno uvjerljive brojke s obzirom na njihovu povijest s društvenim mrežama, a potom i
  2. manjak američkih sportova i korisnika

Nema univerzalnog odgovora na pitanje kako dobiti investiciju u Silicijskoj dolini.

Ako ste startup koji želi podignuti kapital od američkih fondova, a nemate nekakav ludi eksponencijalan rast (dakle većina startupa), potrebno je uložiti ogroman trud u razvoj strategije za koju osnivači i njihovi savjetnici vjeruju da ima najveće šanse za uspjeh.
I, naravno, imati proizvod i brojke.

Da biste uopće došli do VC-jeva potrebno je imati neki uspjeh iza sebe i mrežu kontakata koji će vam pomoći da dođete u kontakt s njima ili ići kroz neki od priznatih akceleratora poput Y Combinatora. Pretakanje svoje vizije tvrtke i vlastitih misli u pitch deck i pričanje priče koja će kod njih izazvati FOMO su discipline koje treba savladati.

U Americi ima neusporedivo više dobrih ideja i startupa nego kod nas, koji žive biznis od rođenja i odlični su storytelleri, a otpočetka razvijaju za najbogatije tržište svijeta. Tamošnjim VC-jevima su najbolje priče svijeta na raspolaganju. Tako da, tko želi pokušati: You better get ready!

Amerika je gladna za novim Bezosima kao Hrvati za nogometnim zvijezdama

Opće je poznato da je biznis u Americi nacionalni sport i sve je podređeno tome.

McDonald’s, Microsoft, Amazon, Google, Facebook… Amerikanci su izuzetno ponosni na to i gladni su za novim Bezosima kao Hrvati za novim nogometnim zvijezdama i to se osjeća na svakom koraku. Mnogi Amerikanci koje sam upoznao, a koji nisu bogati, izražavaju zabrinutost oko intervencije države u nekim stvarima koje mi smatramo temeljnim društvenim uređenjem, jer misle da će to ugroziti ono što Amerika jest – kapitalistička demokracija, hub “luđaka” iz cijelog svijeta koji sanjaju najluđe pothvate i za to imaju podršku okoline.

Ako gledamo strogo biznis i startupe, najveća razlika u odnosu na Europu je cijeli taj ekosustav koji se tamo razvijao desetljećima, a koji sa sobom nosi pristup znanju/iskustvu i kapitalu.

Puno je toga napisano i dostupno na internetu, gotovo uvijek u određenoj dozi za PR i marketinške svrhe. No takvo znanje znatno se razlikuje od iskustva iz prve ruke kada dobiješ priliku živjeti američko poduzetništvo. Preporučio bih mladim poduzetnicima barem godinu dana života u Americi u što ranijoj životnoj dobi.

Ne osjećam se kao da mi je “propao” startup, ali…

…vjerujem da sam mogao razviti bolju strategiju s kojom bismo prošli tu prepreku VC fondova Silicijske doline te da sam stekao iskustvo koje će mi pomoći u sljedećem takvom pokušaju.

Osnivač startupa sam više od 10 godina i vjerujem da, vremenski gledano, nisam na niti 50% ukupnog putovanja. Ono što sam u prvih 10 godina naučio jest da jedino što mi kontroliramo je strategija koja proizlazi iz našeg znanja i iskustva te egzekucija.

Kvalitetom te dvije stvari možemo utjecati da u ukupnom broju uspjeha i neuspjeha stvari odu u korist uspjeha. Neuspjehe svakako ne možemo izbjeći, a ako to pod svaku cijenu pokušavamo to će postati limitirajući faktor u našem osobnom i poslovnom razvoju.

Neuspjeh je sastavni dio posla i života

Važno je u kojem kontekstu pričamo o neuspjesima. Za osnivače i firme je važno što se u neuspjehu naučilo i kako to iskoristiti u sljedećem koraku. U Americi sam također vidio da ljude privlače nove ideje proizašle iz prijašnjeg neuspjeha i tako posložena priča često će biti atraktivnija od one u kojoj nema neuspjeha u pozadini.

Korisno je i analiziranje firmi koje su uspjele u nekoj domeni u odnosu na one koje nisu uspjele i takvi primjeri se često analiziraju na prestižnim sveučilištima. Na taj način neuspjeh postaje sastavni dio posla i života i ljudi se osjećaju sigurnije u novim pokušajima i preuzimanju novih rizika, a u takvom okruženju nastaju lijepe stvari.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko M.

    Mirko M.

    07. 02. 2023. u 10:50 am Odgovori

    Dobar i poučan članak. Iz naših je krajeva općenito jako teško doći do ulagačkog kapitala jer je VC svijet jako elitistički pa i diskriminacijski, puno je bitnije koga znaš nego što nudiš. Kao krajnji primjer ako si iz Google-a ili si povezan sa ‘PayPal mafia’ ekipom dobit ćeš novac taman da nudiš nešto potpuno besmisleno. Tako funkcioniraju i europski fondovi. Zato je konstantno puno ulaganja u startupe koji godinama gube novac, jer su znali nekoga tko je znao nekoga u fondu. Pitch je tu pomalo irelevantan jer toga se ionako nitko ne drži, nigdje u pitchu ne piše mi ćemo gubiti novac godinama. I zato za nas ne vrijedi pravilo da trebamo biti u FOMO trendu pa ćemo dobiti kapital, jer kriteriji za ‘naše’ i ‘njihove’ startupe nisu isti. Kod nas je to poduhvat za one sa puno živaca, strpljenja i vremena za bacanje, a krajnji ishod je vrlo upitan.

  2. AP

    AP

    08. 02. 2023. u 9:40 am Odgovori

    Sve pohvale Ivanu na tekstu.

    Mirko – vidi se da nisi nikad u životu pitch-ao, niti raise-ao rundu. Pričaš gluposti. Da postoji određeni bias prema američkom tržištu ali isto tako na kraju dana matematika je jednostavna – ako imaš dobar proizvod, dobar tim i rast imaš sve novce ovog svijeta.

    • Sanjin

      Sanjin

      08. 02. 2023. u 8:46 pm Odgovori

      AP ne znam baš, evo ja sam pitchao i raisao nije lako dobiti kapital kada još nemaš uspjeha na tržištu. Kada imaš onda je ionako lako jer svi žele biti dio tvoje priče. Kvaka 22. Fora je da te podrže prije tog uspjeha to je bit rizičnog kapitala u početnoj fazi. Sami fondovi ti govore da trebaš imati nekoga da te preporuči kod njih, ako im se javiš bez toga piši kući propalo.

      • Marko

        Marko

        09. 02. 2023. u 6:55 pm Odgovori

        Slazem se sa Sanjinom. Kod startupa je tocno to sto je on rekao. Found raising je tezak dok ne postane lagan. Kad postane lagan onda kapital sam dolazi. Radim trenutno u startuputu i prije 8 mjeseci smo dignuli 15m. (US/Bugarski) startup. Prije toga smo jedva dignuli 1m. U oba slucaja sam operativan i radio sam na prezentacijama, ali samo znam da kad se Serija A raisala bilo je puno lakse do novca doci. Jer vec je bilo nekakvog traction-a i investitorima novci nisu toliko bitni vec iskljucivo broj korisnika. Oni su sve kroz broj korisnika gledali.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Umjetna inteligencija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).

Tvrtke i poslovanje

Sofascore i Span: Zašto se nismo prodali? Jer nam to ne treba – ako imaš tri auta, možeš voziti samo jedan.

Investicije i preuzimanja domaćih tvrtki glavne su teme naše male poduzetničke scene, ali koliko god se pričalo, često tema o neovisnosti ostane postrani. Srećom, ove godine se otvorila na 16. Weekendu.

Programiranje

“Design Handoff” je proces zbog kojeg developer i dizajner ne moraju imati “standoff”

Predaja bilokakvog projekta ne završava s vašom točkom na kraju - nego svih kojih se taj projekt usko tiče. Uz Neuralab prolazimo kako od “ja sam svoje riješio” doći do kvalitetnog, strukturiranog “design handoffa” koji će značajno olakšati život svima uključenima: dizajnerima, developerima, PM-ovima, klijentima…