"Kod nas toga nema": Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Gore navedeno je (sada već izbrisan) komentar na izvještaj s konferencije Ladies of New Business: Tech edition, gdje su Gen Ashley i Christina Richter pričale o izazovima žena u tehnološkom sektoru i kako se možemo s njima uhvatiti u koštac. Iako je ironija tog komentara promaknula, čini se, jedino samom komentatoru, prije konferencije i mi smo se upitali isto pitanje:

Je li nejednakost uistinu u našim glavama?

Priče o nejednakosti u sektoru često se svedu na anegdote prepričane na konferencijama poput ove ili na kavama dok odmahujemo rukom, kao da su iritantne muhe koje tu i tamo prolete kroz naš karijerni prostor. No kako sve to izgleda kad anegdote zamijenimo brojkama? Ususret Ladiesu, proveli smo anketno istraživanje da provjerimo.

25% žena u IT sektoru bilo je manje plaćeno od kolega na istim pozicijama

“Pay gap ne postoji” jedan je od najčešćih argumenata onih koji niječu svaku mogućnost nejednakosti, uz objašnjenje kako žene same biraju manje plaćene karijere. No što se događa kad izuzmemo tu varijablu i fokusiramo se na jednu industriju – IT – i tehnološke uloge u njoj?

Sve naše ispitanice rade u tehnološkoj industriji, predominantno u developerskim agencijama te tehnološkim tvrtkama koje se bave razvojem vlastitog proizvoda – taj segment čini više od 85% ispitanica. Nešto više od 24% ih je na upravljačkim pozicijama (u menadžmentu), isto toliko ih se bavi vođenjem projekata, 13,6% ih se bavi programiranjem, dok je ostatak na različitim drugim tehnološkim pozicijama, poput sysadminki, analitičarki, testerica i sličnim poslovima.

Pa jesu li te žene ravnopravne u svojoj industriji i osjećaju li se ugodno na svom poslu?

Za početak, 25% naših ispitanica – svaka četvrta – bila je plaćena manje od muških kolega na istoj poziciji – nažalost, nismo ispitali koliko ih je bilo upoznato s tuđim plaćama, no uzevši u obzir da je riječ o najčešće tajnim podacima, stvarni broj mogao bi biti još i veći.

38% ih se osjećalo zakinutim za napredovanje u odnosu na muške kolege, a u otvorenom pitanju o neugodnim situacijama s kojima su se srele dobili smo i nekoliko anegdotalnih primjera:

Prije porodiljnog sam bila (jedini) project manager. Nakon povratka s porodiljnog, tim se proširio, dobila sam Lead PM-a (muškarac) bez da mi je itko tu odluku objasnio, najavio ili nešto slično. Nisam imala prilike sudjelovati u “natječaju” za lead poziciju, iako sam svojim vještinama, znanjem i iskustvom itekako to mogla.

Pitanja vezana uz djecu također su se pokazala kao lajtmotivi u problematici, pa su se naše ispitanice našle u neugodnim situacijama s nadređenima zbog odlaska na čuvanje trudnoće, doživjele pritisak da se ranije vrate s porodiljnog dopusta ili zbog uzimanja bolovanja radi bolesnog djeteta. Također je bilo i nekoliko primjera kada su poslodavci postavili protuzakonito pitanje – “Planirate li imati djecu?”.

No situacije s kojima se najviše ispitanica poistovjetilo (njih preko 40%) uglavnom su subjektivne prirode – osjećale su se kao da se moraju više dokazivati od muških kolega, te da ih sami kolege ili nadređeni manje cijene. Isti broj ih je bio u situaciji kada se klijent ili nadređeni obraćao isključivo njihovom kolegi, umjesto njima, kao i u situaciji u kojoj je nadređeni, kolega ili klijent prešao granice profesionalne komunikacije.

Da su im pridružene neke manje brojke, lako bi ih se moglo otpisati kao osobni dojam ili individualna iskustva, no kada znamo da ih je doživjela gotovo svaka druga žena u IT industriji, teško je poreći da postoji stvaran problem. 

Kako se s time nose? Uz optužbe da se “žale”.

Još jedan od popularnih komentara (a vjerojatno i razlog zašto žene često odluče ne govoriti javno o problemima s kojima se susreću), jest da se “vole žaliti o tome kako je industrija prema njima nepravedna”.

Podaci ipak pokazuju da je potpuno suprotno – unatoč tome što se suočavaju sa situacijama s kojima se njihovi kolege ne moraju nositi, naše ispitanice su nam dale do znanja da su zadovoljne na svojim poslovima i svojim pozicijama na poslu.

Većina negativnih situacija s kojima su se srele, poput postojanja “bro kulture” koje je navela četvrtina ispitanica, činjenice da ih kolege manje cijene, pa čak i spolno uznemiravanje, većinu njih ne bi ponukalo da potraže drugi posao. Čini se kako su to jednostavno stvari na koje su “navikle”, one na koje se odmakne rukom i smetne s uma.

Ono što bi, i to gotovo bez iznimke, je manja plaća u odnosu na kolege na istim pozicijama, a velik broj sudionica dao bi otkaz i u drugim situacijama kad bi diskriminacija došla s vrha – od njihovih nadređenih i menadžmenta.

Treba napomenuti i da je jedan od bitnijih faktora pri odabiru novog posla prema našem istraživanju to da poslodavac podržava ili održava događanja, edukacije i inicijative namijenjene ženama, što znači da se i dobra volja poslodavca da ispravi nejednakost u industriji itekako cijeni u odabiru.

Kako stanje učiniti boljim?

Globalne i domaće tvrtke vole isticati kako žele IT učiniti ravnopravnijim igralištem za žene i muškarce, a predlaže se nekoliko inicijativa kojima bi se to moglo postići. Kod naših su ispitanica one naišle na različite nivoe entuzijazma.

Politika posebnih kvota za žene najviše je polarizirala ispitanice – nešto više od pola ih smatra takve inicijative beskorisnima. Anonimiziranje CV-a kako bi se “na prvi pogled” eliminirala diskriminacija po spolu (ali i dobi ili nacionalnosti) naišla je na nešto više podrške, dok je prilično unificiranu podršku dobila ideja o javno iskazivanju plaća unutar tvrtke, kako bi se eliminirala mogućnost prikrivene diskriminacije kroz plaće.

Događaji namijenjeni ženama, kao i posebne radionice za žene također su procijenjeni kao donekle korisni ili vrlo korisni, što nam je iznimno drago jer je čest komentar na događaje namijenjene ženama “Zašto bi im to trebalo?! Hoćemo li onda imati i posebne konferencije za muškarce?!”.

Interesa za “ženske” konferencije očito ima, a poslodavci koji ih podržavaju dobivaju plus u očima potencijalnih kandidatkinja, pokazuje istraživanje.

Očito, zato da mogu javno govoriti o problemima u vlastitim industrijama i kako se s njima nose, bez da im anonimni komentatori spočitavaju što su se odlučile išta reći.

Za kraj, odmaknimo se malo od podataka

Nadam se da su sve disidente kojima su puna usta toga da je IT “najdemokratskija” industrija barem malo osvijestiti da se njihove kolegice nose s problemima o kojima oni nikad ne moraju razmišljati. I da nije riječ o nekim izoliranim slučajevima, već o (statistički) svakoj drugoj ženi koja s njima radi.

A ako vam treba još anegdotalnih dokaza, pročešljajte članke o uspješnim ženama u industriji. Ispod njih ćete naći svakakve komentare – na samom izvještaju s naše konferencije Ladies of New Business, u istoj raspravi se kune u demokratičnost industrije i ističe kako je realan i praktičan problem zaposliti ženu.

Gen Ashley, umirovljena Googlerka i žena koja je dobila komentar da je “premalo sjedila za knjigom”.

Ispod intervjua s uspješnom IT konzultanticom, koji bi trebao poslužiti kao poticaj mladim ženama da se odvaže na tu karijeru, ostavljaju se komentari da je napredovala “na koljenima” (poseban pozdrav tom Facebook komentatoru, s čije se profilne slike smiješila njegova malodobna kćer).

Ne trebam valjda ni spominjati IT administratora s početka priče koji bez kompleksa smatra da je Gen Ashley, umirovljena Googlerka i žena čiji je CV u IT industriji duži od ovog članka, previše sjedila za “pudijerom”.

Ako ništa drugo, barem priznajte kolegicama to što su na sve ovakve komentare i situacije odmahnule rukom, okrenule očima i nastavile graditi svoju karijeru u IT-u.

Komentari

  1. Lord Koffing

    Lord Koffing

    12. 12. 2019. u 4:41 pm Odgovori

    “Za početak, 25% naših ispitanica – svaka četvrta – bila je plaćena manje od muških kolega na istoj poziciji – nažalost, nismo ispitali koliko ih je bilo upoznato s tuđim plaćama, no uzevši u obzir da je riječ o najčešće tajnim podacima, stvarni broj mogao bi biti još i veći.”

    Bilo bi korisno uzeti u obzir i činjenice:
    – “iste pozicije” nisu isto plaćene ni kod članova istog spola;
    – razlike u plaćama na istoj poziciji ne ovise o spolu, već o znanju, iskustvu i učinkovitosti zaposlenika;
    – da su žene doista jeftinije od muškaraca, nitko ne bi muškarce zapošljavao

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      13. 12. 2019. u 2:00 pm Odgovori

      Naravno da se plaće razlikuju i po kriterijima koje si naveo, a ne zaboravimo da često i vještina pregovaranja igra bitnu ulogu, kao i da tvrtke u različitim trenucima nude različite plaće za iste pozicije kada žele privući novi kadar, pogotovo kad je taj kadar deficitaran. To ne znači da se plaće ne mogu uprosječiti (ili barem svesti na medijane, ovisno o tome koji statistički pristup preferiraš) i usporediti. Podaci prikazani ovdje su oni koje smo dobili kroz anketno istraživanje, kao što je jasno navedeno. Osobno bih voljela vidjeti brojke na mnogo većem uzorku da dobijemo bolju sliku – mislim da bi bilo zanimljivo da se Grubišićevo godišnje istraživanje može segmentirati po spolu.

      Van podataka koje imamo, mislim da je sve ostalo rekla-kazala – ti možeš pretpostavljati da su ispitanice bile manje produktivne, iskusne ili manje znale od kolega te da su same bile nesposobne procijeniti je li kvaliteta njihovog rada bila ravnomjerno kompenzirana u odnosu na muške kolege, ja mogu pretpostavljati da jesu, ali i ti i ja i dalje imamo samo pretpostavke.

      Želim još jednom naglasiti da je riječ o anketnom istraživanju, što je navedeno na samom početku, i cilj nam je prvenstveno bio dobiti pregled nad problemima koji najviše muče akterice u IT industriji, ne fokusirati se samo na plaće – dapače, to je tek jedna od desetak situacija u jednom od tridesetak pitanja. Ono što smo saznali općenito prilično odgovara stanju u cijeloj EU, a time se bave i mnogo opsežnija istraživanja od našeg. Za sve koje zanima tematika, uvijek je dio Tech in EU istraživanja posvećen i raznolikosti u IT sektoru: https://2018.stateofeuropeantech.com/chapter/diversity-inclusion/article/accelerating-change/

  2. Nikša Marković

    Nikša Marković

    12. 12. 2019. u 10:21 pm Odgovori

    Očito su svrbili prsti a ne možđani dok se pisalo ovo! Autorica očito ne zna razliku između subjektivnog i objektivnog. Nekad su novinari studirali filozofiju da bi radili svoj posao. Čini mi se da je sad dovoljno da znaju copy-paste!

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      13. 12. 2019. u 1:34 pm Odgovori

      Pozdrav, Nikša! S obzirom na to da je svaki put kada je riječ o subjektivnom dojmu to eksplicitno rečeno (“Situacije s kojima se najviše ispitanica poistovjetilo (njih preko 40%) uglavnom su subjektivne prirode”) moram priznati da ne vidim kako se to miješa subjektivno i objektivno. Dodala bih i da smo pitanja pažljivo formulirali upravo zato da subjektivne dojmove ne bismo predstavljali kao univerzalne istine – da smo to htjeli, ne bismo formulirali situacije kao “osjećala sam se manje cijenjeno od muških kolega”, već “kolege su me manje cijenile”. To ne znači da subjektivni dojmovi nisu bitni, pogotovo ako se gotovo svaka druga žena u industriji osjeća na neki način nelagodno.

      Također, nemoguće je napraviti “c/p” za članak temeljen na vlastitom istraživanju, koje smo koncipirali, analizirali podatke i pretvorili u predavanje i kratak sažetak (ovaj članak), pa možda želiš svoj antagonizam pretočiti u neku smisleniju kritiku? Uvrede inače ne podržavamo u komentarima jer volimo držati komunikaciju na nivou, ali pretpostavit ću da si iz nekog razloga pisao u afektu i da si i sposoban i voljan nastaviti raspravu argumentirano i kulturno.

      Ako je to već slučaj, ono što me živo zanima je zašto su te ovi podaci i sam članak toliko izbacili iz takta? Gubiš li nešto ako se IT industrija učini boljim mjestom za sve u njoj? Zakida li te se osobno za nešto ako se nešto napravi za zaposlenice i akterice u IT industriji pa te ovo toliko ljuti? Pogotovo s obzirom na to da, koliko mogu vidjeti, nije uopće riječ o industriji u kojoj sam djeluješ.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.