Koliki utjecaj na društvenim mrežama ima politički sadržaj?

Tek 17,4% politički nesvrstanih birača promijenit će mišljenje zbog – društvenih mreža

U jeku predizborne kampanje, mnogi su vrlo "glasno" iskazivali svoje stavove i mišljenja na društvenim mrežama. No, koliko zapravo takav sadržaj ima utjecaja na njihove prijatelje i pratitelje te može li uopće promijeniti nečije mišljenje? Netokracija je u suradnji s Hendalom provela istraživanje na aktivnim korisnicima društvenih mreža, ovisno o njihovoj političkoj orijentaciji, koje pokazuje kako većina ispitanika smatra da društvene mreže nisu pogodno mjesto za političke rasprave, ali da je desnica ipak sklonija o tome raspravljati online, ali i uklanjati prijatelje zbog političkih objava.

infografika naslovna

Na 328 aktivnih hrvatskih korisnika društvenih mreža Hendal je, u suradnji s Netokracijom, 31. kolovoza ove godine proveo istraživanje o tome koliko su voljni iskazivati svoje stavove na internetu, smatraju li društvene mreže primjerenim mjestom za to i može li uopće takav sadržaj promijeniti njihovo mišljenje.

Prije svega, slijedi pojašnjenje grupiranja ispitanika. Oni su grupirani u lijevu i desnu političku orijentaciju te one koji se nisu željeli ili mogli izjasniti, kako bi se vidjelo koliko se njihovi odgovori razlikuju. Tako su u lijevu političku orijentaciju uključeni i ispitanici koji su se izjasnili i da pripadaju lijevom centru te ljevici, a isto je napravljeno i s desnom orijentacijom – u nju pripadaju i desnica i desni centar. Naime, tijekom istraživanja dobili samo mali broj ispitanika koji su se izjasnili desno orijentirani, stoga s metodološke strane nisu prikazani zasebno jer kod manjih brojeva postotci budu ekstremniji.

No, svakako daju zanimljiv uvid u tome kako razmišlja jedna, a kako druga strana.

Politički sadržaj na društvenim mrežama teško mijenja naše mišljenje

Na upit je li neka objava na društvenoj mreži političkog sadržaja promijenila vaše mišljenje o nekoj temi, 28,7% lijevo orijentiranih ispitanika odgovorilo je potvrdno, 20,8% desno orijentiranih smatra isto, dok je tek 17,4% osoba koje nisu iskazale svoju orijentaciju odgovorilo s “da”.

S tvrdnjom kako društvene mreže nisu pogodno mjesto za razgovor o politici slaže se 55,2% lijevo orijentiranih ispitanika te 52,8% desno orijentiranih, dok isto smatra 68,9% onih koji se nisu svrstali ni u jednu opciju.

Desničari skloniji uklanjanju prijatelja zbog političkih sadržaja

21,7% ispitanih osoba lijeve orijentacije uklonilo je nekoga s popisa prijatelja zbog objave s političkim sadržajem, dok je isto učinilo 24,5% desno orijentiranih i 18,9% neodređenih korisnika. No, kad se malo “zagrebe” pod površinu, isto je učinilo 16,7% osoba koje se svrstavaju u ljevicu te 24,7% onih iz lijevog centra, ali i 18,6% osoba koje se smatraju desnim centrom i čak 50% osoba koje se svrstavaju u desnicu.

Ljevičari tvrde da ne procjenjuju druge temeljem političkih stavova

Procjenjujemo li ljude temeljem njihovih političkih stavova? 22,4% osoba lijeve orijentacije kaže “da”, kao i 26,4% osoba desne orijentacije i 17,4% neorijentiranih. Ako pogledamo i ove odgovore detaljnije, potvrdno je odgovorilo 14,8% ljevičara te 27% osoba iz lijevog centra te 25,6% osoba iz desnog centra i 30% desničara.

A koliko pojedinih osoba iznosi svoje političke stavove na društvenim mrežama? 18,2% onih koje nisu otkrile svoju orijentaciju, 30,8% osoba lijeve političke orijentacije, odnosno 35,2% lijevo orijentiranih i 28,1% iz lijevoga centra, te 35,8% osoba desne orijentacije, odnosno 27,9% osoba desnog centra i čak 70% osoba koje se smatraju desnicom.

U prilogu je infografika koja prikazuje samo rezultate prema grupiranim političkim opcijama, a koja, i bez toga, pokazuje da je zapravo poprilično teško promijeniti nečije mišljenje temeljem objava na društvenim mrežama – veća je vjerojatnost da ćete tako izgubiti pokojeg “prijatelja”.

politicki-stavovi-infografika

Napomena: Istraživanje je inspirano onim provedenim u SAD-u uoči predsjedničkih izbora, no kako je s vremenom postalo upitno je li takvo istraživanje uopće provedeno, Netokracija se obratila stručnjacima kako bi rezultati bili točni i relevantni.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.