Istraživanje na 17.500 djece iz Hrvatske: Bez tehnologije su jednako nesretni kao i s previše!
Carnet CUC 2022

Istraživanje na 17.500 djece iz Hrvatske: Bez tehnologije su jednako nesretni kao i s previše!

Prvi donosimo rezultate sveobuhvatnog istraživanja koje otkriva dosad neviđenu perspektivu djece o utjecaju digitalnih tehnologija na njih.

O tome hoćemo li uspjeti djecu i mlade podučiti umjerenosti u korištenju digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu ovisi u kakvoj ćemo Hrvatskoj živjeti u bliskoj budućnosti. Zaključio je to Boris Jokić predstavljajući na Carnetovoj korisničkoj konferenciji CUC u Šibeniku rezultate istraživanja navika korištenja i mišljenja djece i mladih o digitalnim tehnologijama.

O utjecaju tehnologije na djecu konačno su pitali – djecu

Jokić je već na početku naveo kako je tehnologija oruđe i sredstvo za napredak te da se nada da će ovo istraživanje stati na kraj promašenim zazivanjima zabrana. Carnet CUC 2022

Istraživanje nazvano “Između igrališta i TikToka” prvo je temeljito istraživanje koje je o tome mijenja li (i kako) digitalna tehnologija njihove živote i svakodnevicu pitala učenike petih i sedmih razreda osnovnih i trećih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, a jedinstveno je i u europskom kontekstu. Uzorak od 17.472 učenika, 165 škola (od kojih 81 osnovna i 84 srednje) nacionalno je reprezentativan po svim kriterijima. Uz Jokića su na njemu radile Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon.

Jokić je komentirao kako je tehnologija oruđe i sredstvo za napredak te da se nada da će ovo istraživanje stati na kraj promašenim zazivanjima zabrana:

Obično se o utjecaju tehnologije na djecu pita ili njihove roditelje ili nastavnike pa onda često dobijemo ili bumerske vapaje da tehnologiju treba zabraniti ili hvalospjeve kako je tehnologija spas koji nas vodi u zlatno doba.

O zabranama više nema govora, tehnologija je dio ne samo naše svakodnevice, nego je sad već dio i naših škola. Samo trebamo pomoći djeci koristiti je drugačije, a to znači naći mjeru u korištenju tehnologije i usmjeriti ih da budu više kreatori, a manje pasivni konzumenti.

Istraživanje je jedinstveno i po tome što su podaci recentni, a ne otprije par godina, a ispitivali su i utjecaj pandemije na korištenje tehnologije kod djece i mladih. Na pitanje provode li online više vremena nego prije pandemije, pozitivno je odgovorilo 44% učenika 5. razreda, 55,4% učenika 7. razreda i 61,1% učenika trećih razreda srednje škole.

Što su stariji, više vremena provode online i zbog toga su nesretniji

Korištenje tehnologije (mobilnih uređaja, računala, igraćih konzola) djeci i mladima postalo je dominantna aktivnost: 30 % ispitanih učenika srednjih škola ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnošću, a 14,6% njih ne uči za školu niti jedan puni sat dnevno.

Obrazac korištenja tehnologija ukazuje na ovisnički obrazac, a djeca nemaju alate koji bi im pomogli da se s tim nose.

Odgovori na pitanja koliko su tužni, koliko anksiozni te koliko zadovoljni životom otkrivaju zašto je ključ upravo u umjerenosti i načinu korištenja:

  • Osnovnoškolci tehnologiju koriste umjereno, bolje su raspoloženi i zadovoljniji
  • Srednjoškolci je koriste osjetno više i češće, psihološko stanje im je negativnije
  • 70% ispitanih ne koriste tehnologiju za kreiranje sadržaja, pasivni su konzumenti
  • Osnovnoškolci koji tehnologiju koriste više približavaju se srednjoškolcima po anksioznosti i nezadovoljstvu
  • 1,2 % djece uopće ne koristi digitalne tehnologije i ta djeca su socijalno isključena te jednako nesretni i anksiozni kao oni koji je koriste pretjerano

Obrazac korištenja ukazuje na ovisnički obrazac, a djeca nemaju alate koji bi im pomogli da se s tim nose. Negativni utjecaj veći je kod djevojaka, a vidimo i da je dob ključna. Jokić ističe:

Umjerenost je posebno važna za učenike nižih razreda. Zato je važno da tu poruku ovog istraživanja, da je mjera ključna, svi osvijestimo jer na to možemo utjecati. Ako djecu podučimo mjeri, utjecat ćemo pozitivno na svakog od njih individualno, ali i na cijelo društvo.

Djeca kuže: 42,9% kaže da im tehnologija loše utječe na učenje

Istraživanjem je ispitalo i kako djeca, ali i njihovi nastavnici doživljavaju tehnologiju. Učenici kažu da im tehnologija pomaže da budu informiraniji i ostvaruju kvalitetnije prijateljske odnose (dopisivanjem često izraze ono što uživo ne bi mogli), ali svjesni su i negativnih učinaka:

  • 42,9% ispitanih kaže da im korištenje tehnologije negativno utječe na učenje
    30% srednjoškolaca kaže da im negativno utječe  na fizičko i mentalno zdravlje
  • 37,3% priznaje negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena
  • kao problem generacije navode količinu vremena koje provode online , zakupljenost nevažnim sadržajima i cyberbullying

“Za klince i za nas, potrebno je naći mjeru!”

37,3% djece iz Hrvatske priznaje negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena zbog previše korištenja tehnologije. Carnet CUC 2022

Hrvatski nastavnici definitivno nisu među onima koji ne prihvaćaju digitalnu tehnologiju, samo 8,6% njih o njoj ima negativno mišljenje. I kod njih stvar nije u tome da odbacuju korištenje tehnologije, ali voljeli bi da je djeca koriste kreativnije, umjerenije i usmjerenije jer kod djece primjećuju negativne učinke:

  • Poteškoće u pažnji zbog vremena provedenog online
  • Lošije fizičko zdravlje
  • Gubitak interesa za čitanje
  • Nedovoljna razvijenost govora i pisanja

Naglasivši još jednom važnost istraživanja (rijetko će se ponoviti istraživanje koje obuhvaća svakog četvrtog učenika 3. razreda srednje škole u Hrvatskoj) i činjenice da donosi dosad neviđenu perspektivu, onu djece, Jokiće je pozvao na udruženi angažman kako bismo spustili postotak djece koja osjećaju negativne učinke, a podigli postotak onih pozitivnih:

To ne mogu učiniti samo roditelji ili samo nastavnici, neke udruge, organizacije, pa čak ni neko ministarstvo, nego svi zajedno. Apelirali smo i na velike privatne tvrtke, ni one nisu lišene odgovornosti, neka to uvrste kao dio svog društveno odgovornog djelovanja.

Za klince i za nas, potrebno je naći – mjeru. To je jedna od najvažnijih stvari u Hrvatskoj danas.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Startupi

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.