Istraživanje na 17.500 djece iz Hrvatske: Bez tehnologije su jednako nesretni kao i s previše!
Carnet CUC 2022

Istraživanje na 17.500 djece iz Hrvatske: Bez tehnologije su jednako nesretni kao i s previše!

Prvi donosimo rezultate sveobuhvatnog istraživanja koje otkriva dosad neviđenu perspektivu djece o utjecaju digitalnih tehnologija na njih.

O tome hoćemo li uspjeti djecu i mlade podučiti umjerenosti u korištenju digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu ovisi u kakvoj ćemo Hrvatskoj živjeti u bliskoj budućnosti. Zaključio je to Boris Jokić predstavljajući na Carnetovoj korisničkoj konferenciji CUC u Šibeniku rezultate istraživanja navika korištenja i mišljenja djece i mladih o digitalnim tehnologijama.

O utjecaju tehnologije na djecu konačno su pitali – djecu

Jokić je već na početku naveo kako je tehnologija oruđe i sredstvo za napredak te da se nada da će ovo istraživanje stati na kraj promašenim zazivanjima zabrana. Carnet CUC 2022

Istraživanje nazvano “Između igrališta i TikToka” prvo je temeljito istraživanje koje je o tome mijenja li (i kako) digitalna tehnologija njihove živote i svakodnevicu pitala učenike petih i sedmih razreda osnovnih i trećih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, a jedinstveno je i u europskom kontekstu. Uzorak od 17.472 učenika, 165 škola (od kojih 81 osnovna i 84 srednje) nacionalno je reprezentativan po svim kriterijima. Uz Jokića su na njemu radile Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon.

Jokić je komentirao kako je tehnologija oruđe i sredstvo za napredak te da se nada da će ovo istraživanje stati na kraj promašenim zazivanjima zabrana:

Obično se o utjecaju tehnologije na djecu pita ili njihove roditelje ili nastavnike pa onda često dobijemo ili bumerske vapaje da tehnologiju treba zabraniti ili hvalospjeve kako je tehnologija spas koji nas vodi u zlatno doba.

O zabranama više nema govora, tehnologija je dio ne samo naše svakodnevice, nego je sad već dio i naših škola. Samo trebamo pomoći djeci koristiti je drugačije, a to znači naći mjeru u korištenju tehnologije i usmjeriti ih da budu više kreatori, a manje pasivni konzumenti.

Istraživanje je jedinstveno i po tome što su podaci recentni, a ne otprije par godina, a ispitivali su i utjecaj pandemije na korištenje tehnologije kod djece i mladih. Na pitanje provode li online više vremena nego prije pandemije, pozitivno je odgovorilo 44% učenika 5. razreda, 55,4% učenika 7. razreda i 61,1% učenika trećih razreda srednje škole.

Što su stariji, više vremena provode online i zbog toga su nesretniji

Korištenje tehnologije (mobilnih uređaja, računala, igraćih konzola) djeci i mladima postalo je dominantna aktivnost: 30 % ispitanih učenika srednjih škola ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnošću, a 14,6% njih ne uči za školu niti jedan puni sat dnevno.

Obrazac korištenja tehnologija ukazuje na ovisnički obrazac, a djeca nemaju alate koji bi im pomogli da se s tim nose.

Odgovori na pitanja koliko su tužni, koliko anksiozni te koliko zadovoljni životom otkrivaju zašto je ključ upravo u umjerenosti i načinu korištenja:

  • Osnovnoškolci tehnologiju koriste umjereno, bolje su raspoloženi i zadovoljniji
  • Srednjoškolci je koriste osjetno više i češće, psihološko stanje im je negativnije
  • 70% ispitanih ne koriste tehnologiju za kreiranje sadržaja, pasivni su konzumenti
  • Osnovnoškolci koji tehnologiju koriste više približavaju se srednjoškolcima po anksioznosti i nezadovoljstvu
  • 1,2 % djece uopće ne koristi digitalne tehnologije i ta djeca su socijalno isključena te jednako nesretni i anksiozni kao oni koji je koriste pretjerano

Obrazac korištenja ukazuje na ovisnički obrazac, a djeca nemaju alate koji bi im pomogli da se s tim nose. Negativni utjecaj veći je kod djevojaka, a vidimo i da je dob ključna. Jokić ističe:

Umjerenost je posebno važna za učenike nižih razreda. Zato je važno da tu poruku ovog istraživanja, da je mjera ključna, svi osvijestimo jer na to možemo utjecati. Ako djecu podučimo mjeri, utjecat ćemo pozitivno na svakog od njih individualno, ali i na cijelo društvo.

Djeca kuže: 42,9% kaže da im tehnologija loše utječe na učenje

Istraživanjem je ispitalo i kako djeca, ali i njihovi nastavnici doživljavaju tehnologiju. Učenici kažu da im tehnologija pomaže da budu informiraniji i ostvaruju kvalitetnije prijateljske odnose (dopisivanjem često izraze ono što uživo ne bi mogli), ali svjesni su i negativnih učinaka:

  • 42,9% ispitanih kaže da im korištenje tehnologije negativno utječe na učenje
    30% srednjoškolaca kaže da im negativno utječe  na fizičko i mentalno zdravlje
  • 37,3% priznaje negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena
  • kao problem generacije navode količinu vremena koje provode online , zakupljenost nevažnim sadržajima i cyberbullying

“Za klince i za nas, potrebno je naći mjeru!”

37,3% djece iz Hrvatske priznaje negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena zbog previše korištenja tehnologije. Carnet CUC 2022

Hrvatski nastavnici definitivno nisu među onima koji ne prihvaćaju digitalnu tehnologiju, samo 8,6% njih o njoj ima negativno mišljenje. I kod njih stvar nije u tome da odbacuju korištenje tehnologije, ali voljeli bi da je djeca koriste kreativnije, umjerenije i usmjerenije jer kod djece primjećuju negativne učinke:

  • Poteškoće u pažnji zbog vremena provedenog online
  • Lošije fizičko zdravlje
  • Gubitak interesa za čitanje
  • Nedovoljna razvijenost govora i pisanja

Naglasivši još jednom važnost istraživanja (rijetko će se ponoviti istraživanje koje obuhvaća svakog četvrtog učenika 3. razreda srednje škole u Hrvatskoj) i činjenice da donosi dosad neviđenu perspektivu, onu djece, Jokiće je pozvao na udruženi angažman kako bismo spustili postotak djece koja osjećaju negativne učinke, a podigli postotak onih pozitivnih:

To ne mogu učiniti samo roditelji ili samo nastavnici, neke udruge, organizacije, pa čak ni neko ministarstvo, nego svi zajedno. Apelirali smo i na velike privatne tvrtke, ni one nisu lišene odgovornosti, neka to uvrste kao dio svog društveno odgovornog djelovanja.

Za klince i za nas, potrebno je naći – mjeru. To je jedna od najvažnijih stvari u Hrvatskoj danas.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Startupi

Što smo dosad saznali o hrvatskim SaaS tvrtkama? 60% ispitanika navodi da su profitabilni!

Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.

Što ste propustili

Veliki intervjui

Kreće Priša! Tjedni izazov za djecu i mlade koji stvara pozitivne navike

Priša je prilika za djecu i mlade da prije početka ljetne zabave i zaslužene lijenosti, naprave nešto pozitivno za svoje navike!

Veliki intervjui

Kad će zaživjeti “hrvatski gaming san”? Ovo su faze 60 milijuna vrijednog projekta u Novskoj

Fakultet, studentski dom, fotonaponska elektrana i sva potrebna infrastruktura uskoro dolaze u Novsku - Centar za gaming industriju bit će prvi takvog tipa u Europi.

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.