Kako otkriti lažnog investitora? Iz iskustva hrvatske poduzetnice

Iskustvo hrvatske poduzetnice: Lažni investitor zavarao je skoro i nas i odvjetnike

Danas je lako provjeriti sve podatke o firmi iz zapadnih zemalja, no što ako želimo surađivati s nekim iz Azije? Ili oni s nama? Slijedi priča i savjeti hrvatske poduzetnice koja se našla u situaciji gdje ni odvjetnici nisu na prvu mogli prepoznati da se radi o prevari...

Kada čovjek razmišlja o prevarama ili nekim drugim nepogodnostima, prvo pomisli kako se to neće dogoditi njemu. Barem dok mu se nešto takvo ne dogodi.

U takvoj situaciji našla se Emina Bašić, CEO i osnivačica tvrtki SWIP.WORK i TIMEbit, kada ju je kontaktirao potencijalni investitor iz Bangkoka. Investitor ih je pronašao na stranicama Fil Rouge Capitala i želio je znati nešto više o aplikaciji koju razvijaju.

Ipak, koliko god je taj “investitor” pazio na detalje i time se sakrio od sumnje, Emina je uz pomoć Ante Perice iz Hrvatske gospodarske komore i internacionalnog odvjetničkog ureda u Bangkoku uspjela doći do istine o svome investitoru te uzviknuti: busted. Ispred vas se nalazi detaljna priča o razotkrivanju varalice, uz savjete kako razriješiti slične situacije.

Sve je počelo jednim mailom

Svaki startup je u vječnoj potrazi za investitorima koji je spreman uložiti u daljnji razvoj, u Emininom slučaju to je bio razvoj swip.work aplikacije. S tim razlogom velik dio vremena ulažu u odlaske na startup konferecije, accelerator programe i razgovore s potencijalnim investitorima, ističe Emina. Uglavnom tvrtka kontaktira investitore, a sada je potencijalni investitor kontaktirao tvrtku što nije uobičajeno, ali ponekad se dogodi.

S obzirom na to da je investitor iz Bangkoka, nisu bili sigurni u kojem smjeru teku pregovori na azijskoj sceni, ali početak je bio ovakav:

Komunikacija je bila izuzetno profesionalna, pitanja konkretna, a sam proces jako logičan. Ono što je bilo upitno od samog početka je njihova web stranica koja na prvi pogled nije ulijevala povjerenje pa sam je provjerila na sigurnosnim testovima. Na pola njih je padala, a na pola njih je sve bilo u redu. Nekoliko sigurnosnih vendora ju je različito ocijenilo. U bazama podataka ta firma postoji, stara je 20 godina, ima promet po računu i osnivački kapital prilično velik, 5 zaposlenih, navedena je odgovorna osoba imenom i prezimenom kao i na web stranici…. ništa sumnjivo.

“… kad se nekome žuri za to postoji razlog”

Zatim investitor iz Bangkoka šalje zahtjev da ih Emina poveže sa svojim odvjetničkim uredom i čak su tražili njihove podatke. Sva sumnja ovdje nestaje i kreću u pregovore. Bilo joj je čudno što ne žele video poziv, ali ubrzo se sjetila australskog investitora koji je selekcijski proces radio samo preko telefonskog razgovora. Emina se našalila:

Barem nisam u ponoć morala navijati sat i prezentirati aplikaciju i business model nekome koga ne vidim, a ni ne čujem najbolje.

Nakon što su ispunili hrpu obrazaca i poslali poslovni plan (prvu i najstariju verziju) te pitch, tražili su potpisivanje NDA ugovora kako bi mogli nastaviti dalje. Ubrzo su ga potpisali i poslali pismo namjere te pitali mentora Stevicu Kuharskog iz FRC-a za mišljenje. Dao je savjet koji se ispostavio točnim: “Samo polako, kad se nekome žuri za to postoji razlog”. Emina brzo dobiva obavijest kako je investicija odobrena i prima dokument terms and conditions of investment. 

Čak i kada sve izgleda OK, dovoljan je jedan detalj…

Sve je izgledalo u redu, osim sitnog detalja koji se odnosio na osiguranje investicije. Investitor iz Bangkoka traži investment security bond (ISB) certifikat koji mora izdati lokalna osiguravajuća kuća. Izgledalo je logično, ali Emina nije pronašla nikoga tko zna nešto o tome pa je morala sama krenuti u istraživanje.

Potrošila je puno vremena i vrtjela se ukrug te zaključila kako je najbolje kontaktirati internacionalnu odvjetničku kancelariju koja ima ured u Bangkoku koja će dati svoje mišljenje. Odmah su joj istaknuli kako se možda radi o prevari jer ISB certifikat ne služi za takvu vrstu osiguranja:

Tražili su da im proslijedim svu komunikaciju i ubrzo poslali mail da ni oni (internacionalni odvjetnički ured) nisu sigurni je li prevara ili ne. U međuvremenu sam došla do informacije da ISB certifikat izdaju banke i pošaljem mail investitoru da mi pruži detaljno pojašnjenje što je točno taj certifikat, kako ga možemo dobiti, u kojem vremenu i trošku izdavanja. Stiglo je opširno pojašnjenje i procijenjeni okvirni trošak na 15.000 eura.

Nakon tog maila, prvo što je Emina napravila je odlazak u Hrvatsku gospodarsku komoru.

Ante Perica, samostalni savjetnik zadužen za tržišta Bliskog istoka, Afrike, Oceanije i ASEAN-a, ukratko je objasnio o čemu bi mogla biti riječ jer se ovo nije dogodilo prvi put. Proslijedila je svu prepisku Anti i čeka dogovor.

U međuvremenu, Eminu kontaktira odvjetnik iz Bangkoka i predlaže da potencijalnom investitoru pošalje mail s točno određenim sadržajem i stavi sami odvjetnički ured u mail:

Na taj mail nisam dobila odgovor, a potencijalni investitor mi se više nikada nije javio. Iz HGK je brzo stigao mail da je sve lažno. Adresa nepostojeća, kontakti lažni ….. i to je bilo to. Kraj.

Na jednog pravog investitora očekujte četiri lažna

Čudno joj je bilo što pristaju financirati nekoga koga nikada nisu vidjeli i uz to – potpisali su NDA kako bi dobili više informacija o aplikaciji, a onda ih nisu tražili. U slučaju da je došlo do toga, uključili bi Fil Rouge Capital kako bi bili sigurni koje informacije dijeliti, a koje ne.

Emina navodi kako se ovakvim prevarama bave ljudi koji imaju puno iskustva i dobro su educirani i pripremljeni. Kompanije postoje u bazama i sve izgleda u redu pa rutinske provjere ne znače ništa i zbog toga savjetuje:

Uzmite lokalnog odvjetnika bez obzira na to postoji li sumnja ili ne i da ga se uključi u komunikaciju. Bez obzira radi li se o startupu koji traži financiranje ili zreloj kompaniji. Javilo mi se puno ljudi sa sličnim iskustvima.

Neki prođu bolje jer su brzo odustali, a neki lošije. Emina ističe kako u današnje vrijeme na jednog pravog investitora dolaze četiri lažna pa se to događa svima. Potrebno je biti na oprezu i dijeliti iskustva preko društvenih mreža.

U spas dolaze i međunarodni kontakti HGK

Ante ističe kako tvrtke iz zapadnih zemalja u pravilu nije problem provjeriti jer je lako doći do osnovnih informacija, ali problem nastaje kada je potrebno provjeriti poslovnu ponudu iz trećih zemalja. Obično hrvatske tvrtke same naprave preliminarnu provjeru pretraživanja interneta i stranica koje nude različite provjere web stranica i e-mail adresa:

Podatci o starosti web stranice, kontakt telefoni, aktivnost na društvenim mrežama i jeziku na kojem su napisane slažu jedan mozaik cjelokupnog odgovora.

Pomoću predstavništava HGK u svijetu, partnerskih komora i sličnih institucija, u suradnji sa stranim veleposlanstvima i hrvatskim veleposlanstvima u svijetu, kao i određenim privatnim izvorima iz poslovnog svijeta, HGK najčešće dolazi do više informacija o tvrtki koja nudi poslovnu suradnju. Provjera tvrtke iz Tajlanda išla je preko kontakata u trgovinskom uredu njihovog Veleposlanstva s kojima HGK već dugo surađuje:

Ovdje je bitno istaknuti da komunikacija s pojedinim stranim poslovnim subjektima kao što su veleposlanstva i druge institucije uvelike ovisi o dosadašnjoj suradnji s njima. Tako da treba imati na umu da očekivana brzina odgovora, a često i sam odgovor ovisi o tome tko ga postavlja. Ukratko, potrebno je poznavati odgovarajuću osobu.

HGK poziva hrvatske tvrtke da kontaktiraju Sektor za međunarodne poslove HGK u početku suradnje sa stranim partnerima zbog provjere i dobivanja dodatnih informacija.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko G

    Marko G

    01. 09. 2021. u 11:19 am Odgovori

    Tu nekoliko stvari ne štima. Tko uopće uzima za ozbiljno fond iz Bangkok-a. Druga stvar, bitno je da li fond daje investiciju ne da li je lažan. Zna se odakle dolaze kvalitetni investitori (SAD, EU i nešto malo Kina te Arapske zemlje). U svakom je slučaju ima više startupa koji žele lovu ‘na brzaka’ i nije ih naročito briga za održivi business model nego što je takvih fondova. Ali treba znati gdje se traže investitori, oni se ne traže u Bangkoku, a li ruku na srce niti u Hrvatskoj, makar će se neki naći uvrijeđeni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Startupi i poslovanje

Splitski Typeqast akvizirali Nizozemci: S 200 planiraju rast na 500 zaposlenika

Softverska tvrtka Typeqast, koja u Hrvatskoj posluje od 2017. i zapošljava oko 200 ljudi u uredima  u Splitu, Zagrebu i Osijeku, postala je dio nizozemske konzultantske kompanije Valcon grupa.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Intervju

Ozren Tabaković dolazi u Rimac Automobile kao “Employer Branding & CSR Manager”

Ozren je prva službeno zadužena osoba koja će se u Rimac Automobilima baviti employer brandingom i strategijama društvene odgovornosti.

Digitalni mediji

Što na internetu radi i voli: Miran Pavić

Osnivač Telegram media grupe priznaje da plaća pretplatu za previše portala, stalno je na Twitteru, iako tamo ništa ne piše; voli pomalo bizarni humor, a najcringe online trend su mu "likovi koji su zabrijali na pandemiju".

Startupi i poslovanje

Splitski Typeqast akvizirali Nizozemci: S 200 planiraju rast na 500 zaposlenika

Softverska tvrtka Typeqast, koja u Hrvatskoj posluje od 2017. i zapošljava oko 200 ljudi u uredima  u Splitu, Zagrebu i Osijeku, postala je dio nizozemske konzultantske kompanije Valcon grupa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Treblle: S alatom koji štedi vrijeme svima koji rade s API-jima osigurali 1,2 milijuna eura u prvoj rundi

Treblle je alat koji olakšava život developerima i svima ostalima koji rade s API-jima, a razvio ga je domaći tročlani tim iz svojih potreba. Od korisnika dobivaju samo pohvale i ocjene 5.0, a investitori ih toliko vole da su nekoliko njih morali odbiti.

Startupi i poslovanje

Traži se iskusni Head of Revenue koji će Mediatoolkit dovesti do 10 milijuna eura

Domaći scaleup čiji alat za praćenje online spominjanja koriste globalni brendovi, agencije i organizacije zapošljava ključnu osobu za ostvarenje ambicioznih planova rasta. Jedan od najvažnijih zadataka bit će joj - uskladiti Sales i Customer Success.

Kultura 2.0

Wordle, kako je jednostavna igra riječi osvojila internet?

Sigurna sam da ste već primijetili zanimljivu kombinaciju žutih, zelenih i sivih kvadratića koji niču na sve strane interneta. U pitanju je Wordle, igra riječi koja je dovoljno jednostavna da vas odmah uvuče, a taman izazovna da vas zadrži.