Kako otkriti lažnog investitora? Iz iskustva hrvatske poduzetnice

Iskustvo hrvatske poduzetnice: Lažni investitor zavarao je skoro i nas i odvjetnike

Danas je lako provjeriti sve podatke o firmi iz zapadnih zemalja, no što ako želimo surađivati s nekim iz Azije? Ili oni s nama? Slijedi priča i savjeti hrvatske poduzetnice koja se našla u situaciji gdje ni odvjetnici nisu na prvu mogli prepoznati da se radi o prevari...

Kada čovjek razmišlja o prevarama ili nekim drugim nepogodnostima, prvo pomisli kako se to neće dogoditi njemu. Barem dok mu se nešto takvo ne dogodi.

U takvoj situaciji našla se Emina Bašić, CEO i osnivačica tvrtki SWIP.WORK i TIMEbit, kada ju je kontaktirao potencijalni investitor iz Bangkoka. Investitor ih je pronašao na stranicama Fil Rouge Capitala i želio je znati nešto više o aplikaciji koju razvijaju.

Ipak, koliko god je taj “investitor” pazio na detalje i time se sakrio od sumnje, Emina je uz pomoć Ante Perice iz Hrvatske gospodarske komore i internacionalnog odvjetničkog ureda u Bangkoku uspjela doći do istine o svome investitoru te uzviknuti: busted. Ispred vas se nalazi detaljna priča o razotkrivanju varalice, uz savjete kako razriješiti slične situacije.

Sve je počelo jednim mailom

Svaki startup je u vječnoj potrazi za investitorima koji je spreman uložiti u daljnji razvoj, u Emininom slučaju to je bio razvoj swip.work aplikacije. S tim razlogom velik dio vremena ulažu u odlaske na startup konferecije, accelerator programe i razgovore s potencijalnim investitorima, ističe Emina. Uglavnom tvrtka kontaktira investitore, a sada je potencijalni investitor kontaktirao tvrtku što nije uobičajeno, ali ponekad se dogodi.

S obzirom na to da je investitor iz Bangkoka, nisu bili sigurni u kojem smjeru teku pregovori na azijskoj sceni, ali početak je bio ovakav:

Komunikacija je bila izuzetno profesionalna, pitanja konkretna, a sam proces jako logičan. Ono što je bilo upitno od samog početka je njihova web stranica koja na prvi pogled nije ulijevala povjerenje pa sam je provjerila na sigurnosnim testovima. Na pola njih je padala, a na pola njih je sve bilo u redu. Nekoliko sigurnosnih vendora ju je različito ocijenilo. U bazama podataka ta firma postoji, stara je 20 godina, ima promet po računu i osnivački kapital prilično velik, 5 zaposlenih, navedena je odgovorna osoba imenom i prezimenom kao i na web stranici…. ništa sumnjivo.

“… kad se nekome žuri za to postoji razlog”

Zatim investitor iz Bangkoka šalje zahtjev da ih Emina poveže sa svojim odvjetničkim uredom i čak su tražili njihove podatke. Sva sumnja ovdje nestaje i kreću u pregovore. Bilo joj je čudno što ne žele video poziv, ali ubrzo se sjetila australskog investitora koji je selekcijski proces radio samo preko telefonskog razgovora. Emina se našalila:

Barem nisam u ponoć morala navijati sat i prezentirati aplikaciju i business model nekome koga ne vidim, a ni ne čujem najbolje.

Nakon što su ispunili hrpu obrazaca i poslali poslovni plan (prvu i najstariju verziju) te pitch, tražili su potpisivanje NDA ugovora kako bi mogli nastaviti dalje. Ubrzo su ga potpisali i poslali pismo namjere te pitali mentora Stevicu Kuharskog iz FRC-a za mišljenje. Dao je savjet koji se ispostavio točnim: “Samo polako, kad se nekome žuri za to postoji razlog”. Emina brzo dobiva obavijest kako je investicija odobrena i prima dokument terms and conditions of investment. 

Čak i kada sve izgleda OK, dovoljan je jedan detalj…

Sve je izgledalo u redu, osim sitnog detalja koji se odnosio na osiguranje investicije. Investitor iz Bangkoka traži investment security bond (ISB) certifikat koji mora izdati lokalna osiguravajuća kuća. Izgledalo je logično, ali Emina nije pronašla nikoga tko zna nešto o tome pa je morala sama krenuti u istraživanje.

Potrošila je puno vremena i vrtjela se ukrug te zaključila kako je najbolje kontaktirati internacionalnu odvjetničku kancelariju koja ima ured u Bangkoku koja će dati svoje mišljenje. Odmah su joj istaknuli kako se možda radi o prevari jer ISB certifikat ne služi za takvu vrstu osiguranja:

Tražili su da im proslijedim svu komunikaciju i ubrzo poslali mail da ni oni (internacionalni odvjetnički ured) nisu sigurni je li prevara ili ne. U međuvremenu sam došla do informacije da ISB certifikat izdaju banke i pošaljem mail investitoru da mi pruži detaljno pojašnjenje što je točno taj certifikat, kako ga možemo dobiti, u kojem vremenu i trošku izdavanja. Stiglo je opširno pojašnjenje i procijenjeni okvirni trošak na 15.000 eura.

Nakon tog maila, prvo što je Emina napravila je odlazak u Hrvatsku gospodarsku komoru.

Ante Perica, samostalni savjetnik zadužen za tržišta Bliskog istoka, Afrike, Oceanije i ASEAN-a, ukratko je objasnio o čemu bi mogla biti riječ jer se ovo nije dogodilo prvi put. Proslijedila je svu prepisku Anti i čeka dogovor.

U međuvremenu, Eminu kontaktira odvjetnik iz Bangkoka i predlaže da potencijalnom investitoru pošalje mail s točno određenim sadržajem i stavi sami odvjetnički ured u mail:

Na taj mail nisam dobila odgovor, a potencijalni investitor mi se više nikada nije javio. Iz HGK je brzo stigao mail da je sve lažno. Adresa nepostojeća, kontakti lažni ….. i to je bilo to. Kraj.

Na jednog pravog investitora očekujte četiri lažna

Čudno joj je bilo što pristaju financirati nekoga koga nikada nisu vidjeli i uz to – potpisali su NDA kako bi dobili više informacija o aplikaciji, a onda ih nisu tražili. U slučaju da je došlo do toga, uključili bi Fil Rouge Capital kako bi bili sigurni koje informacije dijeliti, a koje ne.

Emina navodi kako se ovakvim prevarama bave ljudi koji imaju puno iskustva i dobro su educirani i pripremljeni. Kompanije postoje u bazama i sve izgleda u redu pa rutinske provjere ne znače ništa i zbog toga savjetuje:

Uzmite lokalnog odvjetnika bez obzira na to postoji li sumnja ili ne i da ga se uključi u komunikaciju. Bez obzira radi li se o startupu koji traži financiranje ili zreloj kompaniji. Javilo mi se puno ljudi sa sličnim iskustvima.

Neki prođu bolje jer su brzo odustali, a neki lošije. Emina ističe kako u današnje vrijeme na jednog pravog investitora dolaze četiri lažna pa se to događa svima. Potrebno je biti na oprezu i dijeliti iskustva preko društvenih mreža.

U spas dolaze i međunarodni kontakti HGK

Ante ističe kako tvrtke iz zapadnih zemalja u pravilu nije problem provjeriti jer je lako doći do osnovnih informacija, ali problem nastaje kada je potrebno provjeriti poslovnu ponudu iz trećih zemalja. Obično hrvatske tvrtke same naprave preliminarnu provjeru pretraživanja interneta i stranica koje nude različite provjere web stranica i e-mail adresa:

Podatci o starosti web stranice, kontakt telefoni, aktivnost na društvenim mrežama i jeziku na kojem su napisane slažu jedan mozaik cjelokupnog odgovora.

Pomoću predstavništava HGK u svijetu, partnerskih komora i sličnih institucija, u suradnji sa stranim veleposlanstvima i hrvatskim veleposlanstvima u svijetu, kao i određenim privatnim izvorima iz poslovnog svijeta, HGK najčešće dolazi do više informacija o tvrtki koja nudi poslovnu suradnju. Provjera tvrtke iz Tajlanda išla je preko kontakata u trgovinskom uredu njihovog Veleposlanstva s kojima HGK već dugo surađuje:

Ovdje je bitno istaknuti da komunikacija s pojedinim stranim poslovnim subjektima kao što su veleposlanstva i druge institucije uvelike ovisi o dosadašnjoj suradnji s njima. Tako da treba imati na umu da očekivana brzina odgovora, a često i sam odgovor ovisi o tome tko ga postavlja. Ukratko, potrebno je poznavati odgovarajuću osobu.

HGK poziva hrvatske tvrtke da kontaktiraju Sektor za međunarodne poslove HGK u početku suradnje sa stranim partnerima zbog provjere i dobivanja dodatnih informacija.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko G

    Marko G

    01. 09. 2021. u 11:19 am Odgovori

    Tu nekoliko stvari ne štima. Tko uopće uzima za ozbiljno fond iz Bangkok-a. Druga stvar, bitno je da li fond daje investiciju ne da li je lažan. Zna se odakle dolaze kvalitetni investitori (SAD, EU i nešto malo Kina te Arapske zemlje). U svakom je slučaju ima više startupa koji žele lovu ‘na brzaka’ i nije ih naročito briga za održivi business model nego što je takvih fondova. Ali treba znati gdje se traže investitori, oni se ne traže u Bangkoku, a li ruku na srce niti u Hrvatskoj, makar će se neki naći uvrijeđeni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do DevOps karijere!

Gaming i esport industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Startupi

Startup Hrvoja Smolića prikupio 1,2 milijuna eura, svojim SaaS-om pomažu analitičkim timovima

Prije no što se preselio u Irsku, Smolić je 14 godina proveo u zagrebačkoj IT tvrtci Qualia, koju je također osnovao. Sada radi na platformi koja nudi poslovnu analitiku bez potrebe za računalnim kodiranjem.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Scaleupi i jednorozi

Infobip traži analitičara kreativca: Što trebate znati za analitički posao u jednorogu?

Uz Infobipovog Head of Web otkrivamo više o marketinškom timu koji je odgovoran za velik dio online prisutnosti hrvatskog jednoroga.

Novost

20 godina AZOP-a: Samo u zadnjih godinu dana izrečene su kazne u iznosu od 8,27 milijuna eura

Povodom 20. obljetnice osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka i zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj održana je konferencija „Rizici i usklađenost s GDPR-om u doba umjetne inteligencije”.

Novost

Apple Vision Pro prošetao Zagrebom – donosimo dojmove

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera.