Iskon podcast zvučan je primjer kako primijeniti novi digitalni format za interne komunikacije

Iskon podcast zvučan je primjer kako primijeniti novi digitalni format za interne komunikacije

Može li podcast biti alat za internu komunikaciju u tvrtki? Pretpostavljam da da, jer je novi Iskonov podcast dostupan samo Iskonovcima!

Iako nisam najveći ljubitelj audio poruka na messenger aplikacijama, nisam mogao sakriti oduševljenje kad mi je prije nekoliko mjeseci Iskonova voditeljica komunikacija Iva Vukšić spomenula kako press clipping, odnosno pregled što se priča o Iskonu, vodstvu i zaposlenicima Iskona prenosi – WhatsApp audio porukama. Razgovarali smo svatko o svojim ambicijama da se bavimo podcastovima. Dok će se Mijine i moje ambicije pretvoriti u tjedni Netokracija Podcast na koji ste, nadam se, već pretplaćeni, Ivine ambicije će se pretočiti u novi način interne komunikacije s njezinim Iskonovcima.

„Slušate dvotjedni podcast zaposlenika Iskona, koji s gostima iz vlastitih redova dotiče najaktualnije narančaste teme. Čujemo li se dobro, Iskonovci?“, najavni je jingle podcasta koji će biti rezultat ove inicijative, a koje je Iskon počeo producirati svakih dva tjedna za svoje zaposlenike.

Odabir formata možda ne čudi one koji su upoznati s Iskonovom usredotočenošću na glazbu, poput sponzoriranja glazbenih kvizova i organizacije glazbeno-tehnoloških hackathona, ali što se tiče područja internih komunikacija – prilično je inventivan. Slične primjere zanimljivih načina za obraćanje postojećim i novim zaposlenicima otkrit ćemo na Employer Brandingu Zagrebu koji se održava 15. studenog.

Od audio poruka do privatnog podcasta

Od spomenutih audio poruka na WhatsAppu, projekt se s vremenom razvio u punokrvan podcast, kako Iva otkriva:

Istražujući dalje ideju, našla sam nekoliko članaka s pozitivnim iskustvima stranih tvrtki koje su uvele podcast kao kanal interne komunikacije. Pa se inicijalna ideja kratkog audio clippinga transformirala u tjedni podcast koji zaposlenicima donosi presjek najvažnijih vijesti iz telco industrije. Pa smo pomislili da bi bilo zgodno dodati najave internih događanja: tko će nam biti sljedeći gost-predavač, kad je proslava rođendana tvrtke, kako izgleda program Kids daya… Da sve zajedno ne zvuči poput single host informativke, dodali smo sugovornike koji bi pričali o aktualnim Iskon projektima. U trenutku kad je ideja došla na red za realizaciju, 5-minutni dnevni presjek clippinga već je narastao u jednosatni intervju oblik emisije s nekoliko gostiju.

Iskon Podcast se ne distribuira putem javnih platformi poput Apple Podcasta ili Spotifya, gdje možete naći i Netokracija Podcast, već je dostupan putem intraneta nakon čega se najave epizoda šalju putem internog newslettera. Zaposlenici potom mogu pristupiti podcastu putem VPN-a kako bi ga slušali izvan ureda u trenutku kad im odgovara, što je, uostalom, i najveća prednost ovog formata. Iako su u Iskonu proučavali platforme koje podržavaju stvaranje tzv. privatnih podcastova, upravo se intranet na kraju pokazao kao najjednostavnije rješenje za Iskonove potrebe.

Kako izabrati temu za korporativan podcast?

Cilj je približiti bitne teme svim Iskonovim zaposlenicima u što pitkijem formatu. Prva epizoda podcasta ne počinje lakim temama. Dapače,”Velika inventura” bavi se novom strategijom tvrtke koju u podcastu predstavljaju CEO Krešimir Madunović i CTO Vedran Žitnjak. Iva naglašava kako su odmah isplanirali barem desetak tema:

Obrađujemo aktualne teme koje se tiču većine ili svih zaposlenika. Nakon „Velike inventure“ izlazi epizoda sa zaključcima radionica sa zaposlenicima na temu employer branda. Podcast je omogućio dublju i dinamičniju obradu teme od, primjerice, članka na intranetu ili PowerPoint prezentacije. Slijede teme iz tehnike i marketinga/prodaje, a godinu ćemo završiti audio slavljem odjelnih uspjeha, s preko 10 sugovornika iz Iskona.

Dodaje kako je bitno postaviti očekivanja:

Baš kao i kod regularnog, kod lansiranja internog podcasta važno je unaprijed odrediti trajanje, domaćine i ton obraćanja zaposlenicima. Co-hostanje ili format intervjua poboljšavaju dinamiku i omogućuju kvalitetniju obradu šireg broja tema, što je zahvalnije od single host podcasta. Ako se radi o većoj poslovnoj organizaciji, preporučuje se izbjegavati jednostrana obraćanje CEO-a zaposlenicima, osim ako i u svakodnevici nije uživo dostupan većini zaposlenika. To bi samo moglo pojačati percepciju njegove nedostupnosti.

Iako ima “radijski” glas, Iva priznaje kako joj je u radu na podcastu jako pomogla radionica za govornike, koja polaznike uči kako prenijeti energiju u audio format te zvučati profesionalnije. Naglašava kako im je bilo jako bitno dobro postaviti podcast kao projekt što se tiče produkcije:

Obradu i montažu zasad smo prepustili vanjskoj produkcijskoj kući, koja je snimila i najavni jingle, breakove, odabrala pozadinsku glazbu. Nismo htjeli riskirati s post-produkcijom u kojoj osobno nemamo prethodno iskustvo. Razlog? Loša kvaliteta jedan je od faktora koji odmah može osuditi podcast na propast, bez obzira na relevantnost sadržaja. Za kraj, i interna promocija sadržaja zahtijeva poznavanje osnova digitalnog marketinga, pogotovo ako se radi o nečem novom, što tek trebamo približiti zaposlenicima. I u internoj komunikaciji se prate analitike, pronalaze patterni za naslove koji privlače zaposlenike, idealan timing za slanje raznih vrsta sadržaja…

Ne treba živjeti u zabludi da svi zaposlenici angažirano konzumiraju sve naše sadržaje samo zato što smo ih – poslali.

Potencijal podcasta za hrvatske tvrtke, velike ili male

Na pitanje kakav potencijal vidi u primjeni podcasta, Iva naglašava potencijal za razvoj nečijeg osobnog brenda – posebno u manjim organizacijama ili startupima u kojima je osnivač/direktor glas cijele tvrtke postoji potencijal zbog povjerenja publike. Za takve suradnje smatra da vrijede slična pravila kao s influencerima:

Kod oglašavanja, čini mi se, vrijede slična pravila kao i s influencerima – ako su niše srodne, a podcaster ima povjerenje publike bez obzira na njezinu brojnost, suradnja kroz sponzorstvo može biti uspješna. Vrijedi pokušati i s primjenom podcasta u internoj komunikaciji.

Iskonov interni podcast jedan je od pokazatelja da su podcasti napokon postali format s kojim se eksperimentira u Hrvatskoj, što je ključno za ne samo okupljanje publike koja je dosad slušala mahom strane podcaste, nego i stvaranje novih fanova koji će prepoznati sve prednosti formata.

Zanima li vas kako primijeniti ove, ali i druge digitalne formate za projekte employee engagementa ili employer brandinga, vidimo se na Employer Branding Zagreb konferenciji koja se održava 15. studenoga u Zagrebu! Na putu do tamo na žalost, nećemo moći slušati Iskon Podcast, ali on će nam svakako biti dobar primjer što se može postići uz malo (digitalnog) truda.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.