iPhone i Android vas prate, aplikacije vas prisluškuju, a vi to zapravo želite

iPhone i Android vas prate, aplikacije vas prisluškuju, a vi to zapravo želite

Krajem prošlog tjedna izbio je “Apple skandal” kako nam otkriva Jutarnji, odnosno na vidjelo je izašla “Appleova tajna”, kako tvrdi članak u Večernjem listu. Naslove s brojnih portala ne moramo ni spominjati. Prateći medije i reakciju javnosti na pitanja privatnosti pri korištenju mobilne i internetske tehnologije, a konkretno iPhoneovog praćenja lokacija svojih korisnika, možemo zaključiti nešto vrlo zabrinjavajuće: da imamo izuzetno čudan odnos s uređajima i aplikacijama koje koristimo. Ako na Facebooku objavljujemo osobne fotografije, a na Twitteru najavljujemo gdje idemo, zašto se čudimo kad nas naši mobilni ljubimci zaista prate?

Krajem prošlog tjedna izbio je “Apple skandal” kako nam otkriva Jutarnji, odnosno na vidjelo je izašla “Appleova tajna”, kako tvrdi članak u Večernjem listu. Naslove s brojnih portala ne moramo ni spominjati.

Prateći medije i reakciju javnosti na pitanja privatnosti pri korištenju mobilne i internetske tehnologije, a konkretno iPhoneovog praćenja lokacija svojih korisnika, možemo zaključiti nešto vrlo zabrinjavajuće: da imamo izuzetno čudan odnos s uređajima i aplikacijama koje koristimo.

Ako na Facebooku objavljujemo osobne fotografije, a na Twitteru najavljujemo gdje idemo, zašto se čudimo kad nas naši mobilni ljubimci zaista prate?

Praćenje iPhone lokacije, konkretno

Appleov iPhone u 4.0 verziji iOS mobilnog operativnog sustava zaista prati i bilježi lokaciju korisnika, ali situacija je malo drugačija od one koja se širi svjetskim, ne samo lokalnim medijima. Znači li to da iPhone zna gdje ste bili? Svakako, ali što očekujete od uređaja koji ima ugrađen GPS? U biti, spomenuto praćenje u datoteci consolidated.db se temelji na lokacijama GSM tornjeva i wifi access pointova.

Dok se naši mediji brinu što čak i ministar unutarnjih poslova te premijerka koriste iPhone koji “otkriva njihovu lokaciju”, tvrde to na način kao da se radi o jedinom uređaju putem kojeg bih to mogao doznati. Android uređaji također prate lokaciju korisnika, iako inteligentnije, spremajući samo najnovije podatke. Zanimljivo je kako su svi, pa tako i američki senator Al Franken koji skuplja političke bodove prozivajući Apple, zaboravili kako je Apple još prošle godine po zahtjevu američke vlade odgovorio kako prati svakodnevnu GPS lokaciju korisnika na iOS-u 3.2 i 4.0, kao i da prati lokaciju korisnika temeljem GSM tornjeva i wifi mreža koje ne šalje u središnjicu.

iPhone zna gdje ste se kretali... ma ne?!

Zašto je onda Appleov skandal fascinirao prvenstveno medije i političare, a potom i korisnike? Jer prosječnom korisniku rečenica o praćenju GSM tornjeva i wifi mreža ne znači ništa usporedno s vizualizacijom njihovog kretanja na ugodnoj Google karti. Da, Apple, Google i svi vas prate, a sad imamo sliku kojom to možemo ilustrirati. Dokument s trinaest stranica Appleovih odgovora i istraživanje predstavljeno na jednoj siječanjskoj tehnološkoj konferenciji nisu tako zanimljivi.

Ako zaboravimo histeriju na trenutak, što biste trebali imati na umu pri korištenju iPhonea 4.0?

  • Datoteka consolidated.db prati i bilježi vaše prijašnje lokacije putem GSM tornjeva i wifi lokacija koje nisu ni približno precizne poput točne GPS lokacije;
  • Podaci se ne šalju Appleu tako da jedini način da im itko pristupi je da fizični dođe do vašeg uređaja ili backupa na vašem računalu;
  • Aplikacijom iPhone Tracker za Mac možete vizualizirati svoje kretanje temeljem Consolidated.db datoteke;
  • Enkriptirani iPhone backup najsigurnije je rješenje (u iTunesima uključite mogućnost Encrypt iPhone backup).

Metodika praćenja lokacije putem consolidated.db znači, kao što prigodno tvrdi Ante Vukorepa, da bi prije nekoga našli putem lokacijske društvene mreže Foursquare koja praćenje temelji na mjestima na kojima vas locira putem GPS-a. Još bitnije za naše prestravljene iPhone i Android korisnike je što podatke o vašem pristupu GSM tornjevima imaju i vaši mobilni operateri.

Kako ćete izbjeći situaciju u kojoj netko od njih odaje vašu lokaciju zlokobnim hakerima ili državnim službama koje vas sigurno prate? Prestat ćete koristiti iPhone, Android, Symbian, BlackBerry i svaki drugi “pametni” komad tehnologije zvan mobitel.

Pazite nas, pratite nas

Praćenje Applea ili bilo kojeg drugog proizvođača za praćenje naše lokacije pomalo je licemjerno s obzirom na očekivanja koja imamo od svojih iPhonea, Desirea, N8-ica, X10-ica i svih ostalih mobilnih uređaja. Želimo se prijavljivati na Foursquare kako bismo kao “gradonačelnik” osvojili specijal, pratiti promet putem Croatia Traffic & Weather te nalaziti korisne lokacije pomoću Blizu mene. No, oni nas prate. Jedino rješenje? Prestanite koristiti svoj pametni telefon. Ma ni običan mobilni telefon nemojte koristiti, jer operateri znaju gdje se nalazite.

Flickr zna gdje smo snimali zahvaljujući EXIF podacima.

Uostalom, osim GPS-a mobilni uređaji imaju niz drugih mogućnosti poput mikrofona. Da, neke vaše aplikacije vas ne prate, ali vas prisluškuju. Color, fotografska aplikacija za iPhone i uskoro Android, uključivanjem mikrofona prati kada su i drugi ljudi u prostoriji u kojoj se nalazite.

Temeljem zvukova Color procjenjuje tko je u istoj sobi, a tko u drugoj, kako bi generirao društvenu mrežu osoba s kojima se zaista nalazite na istoj lokaciji, a ne u susjednim sobama. Kako je Apple propustio ovakvu aplikaciju u App Store, odnosno kako ste li joj dopustili uključivanje mikrofona na Androidu uz ugrađena upozorenja? Coloru je to trebao kako biste dobili mogućnosti koje nudi. Bez njih bi Color bio manje koristan.

Želimo sve čega se bojimo

Paralelu možemo povući s gotovo bilo kojom drugom internetskom ili mobilnom tehnologijom koju danas intenzivno koristimo:

  • Twitter mora znati koga pratite i tko vas prati kako bi vam uopće dao da tvitate;
  • Jutarnji, Tportal, Net.hr i ostale web stranice s vijestima prate vašu lokaciju i kada dolazite na njihove web stranice kako bi vam bolje prilagodile oglašavanje;
  • Iskon prati pristupate li Iskon.TV-u iz Hrvatske, jer si zbog licenciranja sadržaja ne mogu dopustiti pristup korisnicima iz drugih zemalja;
  • Flickr zna točno kada ste i s kojom opremom snimili svoje fotografije temeljem EXIF podataka koji su uključeni u svaku pojedinačnu snimku.

Praćenje u jednom ili drugom obliku na Internetu i u svijetu novih mobilnih tehnologija ne možete izbjeći ukoliko želite sve prednosti koje vam nudi.

Znam gdje su se kretali moji Facebook prijatelji... u slici.

Prije nekoliko godina bilo bi nečuveno da netko stavlja svoje osobne fotografije na Internet, a danas to rade svi naši prijatelji na Facebooku. Znamo gdje su bili, što su jeli i kako su se proveli. Dapače, nekom zlobniku bi bilo lakše postati njihov prijatelj na Facebooku nego ukrasti im mobilni uređaj.

Želeći ostati anonimni na Internetu, mnogi koriste usluge poput Tora, ali njihova lokacija je ipak u nekom trenutku poznata. Na Internetu vas stoga također prate iz dana u dan, na jednoj IP adresi ili drugoj.

Korist i rizik – izbor je vaš

Ako i dalje želite koristiti sve prednosti novih tehnologija, morat ćete se odlučiti na drastičan korak: informirati se. Ako želimo dobre fotoaparate u svojim mobilnim uređajima, uvijek će postojat mogućnost da ih netko nađe kad prodamo uređaj i zaboravimo ih izbrisati.

Ključno je da kako korisnici pratimo što se događaj, informiramo sei tražimo od tvrtki poput Applea i Googlea da kažu zašto koriste podatke koje im dajemo. Ukoliko nam se odgovor ne svidi, uvijek ih možemo prestati koristiti. Ukoliko želite pak biti “anonimni” dok čitate ovaj članak – maknite se s Interneta i čitajte ga ispisanog. Za razliku od osobnih karata i putovnica s čipom, u tome bar imate izbor.

Koja mislite da je granica između mogućnosti koje želimo i informacija koje ćemo dati za njih?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan

    Stjepan

    25. 04. 2011. u 12:09 pm Odgovori

    Grrr… Složi si drugačiju validaciju komentara… Napisao sam poduži komentar, poslao, greška jer nisam upisao mail adresu, no komentar nestao. 😀
    No ugl. odličan članak!
    Ali malo si sve previše izjednačio počevši od naslova. Na linku u vezi androida jasno piše da praćenje lokacije moraš uključiti kod inicijalnog setupa. Isto tako kod instalacije aplikacije na androidu jasno piše koje servise i podatke će aplikacija koristiti. Ne znam kako je kod iphonea.
    Osnovni problem kod ove “afere” je da ljudi nisu znali da im se sprema povijest lokacija, ključna riječ je povijest koja bitno narušava privatnost. Nadalje, kod proprietary softvera zatvorenog koda nitko osim proizvođača zapravo ne zna šalju li se ipak ti podaci nekome?
    Oni koji koriste lokacijske servise koje spominješ to koriste s namjerom… Isto tako većina korisnika interneta zna barem okvirno sve u vezi IP adresa i podataka koji davatelji usluga imaju.
    Bit će da kupnjom uređaja ne kupujemo uređaj i softver, kupujemo samo dozvolu korištenja uređajem koji nije naš jer ne znamo kako radi i ne znamo što radi s našim podacima.

  2. Davor Zec

    Davor Zec

    26. 04. 2011. u 9:35 am Odgovori

    Ovo sto radi Aplle s iPhone-om se nemoze usporediti s ciljanim oglasavanjem. Ciljano oglasavanje je donekle i pozeljno da mi se prestave usluge i proizvodi koje me zanimaju a ne nesto random. A nestoji tvoja usporedba s Flickrom, IskonTV niti s Twitterom. Bi li ti htio svaki dan objaviti na netokraciji cijeli spisak gdje si bio svaki dan?

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      26. 04. 2011. u 9:44 pm Odgovori

      Zdravo Davore. Nisam uopće prosuđivao za što koriste, posebice ne za ciljano oglašavanje, već samo spekuliram. Što se tiče usporedbe, ne vidim kako ne stoji ako je poanta cijelog članka bilo kako dajemo sve više informacija vani, a ne usporedba s Appleom u ovoj. Kao što piše zaključno, moramo dobiti objašnjenje i to što Apple radi nije ok, ali da se dramatizira previše – dramatizira se. 🙂 Joj ne, lokalno mi je sejvana lokacija temeljem GSM tornjeva 😉 Thnx na komentaru

      • Davor Zec

        Davor Zec

        27. 04. 2011. u 9:12 am Odgovori

        Odlicno mi je kada autori stoje iza svoga rada i brane ga. To se jako rijetko vidi na nasim portalima. Samo tako nastavi. Koje je tvoje misljenje sto nije pruzen izbor o okljucivanju/iskljucivanju ove opcije?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Novost

Slučaj BitLuckya ide prema zaključenju. Uhićeni osnivači koji su stotine ljudi oštetili za 18,5 milijuna eura

Mnogi su za tvrtku BitLucky čuli prvi put u svibnju ove godine, no nakon tog kobnog mjeseca svi će je itekako dugo pamtiti. Riječka tvrtka za trgovanje kriptovalutama, koju su osnovali i vodili Luka Burazer i Eugen Travalja, tada je svojim klijentima najavila da su nizom “loših trejdova i odluka doveli tvrtku u kriznu situaciju” - nakon čega im se gubi svaki glas.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Novost

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.