Hrvatski startupi privukli najviše investicija u regiji

Investicije su u 2025. godini u regiji pale 25 posto, no hrvatski startup ekosustav ne usporava istim intenzitetom kao ostatak regije. Štoviše, u mnogim segmentima trenutno vodi, pokazao je novi State of Adria Tech izvještaj Silicon Gardensa.

Članak je ažuriran 15. lipnja ispravkom netočnih informacija, detalje objavljujemo na dnu teksta.

Prošle su godine u regiji zabilježene 334 investicije vrijedne 316 milijuna eura, no više od trećine tog iznosa otpada na dvije investicije u Srbiji PolyAI (79 milijuna eura) i DashO (30 milijuna eura). U izvještaju se navodi i kako utjecaj tih startupa na lokalno gospodarstvo nije značajan s obzirom na to da je jednom sjedište u Londonu, a drugom u New Yorku.

Iz te perspektive, rezultat hrvatskih startupa još se više ističe. Oni su, naime, lani privukli 103 milijuna eura kroz 164 investicije i završili ispred svih susjeda po broju sklopljenih investicija.

Hrvatska u vodstvu

Iako je prošlogodišnjim rezultatom Hrvatske, čiji su startupi privukli ukupno 103 milijuna eura, zabilježen pad investicija od vrlo visokih 53 posto u usporedbi s 2024. godinom kada je prikupljeno 218 milijuna eura, bitno je promatrati kontekst.

Investicije su u Srbija u istom periodu pale 79 posto, sa 745 milijuna na 155 milijuna eura. Isključimo li megadealove iz jednadžbe, C seriju investicije u PolyAI i investiciju u DashO koje zajedno iznose 109 milijuna eura, dolazimo do mnogo skromnijeg iznosa od 46 milijuna eura.

Regionalni rang nakon toga izgleda sasvim drugačije. Hrvatska tada vodi regiju i po broju investicija i po prikupljenom kapitalu, sa 103 milijuna eura naspram srpskih 46 milijuna i slovenskih 57 milijuna eura.

Nakon objave ovoga teksta, pristigao nam je zahtjev za ispravkom netočnih informacija prema kojem je u izvještaj među investicije u hrvatske startupove uvrštena investicija u istoimenu američku tvrtku, čija podružnica posluje u Hrvatskoj kao nezavisni entitet. Riječ je o investiciji od 31,4 milijuna eura u Eridian. Potpuno objašnjenje objavljujemo na dnu teksta gdje u cijelosti prenosimo demantij, ali i izjavu Silicon Gardensa po kojim se to kriterijima tvrtka našla u izvještaju.

Zaključci izvještaja i dalje stoje, umanje li se ukupne hrvatske investicije za taj iznos jer i sa 71,6 milijunom eura one premašuju ukupan iznos koji su osigurali slovenski i srpski startupovi.

Tri hrvatska startupa u top 10

Četiri hrvatska startupa dominiraju regionalnom top deset listom po veličini prikupljenih investicija.

Daytona, platforma koja nudi infrastrukturu za pokretanje AI-generiranog koda, osigurala je investiciju od 20,4 milijuna eura.

GlycanAge, sa svojim testom biološke dobi koji mjeri glikane, osigurao je 7,4 milijuna eura, dok je cybersecurity startup koji se bavi AI red teamingom SplxAI prije no što ga je preuzeo američki Zscaler prikupio 6,5 milijuna eura investicija.

Kao prvi hrvatski i drugi ukupno najveći iznos investicije nakon PolyAI-ja naveden je u izvještaju iznos od 31,4 milijuna eura koji je prikupio američki Eridan. No, njega smo naknadno izuzeli iz ove liste.

90% je pre-seed i tu počinje pravi problem.

Od 332 zabilježene investicije bez outliera, 300 je pre-seed. I dok taj broj zvuči impresivno, izvještaj ga odmah relativizira. Više od 200 tih investicija zapravo su državni grantovi, HAMAG-BICRO u Hrvatskoj i Innovation Fund u Srbiji.

Kada se iz jednadžbe uklone i državne potpore, ostaje 98 stvarnih investicija u cijeloj regiji. Za Hrvatsku to znači 44 investicije i 99 milijuna eura. Baza novih startupa veća je nego ikad. Pitanje je koliko će ih uspjeti prerasti u ozbiljne Seed i Series A priče.

Tu leži temeljno pitanje za 2026. koje postavljeno još prošle godine. Hoće li pre-seed ugovori iz 2023. prerasti u Seed i Series A? Odgovor za 2025. je uglavnom ne.

Razlog za optimizam i za brigu

S pozitivne strane, tvrtke koje su u 2024. i 2025. ušle u ekosustav s prvim ulaganjima više nisu fokusirane na tehnologiju radi tehnologije. Traže tržišni problem koji mogu riješiti i klijente koji su za to rješenje voljni platiti. To je pomak u odnosu na generacije startupa koje su nastajale 2020. i 2021., kada je kapital bio jeftin, a fokus često više na rastu nego na održivom poslovnom modelu.

Postoje i konkretni uzori koji pokazuju da se iz domaćeg pre-seeda može doći daleko. GlycanAge i Daytona stigli su do institucionalnih ulagača, a SplxAI je u manje od tri godine završio akviziciju. Uz to, državni programi potpore, HAMAG-BICRO u Hrvatskoj i Innovation Fund u Srbiji, postaju selektivniji i bolje umreženi s ulagačima koji preuzimaju kompanije u sljedećim krugovima financiranja.

S negativne strane, problem je strukturalan. Ekosustav proizvodi puno kompanija na pre-seed razini, ali funnel se  dramatično sužava čim te kompanije trebaju ozbiljan kapital.

U cijeloj regiji zabilježena su samo tri kruga financiranja na Series B razini u 2025. To znači da se kompanija koja preživi pre-seed i seed fazu nema kome obratiti za sljedeće ulaganje unutar regije.

Angel zajednica, koja bi trebala premostiti taj jaz između državnih potpora i institucionalnih ulagača, premala je u odnosu na volumen kompanija koje traže kapital. I osnivači koji imaju potencijal za globalni rast odlaze. Slovenski Bloq.it je registriran u Portugalu, srpski PolyAI posluje iz Londona i Dash0 iz New Yorka. Svi imaju osnivače iz regije, ali fizički nisu ovdje. Kapital, klijenti i talent privlače ih drugamo, a regija ostaje bez kompanija koje bi joj trebale biti najsjajniji primjeri.

Što Hrvatska ima, a što joj nedostaje

Hrvatska izlazi iz 2025. s jasnim prednostima. Vodi regiju po investicijskom volumenu, ima dvije kompanije u top 10 regionalne liste, a jedini pravi exit godine bio je hrvatski. Daytona je ozbiljan signala da institucionalci vjeruju u specifične segmente.

No isti strukturni problem koji koči regiju vidljiv je i u Hrvatskoj. Kompanija u ranoj fazi ima mnogo, ali broj onih koje uspijevaju prijeći prema Seedu i Series A fazi dramatično se smanjuje. Za ozbiljan rast i dalje nedostaje dovoljno domaćeg kapitala, iskusnih investitora i međunarodne podrške.

Zato će 2026. biti ključan test. Pokazat će jesu li posljednje dvije godine stvorile stvarnu generaciju održivih startupa ili tek napuhale statistiku velikim brojem ranih investicija.

ISPRAVAK NETOČNIH INFORMACIJA

Na redakcijsku adresu nam je 15. lipnja stigao zahtjev Dubravka Babića, direktora Eridan Communications d.o.o., za ispravkom netočnih informacija. Demantij prenosimo u cijelosti:

U članku se navodi kako je tvrtka “Eridan” prikupila 31,4 milijuna eura investicija te se taj iznos uključuje u prikaz investicija hrvatskog odnosno regionalnog startup ekosustava. 

Međutim, ta informacija nije točna jer tvrtka pod imenom Eridan Communications, Inc. koja je prikupila ~$30 milijuna američkih dolara, je američka tvrtka sa sjedištem u Silicijskoj dolini što možete provjeriti na njihovoj webstranici eridan.io.  

Hrvatska tvrtka Eridan Communications d.o.o. čiji sam ja direktor, sa sjedištem u Zagrebu, je nezavisna tvrtka u vlasništvu istoimene matične tvrtke u Kaliforniji. Zagrebačka tvrtka Eridan d.o.o. nema zajedničke financije već samo poslovni odnos sa kalifornijskom tvrtkom i nije nikada tražila niti dobila investiciju u RH. 

IZJAVA SILICON GARDENSA

Tijekom našeg istraživanja pronašli smo informaciju da je tvrtka Eridan Communications Inc (eridan.io) dobila grant u iznosu od $36.8M. Na službenoj smo stranici Eridan Communication Inc, kao i na LinkedIn-u, vidjeli da je Dubravko Babić jedan od suosnivača Eridana u Americi, od njihovog početka 2013. godine.

U našem izvješću je istaknut kriterij po kojem vrednujemo “Company’s origin”: A company is attributed to a particular country if at least one of its founders holds citizenship in that country. In cases where founders come from multiple countries surveyed, we attribute the company to both countries.

S obzirom na to da je gospodin Babić jedan od suosnivača Eridan Communications Inc, po našim je kriterijima to bilo relevantno za naše izvješće.