Invest in Croatia: Od ‘razbacanih’ državnih podataka do poticanja ulaganja u Hrvatsku

Kako nam otkriva jedan od pokretača projekta, Marinko Brkić-Tot, kojega smo upoznali na Danima otvorenih podataka, sve informacije koje se nalaze na servisu zapravo se nalaze i “negdje” na internetu i to na više od stotinjak državnih web stranica. Pojašnjava:

U to spadaju web stranice Vlade, Ministarstava gdje se nalaze podaci iz državnog portfolia, Agencije za investicije i konkurentnost, gdje se nalazi taj isti portfolio, plus projekti privatnih primatelja investicija. Slična je situacija sa stranicama HAMAG-BICRO-a i HGK. Potom imate županijske, gradske i općinske stranice koje u okviru svojim proračuna najbolje što mogu rade na promociji i tamo se nalaze podaci o gospodarskim zonama i specifičnim projektima. Oni svi kao da su sami sebi konkurencija, a optimizacija na ključne riječi je gotovo pa nepostojeća. Sve to stvara ozračje kaosa.

Invest in Croatia sve te podatke stavlja na jednu kartu, u kontekst geografskog prostora koji je gdje god je to moguće, povezan s Google Street Viewom, kako bi se dobio uvid u pune mogućnosti države, ali i mikrolokacija. Svaki unos sadrži kratak opis, te poveznicu prema primarnom izvoru informacija.

Dakako, sve bi to bilo jednostavnije kada bi već zaživio centralni državni repozitorij za podatke i kada bi sadržavao sve potrebne informacije u računalno čitljivom obliku, ali u vrijeme kada je Invest in Croatia kreiran, kao ni danas, portal data.gov.hr još nije zaživio. Marinko i njegov tim uputili su javni poziv svim institucijama, lokalnoj samoupravi, ali i privatnom sektoru, da im dostavljaju ažurirane te nove podatke kako bi ih uvrstili u servis. Od nekih su dobili podatke i oni se redovito unose, a postoji mogućnost da svako tijelo samo predaje podatke na stranici Invest in Croatia, što će se omogućiti putem korisničke zone koja se uskoro otvara.

Podatke ažuriramo preko linkova te dobijemo obavijest o tome kada neki link “pukne” pa znamo da nešto ne valja. Svi se podatci stalno osvježavaju i unose novi, no grešaka uvijek ima i mi se trudimo ispraviti ih što prije i što brže moguće. Drugi način ažuriranja jest alat koji detektira promjene web stranice, odnosno ciljanog linka, pa znamo kada se nešto izmjeni.

Da bi projekt ovakve vrste bio uspješan, bitno je da država i gospodarstvenici prepoznaju općedruštvenu korist, kaže naš sugovornik, jer im je Invest in Croatia do sada proslijedio niz potencijalnih investitora iz cijelog svijeta, a krajnji rezultat nije im poznat jer su “državne institucije hermetički zatvorene i ne smatraju bitnim ostvariti dvosmjernu komunikaciju”.

Nama je važno da je IC dokaz i putokaz kako treba pristupiti digitalnoj promociji investicijskom mogućnosti neke zemlje i da to funkcionira. Važno je da će IC biti izvozni proizvod ove zemlje i pitanje je vremena kada ćemo raditi “invest in” – umetnite zemlju koja će prepoznati mogućnosti. Znanje, praksu i dokaz imamo.

Marinko se nada da će data.gov.hr biti uspješan jer bi lansiranjem portala država jasno pokazala da radi na tome da bude otvorena i jasna, što smatra bitnim i za reputaciju države i za njenu stabilnost, a to je ono što svi, uključujući i investitore koji su ciljana skupina servisa Invest in Croatia, traže.

Od istraživačkog novinarstva do istraživanja za ulagače

Marinko Brkić-Tot nije programer, ako ste to kojim slučajem pomislili, ali postoji velika mogućnost da ste čitali neke od njegovih tekstova. Naime, radio je kao novinar u Jutarnjem listu, a s vremenom se usmjerio na istraživačko novinarstvo gdje je, kako navodi, iz podataka prikupljenih terenskim radom i analizom različitih baza javnih podataka izrađivao komparativne analize, uspoređivao sve dostupne podatke, njihovu točnost, tražio trendove i preklapanja. Tako su nastajale brojne priče i tekstovi gdje mu je cilj bio “osvijetliti tamne špilje”, opisuje figurativno.

Pet godina nakon što sam otišao iz Jutarnjeg nastao je i ovaj projekt, kao sinergija terenskog rada, razgovora s nizom poslovnih ljudi koji su mi iznosili svoje probleme s potencijalnim ulagačima i tako sam krenuo istraživati gdje se sve podatci bitni za moguće investitore nalaze. Žalosno, oni su cijelo vrijeme bili dostupni, ali razbacani su na sve strane, u nizu raznih državnih institucija, činilo se kao da nitko nije imao ni hrabrosti, a niti volje objediniti ih. Zato sam to učinio ja, i mala grupa entuzijasta koja želi da ova zemlja napokon krene naprijed, jer nitko nam nema pravo oduzeti, niti usporiti napredak.

Ciljana skupina projekta Invest in Croatia pravne su osobe iz cijelog svijeta zainteresirane za neki oblik ulaganja u Hrvatsku. To nisu razvikani projekti i investitori o kojima se možda čita u medijima, napominje naš sugovornik, nego agilne tvrtke srednje veličine. Iz Kine, Švicarske, Saudijske Arabije, Izraela, SAD-a.

Najviše upita dobivamo iz sektora malog i srednjeg poduzetništva te od konzultantskih kuća koje izrađuju studije isplativosti i izvedivosti za treće osobe. Radi se vrlo studiozno i polako. Od interesa investitora do aktualizacije obično zna proći i dvije, tri godine. Korištenje portala je besplatno, svaki korisnik ima izbor hoće li sam raditi pripremu ili će angažirati lokalnog partnera u skladu sa svojim upitima. Mi svoje usluge naplaćujemo po projektu i angažmanu iz sektora kojima se bavimo, a to je istraživanje tržišta. Primjerice, investitor želi otvoriti lanac restorana specifične kuhinje i nas angažira da istražimo i pronađemo tržišnu nišu. On na temelju toga, i drugih informacija, zaključi ima li uopće smisla ulagati u restoran u Hrvatskoj.

Sportska natjecanja kao promocija Hrvatske?

Na nedavno održanom panelu u sklopu Dana otvorenih podataka Marinko je istaknuo zanimljivost da interes za ulaganjem u Hrvatsku redovito raste za vrijeme sportskih događaja na kojima naša zemlja sudjeluje. Do tih je informacija došao putem analitike portala i po broju poziva i upita. Navodi i konkretan primjer – prošle je godine najveća frekvencija bila tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu.

Moramo imati na umu kako je IC oruđe i alat za vrlo specifično tržište i nije poanta u broju posjeta nego u kvaliteti zadržavanja. U istom vremenu, imali smo desetak različitih upita za ulaganja u Hrvatsku.

A što je investitorima uopće zanimljivo? Prema Invest in Croatia to su obnovljivi izvori energije, ekološka hrana, drvna industrija u smislu otkupa drvne mase, ugostiteljstvo i turizam. Sve su to hvalevrijedne informacije koje mogu imati konkretan učinak na gospodarstvo, stoga bi svakako bilo potrebno sličnim projektima omogućiti što lakši pristup potrebnim podatcima i što prije – osim što će sami poduzetnici, poput Marinka, to moći monetizirati, povećat će se povjerenje u vlast čije djelovanje postaje transparentnije, a i možda privučemo pokojeg investitora. Ne bi nam ništa od toga bilo na odmet.