Internet oglašavanje u Europi vrijedi 17 milijardi eura - u Hrvatskoj raste za 16, a u Sloveniji za 27 posto

Internet oglašavanje u Europi vrijedi 17 milijardi eura – u Hrvatskoj raste za 16, a u Sloveniji za 27 posto

U suradnji s IAB Croatia, udrugom za interaktivni marketing i članicom europske udruge IAB Europe, možemo vam predstaviti stanje internetskog oglašavanja u Europi temeljeno na podacima IAB-ovog Adex istraživanja za 2010. godinu. Na Interact konferenciji u Barceloni koja se održala 8. i 9. lipnja predstavljeni su ključni podaci spomenutog Adexa zahvaljući kojima smo vam pripremili infografiku. Kakvo je stanje internetskog oglašavanja u Europi i kako u njemu kotiraju Hrvatska i Slovenija?

U suradnji s IAB Croatia, udrugom za interaktivni marketing i članicom europske udruge IAB Europe, možemo vam predstaviti stanje internetskog oglašavanja u Europi temeljeno na podacima IAB-ovog Adex istraživanja za 2010. godinu.

Na Interact konferenciji u Barceloni koja se održala 8. i 9. lipnja predstavljeni su ključni podaci spomenutog Adexa zahvaljući kojima smo vam pripremili infografiku. Kakvo je stanje internetskog oglašavanja u Europi i kako u njemu kotiraju Hrvatska i Slovenija?

IAB Croatia je članica IAB Europe, udruge koja je prisutna na gotovo svim europskim tržištima, od Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke do Finske, Češke i dakako Slovenije i Hrvatske.

IAB-ovo istraživanje odnosi se na 2010. i uključuje tržišta 25 zemalja u kojima su prisutne lokalne udruge: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rusija, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turksa i Ujedinjeno Kraljestvo.

Koliko vrijedi europsko internetsko oglašavanje?

Sveukupno, u 2010. ulaganja u internetsko oglašavanje povećala su se za 15.3 posto u odnosu na 2009. godinu, čineći tržište koje ukupno vrijedi 17.7 milijardi eura. Na Internet se prema IAB-ovim podacima u Europi troši 18 posto svih sredstava potrošenih na medijsko oglašavanje. Povećanje se objašnjava novim formatima i oblicima oglašavanja u koje IAB uključuje video, društvene mreže i mobilno oglašavanje.

U SEM odnosno search oglašavanje u Europi trošilo se oko 8 milijardi, dok se u display oglašavanje u 2010. uložili oko 5.8 milijardi eura. Zanimljivo je što se za razliku od 2009. display oglašavanje u 2010. povećalo za nešto više od 21 posto

Internet oglašavanje u Hrvatskoj čini 7 posto tržišta

Jan Jilek, predsjednik IAB Croatia i direktor AdNeta, za Netokraciju je dao svoje viđenje razvoja internetskog oglašavanja u Europi i Hrvatskoj:

Ovaj puta Hrvatska je među zemljama koje u stopu prate globalni trend rasta display oglasa većeg nego ostalih oblika online oglašavanja, ali mislim da su razlozi rasta razlikuju. Kod nas se taj segment online oglašavanja tek počeo ozbiljnije prihvaćati, odnosno display oglašavanje tek počinje dobivati percepciju sredstva kroz koji se moze brandirati proizvode/usluge, a u Europi su uzrok novi formati online oglasa, video oglasi, sve bolja istraživanja korisnika, oglašavanje na socijalnim mrezama i mnogi drugi…

Ono što najviše veseli je ponovni uzlet onlone oglašavanja općenito, koji je ponovo poprimio dvoznamenkastu brojku odnosno 15,3 posto naspram 2009. godine kada je bio 4,5 posto. U Europi se prošle godine na online oglašavanje izdvojilo u prosjeku 18 posto ukupnog oglasnog budžeta. U Hrvatskoj smo na negdje 7 posto dakle još uvijek daleko od europskog prosjeka, ali to isto znači da je pred nama velik rast vrijednosti tržista.

Najbitnije podatke o stanju internetskog oglašavanja pogledajte u našoj infografici:

Internet oglašavanje u Europi - originalna infografika

 

Zahvaljujemo IAB-u na podacima, kao i Lucijanu iz Blagonić Brothersa na odlično dizajniranoj infografici. Ako želite ovu grafiku objaviti na svojoj web stranici, slobodno je preuzmite, ali svakako navedite da ste je preuzeli s Netokracije uz povratni link. Pristojnost u linkanju na prvom mjestu – hvala unaprijed! 😉

Ako vam je zgodna ova infografika, pogledajte i onu o zapošljavanju i društvenim mrežama koju smo izradili u suradnji s portalom MojPosao. S tržištem od 17.7 milijardi eura i hrvatskom postotku od 7 posto, što mislite o trenutnom stanju internetskog oglašavanja u Hrvatskoj, Sloveniji i Europi uopće?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan Martinez

    Ivan Martinez

    10. 06. 2011. u 9:33 pm Odgovori

    Odlična tema i članak , kod nas je potrebno što više edukacije o internet oglašavanju jer u Hrvatskoj je dnevno oko 2 milijuna ljudi na internetu, razgovarajuči s obrtnicima iz različitih branši kao npr. električari, soboslikari, pečari za kaljeve peći koji su kvalitetno educirani i probali internet oglašavanje kroz vlastitu web stranicu i oglašavanje na raznim portalima, doslovno su u plusu i dobivaju klijente kroz internet, ali ono što je najvažnije je edukacija, jednostavno da ljudi shvate koliko je internet močan kada ga se kvalitetno iskoristi.

  2. Damir2

    Damir2

    11. 06. 2011. u 1:51 pm Odgovori

    odličan komentar @IMartinez

    pola hrvatske populacije je na Internetu i svi se vrte oko dvadesetak stranica a samo 7% oglašivačkog kolača odlazi na Internet. To je veliki nesrazmjer uzrokovan inertnošću kompanija i ‘nerazumijevanjem’ oglasnih agencija koje shvaćaju da ih Internet istiskuje iz igre, pa forsiraju klijentima klasične metode oglašavanja.

    Ali dosjetit će se ‘ekipa koja plaća’ kad tad 🙂

  3. Ivan

    Ivan

    16. 06. 2011. u 9:13 am Odgovori

    I ja pohvaljujem članak, tim više da je prilično teško doći do tih podataka. U Hrvatskoj je internet marketing zaista počeo uzimati maha i nakon što se generalno podigne svijest i stvori sigurna klima kupcima putem interneta, napokon će korisnici IM imati konkretne rezultate i visoki ROI. Pozz

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Prikaz

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...