Što su blogovi, što portali i hoćete li morati platiti 0.5 posto “poreza” za internetsko izdavaštvo?

Što su blogovi, što portali i hoćete li morati platiti 0.5 posto “poreza” za internetsko izdavaštvo?

Na žalost, ne znamo. Naime, jučerašnji razgovor o portalima i blogovima između regulative i cenzure sveo se na pitanja upućena predstavniku Agencije za elektroničke medije, gospodinu Damiru Hajduku, u vezi kategorizacije web stranica na popis internetskih medija te agencije povezano davanje 0.5 posto prihoda od medijskih djelatnosti. Problem je u tome što prema Hajdukovim odgovorima u Agenciji za elektroničke medije nisu sigurni kako provesti vrlo nejasan zakon, dok istovremeno hrvatski internetski mediji ne znaju kako se postaviti te hoće li im netko u svibnju 2011. reći kako su se trebali prijaviti i platiti “porez”?

Na žalost, ne znamo. Jučerašnji javni razgovor o portalima i blogovima između regulative i cenzure u organizaciji inicijative Internet za sve sveo se na pitanja upućena predstavniku Agencije za elektroničke medije, gospodinu Damiru Hajduku, u vezi kategorizacije web stranica na popis internetskih medija te agencije povezano davanje 0.5 posto prihoda od medijskih djelatnosti.

Problem je u tome što prema Hajdukovim odgovorima u Agenciji za elektroničke medije nisu sigurni kako provesti vrlo nejasan zakon.

Istovremeno, hrvatski internetski mediji ne znaju kako se postaviti te hoće li im netko u svibnju 2011. reći kako su se trebali prijaviti i platiti “porez”?

U raspravi su osim organizatora Jasmina Redžepagića i Ive Špigela sudjelovali i Toni Gabrić, urednik H-Altera, Damir Hajduk, član Vijeća za elektroničke medije i Marko Rakar, bloger i osnivač Pollitike.

Tema razgovora bila je regulativa i cenzura što je nametnulo nekoliko pitanja koje su iznijeli sudionici. Rakar je naveo da će biti zanimljivo regulirati medij koji je po svojoj prirodni slobodan i pomalo anarhičan.

Internetska cenzura – ili kritika

Gabrić se pak usredotočio na nekoliko konkretnih problema koje vidi u radu agenciji, među kojima je i famozno pitanje Indexovog članka o šamaranju majmuna. Index je u prošli mjesec dobio zahtjev od Vijeća koje upravlja Agencijom za elektroničke medije. Zdenko Ljevak, predsjednik Agencije za elektroničke medije, u zahtjevu da se članak skine s Indexa navodi kako su u postupku utvrdili da sadržaj teksta može vrijeđati dostojanstvo čovjeka.

Gabrić je naveo kako u članku 26 Zakona o elektroničkim medijima postoji paragraf posvećen spominjanom, ali kako nigdje ne piše da Agencija za elektroničke medije ima pravo postaviti zahtjev za skidanjem spornog teksta:

(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:

– objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka.

Hajduk nije dao precizan odgovor, a sporan (i diskutabilno uvredljiv) članak i dalje je dostupan na Indexu te H-Alteru. Može li Agencija cenzurirati Internet? Može pokušati, ali bi prema većini sudionika to trebala biti uloga kritičara koji daje preporuče, ali ne i cenzora.

Budimo konkretni – tko plaća?

U pregledu događaja na blogu inicijative Internet za sve, Ivo Špigel je naveo kako je većina pitanja upućena Damiru Haduku iz Vijeća za elektroničke medije. Nije ni čudo. Predstavnike hrvatskih internetskih medija u publici je zanimalo nešto vrlo konkretno. Hoće li morati plaćati 0.5 posto prihoda od svoje medijske djelatnosti?

Zakon o elektroničkim medijima iz 2009. definira elektroničke publikacije kao:

2. elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.

Da, definicija nema smisla. Vrlo je nejasna, nedorečena i može biti interpretirana na stotinu načina. Blog može biti urednički oblikovan, ne samo “portal”. Što je uopće “portal”? Hajduk se tijekom diskusije složio kako je definicija elektroničke publikacije loša, ali na žalost nije dao konkretan odgovor kada će i kako Vijeće i Agencija za elektroničke medije kategorizirati internetske medije u upisnik.

U Zakonu se navodi medije bez obzira na njihov opseg, a Hajduk je naglasio kako će upravo opseg biti jedan od glavnih kriterija. Naveo je, kao što spominje REP:

Neki portali su se upisali kod nas u upisnik s motivom da se mogu prijaviti na natječaj kod ministarstva kulture za poticaje u kulturi. Sada kad mi njih gledamo pitanje je zašto su oni tu i trebamo li njih nadzirati. Naravno odgovor je ne, i neće se sigurno ići tako daleko da se ide prema blogovima prema određenim portalima koji nisu komercijalni, koji nemaju neki veliki doseg do publike.

Znači ono što je tu važno napomenuti je nekakvo načelo razmjernosti, naša će pažnja i isto tako obveza plaćanja biti usredotočena na one portale koji imaju najveći utjecaj na javnost a to će se odraziti u prihodima i u broju posjeta.

Toliko o Zakonu? Iako je jasno kako Agencija ima izuzetno nezahvalan posao interpretirati loše napisan zakon (barem što se tiče internetskih medija), sami mediji i dalje ne znaju što su njihove obaveze. Prema Hajdukovim izjavama dalo bi se zaključiti kako Agencija misli tražiti davanja samo od onih web stranica koje konkuriraju drugim masovnim medijima poput televizije, primjerice Net.hr-u ili Indexu.

Naveo je kako bi se mediji trebali organizirati kako bi Agencija primjerice imala strukovnu udrugu kojoj bi se mogla obratiti za potrebne kriterije. Veljko Kukulj, osnivač 32 bita, izjavio je kako ne smijemo dopustiti Agenciji da definira kriterije, već ih moramo definirati sami. Osim toga što ni u svijetu ne postoji jedinstvena definicija blogova ili pak portala, za daljnje diskusije na žalost nemamo baš previše vremena…

Opseg, posjeta, publika… porez

Naime, Noru Krstulović, urednicu Teatra je najviše zanimalo dokad se mogu očekivati jasni kriteriji s obzirom da portali moraju do svibnja ove godine Agenciji za elektroničke medije dostaviti podatke o svojim prihodima. Hajduk je odgovorio kako će se posavjetovati i s medijima oko kriterija, ali nije dao konkretan rok ili plan. Što kaže Zakon?

(7) Sredstva za rad Agencije, uključujući sredstva za plaće ravnatelja Agencije i članova Vijeća, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz članka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija iz članka 22. i 79. ovoga Zakona te djelatnosti pružanja usluga elektroničkih publikacija iz članka 80. ovoga Zakona.

Znači, ukoliko vas Agencija za elektroničke medije kategorizira kao elektroničku publikaciju, morat ćete joj platiti 0.5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda za prošlu godinu. Mnogim medijima bi to značilo dvostruko računovodstvo s obzirom da im primjerice donacije ili druge djelatnosti tvrtke nemaju veze s medijem koji izdaju.

Nakon razgovora (pohvale inicijativi Internet za sve!) se na žalost ne bih složio sa Špigelom da smo dobili značajne informacije. Da, Agencija će definirati kriterije prema kojima će odrediti tko podliježe “porezu”, ali kada? Obećanja bez konkretnog datuma ne znače ništa medijima koji riskiraju kazne ne znajući trebaju li uopće platiti. Dvostruko računovodstvo mnogima od njih nije mali trošak.

Sumnjam da će hrvatska birokracija imati i trunku razumijevanja prema njima kao što su oni jučer imali s gospodinom Hajdukom koji na žalost nije mogao ni doći do daha od količine pitanja. Da, Vijeće i Agencija za elektroničke medije imaju vrlo nezahvalan posao, ali moraju obaviti barem jedan dio – brzo. Ne možemo čekati osnivanje jedinstvene strukovne udruge za internetske medije, jer se to neće dogoditi do svibnja ove godine ako nije dosad.

Vijeće i Agencija za elektroničke medije moraju definirati kriterije što prije, jer svibanj je blizu, a hrvatsko internetsko tržište pati. Najgore stanje za sve je ono u kojemu se ništa ne zna. Što vi mislite o ulozi Agencije za elektroničke medije i kriterijima koje bi trebala koristiti pri kategoriziranju elektroničkih publikacija?

ponuda

Komentari

  1. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    16. 02. 2011. u 9:46 am Odgovori

    Ne mislim plaćati samo zato što je netko osmislio kakav-takav i nedorečen (da ne kažem debilni) zakon. Kada se do kraja definira zakon i obveze, onda ću (možda) platiti. Do onda, mislim se vući po sudovima 🙂

  2. Barba

    Barba

    16. 02. 2011. u 10:14 am Odgovori

    Katastrofa, kao uostalom mnogo toga u ovoj državi!
    Prvo: gdje su kriteriji oko toga tko je što i tko sve podliježe ovom tragičnom haraču: Brojke mi dajte! Hoće li kriterij biti broj posjetitelja ili “ugled”, ukupna suma od oglašavanja, gdje su razredi… ?
    Drugo: Što izdavači dobijaju za taj harač? Nekakvu uslugu, pravnu pomoć, subvenciju…?
    Treće: Pa zar u Hrvatskoj ima samo nabrojenih 98 portala (registrirani u Vijeću) i gdje su drugi?
    Četvrto: Kakve su i kolike kazne za one koji se nisu prijavili?
    Peto: Manjim izdavačima će postotak harač doći do 5%, jer će ih više koštati dvostruko knjigovodstvo…
    i još mnogo, previše pitanja…
    Ja sam spreman ići do ustavne tužbe, jer se ovdje radi o novoj bezobzirnoj diskriminaciji!

  3. Ivo Špigel

    Ivo Špigel

    16. 02. 2011. u 10:19 am Odgovori

    Doode, hvala na objavi i opsežnom tekstu. Bilo bi možda zgodno (za one koji se ovim tekstom prvi put sreću s temom) da si u uvodu jasnije naveo povod (javni razgovor) i – dakako – organizatora (inicijativu). Ali ok, ništa strašno.
    Mislim da je dobro da smo otvorili i potakli diskusiju RL i online – spreman sam čak i prihvatiti mogućnost da se ne slažeš u svemu sa mnom!

    • Ranko

      Ranko

      16. 02. 2011. u 11:07 am Odgovori

      Segmentacija tržišta na percipiranim prihodima. Ubiranje, najvjerovatnije, neustavnog harača – jer je po članku priznato da se zakon neće jednako provoditi na sve.

      A onda ide biser Rvatske politike: izvoz vlasništva. Da ja imam “veliki” portal bi jednostavno otvorio firmu za iznajmljivanje reklama i sl. Otvorio firmu negdje jeftino, server i registar van RH i više nisam u nadležnosti još jedne Agencije.

  4. Ivo Špigel

    Ivo Špigel

    16. 02. 2011. u 10:39 am Odgovori

    Berislav – dobro pitanje. U općoj poplavi pitanja oko 0,5% “poreza” nažalost nitko ga nije – bar ne direktno – postavio.
    Jedino vrlo kratko i praktički usputno obrazloženje za donošenje samog Zakona o el. medijima dao je Damir Hajduk u svom uvodu kada je rekao da je on “u skladu s europskim direktivama”.

  5. Nino Kristofić

    Nino Kristofić

    16. 02. 2011. u 10:40 am Odgovori

    Dva tipfelera:
    1.) “…H-Alteru…” -> nije slovo ‘u’ linkano
    2.) “Hoće li morati plaćati 0.5 prihoda od svoje medijske djelatnosti?” -> fali ‘%’

    🙂

    Huh, zapetljana situacija. Ja sam dobio poštom da imam obavezu platiti tih 0,5%, ali sada još manje razumijem o čemu se radi i da li uopće moram to platiti. A ništa, čekamo i dalje razvoj situacije. Ovako nama malima ne daju prostora za razvoj ili pak nekakav poticaj, a sad će nam i ovo uzeti.

  6. Krešimir Blažev

    Krešimir Blažev

    16. 02. 2011. u 5:58 pm Odgovori

    Slažem se s Berislavom.

    Iz aviona je vidljivo je ovo još jedna u nizu agencija koje su same sebi svrha. E sad, pošto izvori novca za ovakve parazitske institucije polako presušuju, onda su se sjetili da nešto učine po tom pitanju i izmislili su ovo. Nažalost, ovo neće završiti na dobro jer su ovi i ovakvi paraziti isuviše otporni da bi ih se rušilo nekakvim okruglim stolovima i/ili javnim raspravama. Poslali su vam lika koji nema blage veze o čemu se ovdje radi i time su vam dali do znanja što misle o ovakvim inicijativama.

    Uostalom, kao što sam već rekao, ovo je samo jedan u nizu paraporeznih nameta koji su sami sebi svrha i postoje da bi se hranilo birokraciju koja ih je smislila. Slično je s komorskim doprinosom, članarini turističkoj zajednici, spomeničkim rentama, naknadma za vode, šume i sl.

  7. Davor Čuvalo

    Davor Čuvalo

    17. 02. 2011. u 4:27 pm Odgovori

    prema mojim saznanjima zakon je rezultat prilagodbe europskim direktivama. Mislim da nije toliko nužno raspravljati o 0,5% poreza (tko ne zarađuje neće niti platiti), koliko bi bilo potrebno da se domaći ‘izvoznici’ Internet projekata i softvera na svaki način umreže na više razina, radi međusobnog organiziranja i pomoći u nastupu na globalnom tržištu. Nešto poput regionalnog smE MPOWER EU projekta.

    Dok je bilo vrlo teško konkurirati npr. autoindustriji sa stotinu godina prednosti u stečenom iskustvu i vještinama, domaća IT znanja nisu ništa manja od onih inozemnih jer su naši kreativni IT profesionalci u tome otpočetka, a znanje je svima dostupno i samo jedan klik (ili par knjiga) daleko.

    Mislim da je to prilika koja se javlja jednom u 50 godina. Umrežiti bi se trebale sve razine IT industrije, od Internet poduzetnika, kreativaca i inventivnih pojedinaca, dizajnera do investitora i njihovih predstavnika, PR i mktg stratega.

    Mislim da ovakvu priliku svi skupa dugo nećemo vidjeti

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.