Što su blogovi, što portali i hoćete li morati platiti 0.5 posto “poreza” za internetsko izdavaštvo?

Što su blogovi, što portali i hoćete li morati platiti 0.5 posto “poreza” za internetsko izdavaštvo?

Na žalost, ne znamo. Naime, jučerašnji razgovor o portalima i blogovima između regulative i cenzure sveo se na pitanja upućena predstavniku Agencije za elektroničke medije, gospodinu Damiru Hajduku, u vezi kategorizacije web stranica na popis internetskih medija te agencije povezano davanje 0.5 posto prihoda od medijskih djelatnosti. Problem je u tome što prema Hajdukovim odgovorima u Agenciji za elektroničke medije nisu sigurni kako provesti vrlo nejasan zakon, dok istovremeno hrvatski internetski mediji ne znaju kako se postaviti te hoće li im netko u svibnju 2011. reći kako su se trebali prijaviti i platiti “porez”?

Na žalost, ne znamo. Jučerašnji javni razgovor o portalima i blogovima između regulative i cenzure u organizaciji inicijative Internet za sve sveo se na pitanja upućena predstavniku Agencije za elektroničke medije, gospodinu Damiru Hajduku, u vezi kategorizacije web stranica na popis internetskih medija te agencije povezano davanje 0.5 posto prihoda od medijskih djelatnosti.

Problem je u tome što prema Hajdukovim odgovorima u Agenciji za elektroničke medije nisu sigurni kako provesti vrlo nejasan zakon.

Istovremeno, hrvatski internetski mediji ne znaju kako se postaviti te hoće li im netko u svibnju 2011. reći kako su se trebali prijaviti i platiti “porez”?

U raspravi su osim organizatora Jasmina Redžepagića i Ive Špigela sudjelovali i Toni Gabrić, urednik H-Altera, Damir Hajduk, član Vijeća za elektroničke medije i Marko Rakar, bloger i osnivač Pollitike.

Tema razgovora bila je regulativa i cenzura što je nametnulo nekoliko pitanja koje su iznijeli sudionici. Rakar je naveo da će biti zanimljivo regulirati medij koji je po svojoj prirodni slobodan i pomalo anarhičan.

Internetska cenzura – ili kritika

Gabrić se pak usredotočio na nekoliko konkretnih problema koje vidi u radu agenciji, među kojima je i famozno pitanje Indexovog članka o šamaranju majmuna. Index je u prošli mjesec dobio zahtjev od Vijeća koje upravlja Agencijom za elektroničke medije. Zdenko Ljevak, predsjednik Agencije za elektroničke medije, u zahtjevu da se članak skine s Indexa navodi kako su u postupku utvrdili da sadržaj teksta može vrijeđati dostojanstvo čovjeka.

Gabrić je naveo kako u članku 26 Zakona o elektroničkim medijima postoji paragraf posvećen spominjanom, ali kako nigdje ne piše da Agencija za elektroničke medije ima pravo postaviti zahtjev za skidanjem spornog teksta:

(1) U audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno:

– objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka.

Hajduk nije dao precizan odgovor, a sporan (i diskutabilno uvredljiv) članak i dalje je dostupan na Indexu te H-Alteru. Može li Agencija cenzurirati Internet? Može pokušati, ali bi prema većini sudionika to trebala biti uloga kritičara koji daje preporuče, ali ne i cenzora.

Budimo konkretni – tko plaća?

U pregledu događaja na blogu inicijative Internet za sve, Ivo Špigel je naveo kako je većina pitanja upućena Damiru Haduku iz Vijeća za elektroničke medije. Nije ni čudo. Predstavnike hrvatskih internetskih medija u publici je zanimalo nešto vrlo konkretno. Hoće li morati plaćati 0.5 posto prihoda od svoje medijske djelatnosti?

Zakon o elektroničkim medijima iz 2009. definira elektroničke publikacije kao:

2. elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.

Da, definicija nema smisla. Vrlo je nejasna, nedorečena i može biti interpretirana na stotinu načina. Blog može biti urednički oblikovan, ne samo “portal”. Što je uopće “portal”? Hajduk se tijekom diskusije složio kako je definicija elektroničke publikacije loša, ali na žalost nije dao konkretan odgovor kada će i kako Vijeće i Agencija za elektroničke medije kategorizirati internetske medije u upisnik.

U Zakonu se navodi medije bez obzira na njihov opseg, a Hajduk je naglasio kako će upravo opseg biti jedan od glavnih kriterija. Naveo je, kao što spominje REP:

Neki portali su se upisali kod nas u upisnik s motivom da se mogu prijaviti na natječaj kod ministarstva kulture za poticaje u kulturi. Sada kad mi njih gledamo pitanje je zašto su oni tu i trebamo li njih nadzirati. Naravno odgovor je ne, i neće se sigurno ići tako daleko da se ide prema blogovima prema određenim portalima koji nisu komercijalni, koji nemaju neki veliki doseg do publike.

Znači ono što je tu važno napomenuti je nekakvo načelo razmjernosti, naša će pažnja i isto tako obveza plaćanja biti usredotočena na one portale koji imaju najveći utjecaj na javnost a to će se odraziti u prihodima i u broju posjeta.

Toliko o Zakonu? Iako je jasno kako Agencija ima izuzetno nezahvalan posao interpretirati loše napisan zakon (barem što se tiče internetskih medija), sami mediji i dalje ne znaju što su njihove obaveze. Prema Hajdukovim izjavama dalo bi se zaključiti kako Agencija misli tražiti davanja samo od onih web stranica koje konkuriraju drugim masovnim medijima poput televizije, primjerice Net.hr-u ili Indexu.

Naveo je kako bi se mediji trebali organizirati kako bi Agencija primjerice imala strukovnu udrugu kojoj bi se mogla obratiti za potrebne kriterije. Veljko Kukulj, osnivač 32 bita, izjavio je kako ne smijemo dopustiti Agenciji da definira kriterije, već ih moramo definirati sami. Osim toga što ni u svijetu ne postoji jedinstvena definicija blogova ili pak portala, za daljnje diskusije na žalost nemamo baš previše vremena…

Opseg, posjeta, publika… porez

Naime, Noru Krstulović, urednicu Teatra je najviše zanimalo dokad se mogu očekivati jasni kriteriji s obzirom da portali moraju do svibnja ove godine Agenciji za elektroničke medije dostaviti podatke o svojim prihodima. Hajduk je odgovorio kako će se posavjetovati i s medijima oko kriterija, ali nije dao konkretan rok ili plan. Što kaže Zakon?

(7) Sredstva za rad Agencije, uključujući sredstva za plaće ravnatelja Agencije i članova Vijeća, osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5% od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev iz članka 19. ovoga Zakona, djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija iz članka 22. i 79. ovoga Zakona te djelatnosti pružanja usluga elektroničkih publikacija iz članka 80. ovoga Zakona.

Znači, ukoliko vas Agencija za elektroničke medije kategorizira kao elektroničku publikaciju, morat ćete joj platiti 0.5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda za prošlu godinu. Mnogim medijima bi to značilo dvostruko računovodstvo s obzirom da im primjerice donacije ili druge djelatnosti tvrtke nemaju veze s medijem koji izdaju.

Nakon razgovora (pohvale inicijativi Internet za sve!) se na žalost ne bih složio sa Špigelom da smo dobili značajne informacije. Da, Agencija će definirati kriterije prema kojima će odrediti tko podliježe “porezu”, ali kada? Obećanja bez konkretnog datuma ne znače ništa medijima koji riskiraju kazne ne znajući trebaju li uopće platiti. Dvostruko računovodstvo mnogima od njih nije mali trošak.

Sumnjam da će hrvatska birokracija imati i trunku razumijevanja prema njima kao što su oni jučer imali s gospodinom Hajdukom koji na žalost nije mogao ni doći do daha od količine pitanja. Da, Vijeće i Agencija za elektroničke medije imaju vrlo nezahvalan posao, ali moraju obaviti barem jedan dio – brzo. Ne možemo čekati osnivanje jedinstvene strukovne udruge za internetske medije, jer se to neće dogoditi do svibnja ove godine ako nije dosad.

Vijeće i Agencija za elektroničke medije moraju definirati kriterije što prije, jer svibanj je blizu, a hrvatsko internetsko tržište pati. Najgore stanje za sve je ono u kojemu se ništa ne zna. Što vi mislite o ulozi Agencije za elektroničke medije i kriterijima koje bi trebala koristiti pri kategoriziranju elektroničkih publikacija?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    16. 02. 2011. u 9:46 am Odgovori

    Ne mislim plaćati samo zato što je netko osmislio kakav-takav i nedorečen (da ne kažem debilni) zakon. Kada se do kraja definira zakon i obveze, onda ću (možda) platiti. Do onda, mislim se vući po sudovima 🙂

  2. Barba

    Barba

    16. 02. 2011. u 10:14 am Odgovori

    Katastrofa, kao uostalom mnogo toga u ovoj državi!
    Prvo: gdje su kriteriji oko toga tko je što i tko sve podliježe ovom tragičnom haraču: Brojke mi dajte! Hoće li kriterij biti broj posjetitelja ili “ugled”, ukupna suma od oglašavanja, gdje su razredi… ?
    Drugo: Što izdavači dobijaju za taj harač? Nekakvu uslugu, pravnu pomoć, subvenciju…?
    Treće: Pa zar u Hrvatskoj ima samo nabrojenih 98 portala (registrirani u Vijeću) i gdje su drugi?
    Četvrto: Kakve su i kolike kazne za one koji se nisu prijavili?
    Peto: Manjim izdavačima će postotak harač doći do 5%, jer će ih više koštati dvostruko knjigovodstvo…
    i još mnogo, previše pitanja…
    Ja sam spreman ići do ustavne tužbe, jer se ovdje radi o novoj bezobzirnoj diskriminaciji!

  3. Ivo Špigel

    Ivo Špigel

    16. 02. 2011. u 10:19 am Odgovori

    Doode, hvala na objavi i opsežnom tekstu. Bilo bi možda zgodno (za one koji se ovim tekstom prvi put sreću s temom) da si u uvodu jasnije naveo povod (javni razgovor) i – dakako – organizatora (inicijativu). Ali ok, ništa strašno.
    Mislim da je dobro da smo otvorili i potakli diskusiju RL i online – spreman sam čak i prihvatiti mogućnost da se ne slažeš u svemu sa mnom!

    • Ranko

      Ranko

      16. 02. 2011. u 11:07 am Odgovori

      Segmentacija tržišta na percipiranim prihodima. Ubiranje, najvjerovatnije, neustavnog harača – jer je po članku priznato da se zakon neće jednako provoditi na sve.

      A onda ide biser Rvatske politike: izvoz vlasništva. Da ja imam “veliki” portal bi jednostavno otvorio firmu za iznajmljivanje reklama i sl. Otvorio firmu negdje jeftino, server i registar van RH i više nisam u nadležnosti još jedne Agencije.

  4. Ivo Špigel

    Ivo Špigel

    16. 02. 2011. u 10:39 am Odgovori

    Berislav – dobro pitanje. U općoj poplavi pitanja oko 0,5% “poreza” nažalost nitko ga nije – bar ne direktno – postavio.
    Jedino vrlo kratko i praktički usputno obrazloženje za donošenje samog Zakona o el. medijima dao je Damir Hajduk u svom uvodu kada je rekao da je on “u skladu s europskim direktivama”.

  5. Nino Kristofić

    Nino Kristofić

    16. 02. 2011. u 10:40 am Odgovori

    Dva tipfelera:
    1.) “…H-Alteru…” -> nije slovo ‘u’ linkano
    2.) “Hoće li morati plaćati 0.5 prihoda od svoje medijske djelatnosti?” -> fali ‘%’

    🙂

    Huh, zapetljana situacija. Ja sam dobio poštom da imam obavezu platiti tih 0,5%, ali sada još manje razumijem o čemu se radi i da li uopće moram to platiti. A ništa, čekamo i dalje razvoj situacije. Ovako nama malima ne daju prostora za razvoj ili pak nekakav poticaj, a sad će nam i ovo uzeti.

  6. Krešimir Blažev

    Krešimir Blažev

    16. 02. 2011. u 5:58 pm Odgovori

    Slažem se s Berislavom.

    Iz aviona je vidljivo je ovo još jedna u nizu agencija koje su same sebi svrha. E sad, pošto izvori novca za ovakve parazitske institucije polako presušuju, onda su se sjetili da nešto učine po tom pitanju i izmislili su ovo. Nažalost, ovo neće završiti na dobro jer su ovi i ovakvi paraziti isuviše otporni da bi ih se rušilo nekakvim okruglim stolovima i/ili javnim raspravama. Poslali su vam lika koji nema blage veze o čemu se ovdje radi i time su vam dali do znanja što misle o ovakvim inicijativama.

    Uostalom, kao što sam već rekao, ovo je samo jedan u nizu paraporeznih nameta koji su sami sebi svrha i postoje da bi se hranilo birokraciju koja ih je smislila. Slično je s komorskim doprinosom, članarini turističkoj zajednici, spomeničkim rentama, naknadma za vode, šume i sl.

  7. Davor Čuvalo

    Davor Čuvalo

    17. 02. 2011. u 4:27 pm Odgovori

    prema mojim saznanjima zakon je rezultat prilagodbe europskim direktivama. Mislim da nije toliko nužno raspravljati o 0,5% poreza (tko ne zarađuje neće niti platiti), koliko bi bilo potrebno da se domaći ‘izvoznici’ Internet projekata i softvera na svaki način umreže na više razina, radi međusobnog organiziranja i pomoći u nastupu na globalnom tržištu. Nešto poput regionalnog smE MPOWER EU projekta.

    Dok je bilo vrlo teško konkurirati npr. autoindustriji sa stotinu godina prednosti u stečenom iskustvu i vještinama, domaća IT znanja nisu ništa manja od onih inozemnih jer su naši kreativni IT profesionalci u tome otpočetka, a znanje je svima dostupno i samo jedan klik (ili par knjiga) daleko.

    Mislim da je to prilika koja se javlja jednom u 50 godina. Umrežiti bi se trebale sve razine IT industrije, od Internet poduzetnika, kreativaca i inventivnih pojedinaca, dizajnera do investitora i njihovih predstavnika, PR i mktg stratega.

    Mislim da ovakvu priliku svi skupa dugo nećemo vidjeti

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Umjetna inteligencija

Zach Kass, ex-Open AI na Vizionaru godine: “AGI će možda biti zadnja tehnologija koju će ljudi izumiti”

Kako smo došli do ChatGPT-ja, koje promjene nas dalje čekaju, što je AGI, što donosi i kako se za to mogu pripremiti tvrtke i nove generacije otkriva nekadašnji Open AI stručnjak.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

eUsluge

Korak bliže europskom digitalnom novčaniku koji bi objedinio sve naše dokumente

Zamisli kako putuješ Europom i potrošio si lijek kojeg kupuješ na recept. Zahvaljujući europskom digitalnom novčaniku, moći ćeš ući u svaku ljekarnu u EU, a ljekarnik će pročitati recept na svojem jeziku. Evo što nam sve donosi digitalni novčanik...

Netokracija Podcast

Instagram je kao “trgovina slatkiša” za pedofile, a Meta je toga bila svjesna

U novoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se eksploatacijom djece putem Instagrama te činjenicom da je Meta mogla učiniti puno toga da to zaustavi.

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.