Pitaj prije ‘repostanja’ na Instagram: Blogeri, fotograf i odvjetnik o tome hoće li vas tužiti

Objavili ste fotografiju na Instagramu. Divna je, sami se sebi divite, lajkovi pršte. Bilo slučajno, bilo preko hashtaga ili taga, na nju je naišao i određeni brend ili neki drugi korisnik, koji je odlučio da se baš vaša fotografija uklapa u njegovu sadržajnu strategiju, stoga ju je - repostao, odnosno objavio na svojemu profilu uz (ili bez) navođenja izvora. Što je u ovoj priči pogrešno, a što ne, odlučila sam provjeriti iz raznih kuteva - blogerskog, fotografskog i pravnog.

Potaknuta konstruktivnom raspravom u grupi Društveni mediji na temu u kojim je slučajevima etično i pravno dozvoljeno preuzimati tuđe slike s Instagrama i objavljivati ih na svojemu profilu, odlučila sam posegnuti za mišljenjem nekoliko blogerica različitog broja pratitelja na Instagramu (iz nekog se razloga “potrefilo” da su sve food blogerice, stoga sam do kraja istraživanja bila itekako gladna – O slanom i slatkom, Delicious and Healthy by Maja te Ave Dulcis), koje ovu društvenu mrežu prvenstveno koriste za promociju sebe i svog sadržaja, potom za mišljenjem fotografa koji aktivno koristi ovu društvenu mrežu (Mario Poje) te odvjetnika Gorana Jarića koji je iznio pravni stav o preuzimanju tuđeg sadržaja, čak i kad je on preuzet s javno dostupnog internetskog profila.

Problematika repost aplikacija

Kao i u raspravi u spomenutoj grupi, mišljenja se razlikuju ovisno o tome s kim razgovarate, stoga ću za početak iznijeti i svoje, odnosno pojasniti problematiku. Naime, za razliku od nekih drugih društvenih mreža, poput Facebooka i Twittera, gdje se sadržaj može bez problema tehnički repostati, odnosno podijeliti ili citirati na vlastitom profilu, na Instagramu to službeno nije omogućeno. Instagram postovi, odnosno videa i fotografije, mogu se prenijeti uz pomoć linka na druga internetska mjesta pa ću tako i ja u ovom članku “ugraditi” nekoliko fotografija s Instagrama – ali u tom se slučaju prenosi cijeli post, sa svim linkovima i funkcionalnostima kao u samoj aplikaciji. To se tehnički razlikuje od problematičnog repostanja unutar samog Instagrama, koje je tema ovog članka, jer da bi se sadržaj na Instagramu mogao objaviti na drugome profilu, potrebno ga je preuzeti i ponovno učitati na novi profil.

Sam je Instagram tu radnju ponešto zakomplicirao onemogućivši skidanje slika iz same aplikacije, stoga se za preuzimanje slike mora “zaviriti” u kod. No, postoje vanjske aplikacije koje omogućuju ponovno dijeljenje sadržaja kao što je, očitog imena, Repost ili Instant Repost, koji omogućuje čak i ponovno dijeljenje Instagram priča. Takve aplikacije u većini slučajeva omogućuju i navođenje autora na novoj/staroj slici, ali to ne mijenja činjenicu da u pozadini rade određenu spornu radnju – preuzimaju sliku, lijepe na nju ime autora i uploadaju na novi profil. Dakle, time je reposter ne samo preuzeo nečiju sliku i objavio je na svojemu profilu, nego je i izmijenio nečije autorsko djelo.

Samim time, jasno se nazire problematika cijelog čina repostanja na Instagramu.

No, kao što sam spomenula, mišljenja o su različita. Dok će jedan fotograf biti daleko osjetljiviji na kršenje autorskog prava, a čak i tražiti naknadu od brenda za korištenje njihovog sadržaja, blogeri će na repostanje možda gledati i kao na vrstu promocije, odnosno na dodatni doseg njihovog sadržaja. No, svi se slažu u jednom – autora treba navesti, a bilo bi, ako ništa drugo pristojno, upitati prije korištenja slike za dopuštenje.

Sandra Rončević, O slanom i slatkom: Ničiji objavljeni sadržaj se ne bi smio smatrati besplatnim i anonimnim

Sandri, autorici bloga O slanom i slatkom, koja na Instagramu ima oko 5500 pratitelja, kao primjer sam navela tri potencijalna scenarija – brend je kontaktira prije preuzimanja sadržaja i pita za dopuštenje, brend samo preuzme sliku i objavi je uz navođenje izvora, bez prethodnog dopuštenja, i slučaj gdje brend samo preuzme sliku bez navođenja autora. Prvi scenarij smatra najprihvatljivijim i najprofesionalnijim, ali i najrjeđim, drugi smatra uvriježenim, a treći potpuno neprihvatljivim i ravnim – krađi. U tom slučaju ponekad kontaktira brend ili agenciju koja je propust napravila, gdje često dobije odgovor: “joj, nismo znali da to ne smijemo”, ali priznaje da joj se nerijetko ne da gubiti vrijeme na natezanje te pretraživanje interneta u potrazi za krivcima.

Ukratko, brendovi koji žele u promotivne svrhe koristiti bilo koju autorsku fotografiju, prvenstveno bi trebali pitati za dopuštenje autora, s njim dogovoriti način korištenja same fotografije (potpis autora, link na autorov blog/IG/FB stranicu ili eventualna financijska naknada za preuzimanje fotografije), budući da danas ima sve više autora koji proizvode jako kvalitetan sadržaj.

Ako već izostane samo pitanje za davanje suglasnosti autora, prihvatljivo je i samo repostanje fotografije, kao i taganje autora, odnosno, bilo kakvo povezivanje samog autora s preuzetom fotografijom jer su brendovi itekako svjesni koliko se promotivne fotografije plaćaju. Ničiji objavljeni sadržaj se ne bi smio smatrati besplatnim i anonimnim, posebice u današnje vrijeme kad je sve lako povezati jednim klikom.

Naravno, tu je i namjerno isticanje brenda, putem oznake ili hashtaga, ali ova blogerica to najčešće radi u dogovoru sa samim brendom ili agencijom, ali bez obzira na suradnju, voli istaknuti one brendove koji su je oduševili te želi da za njega čuju njeni pratitelji.

Tamara Ivančić, Ave Dulcis: Fotke često ‘posuđuju’ portali

Tamara, čiji blog na Instagramu prati blizu 4000 osoba, također spominje suradnju s brendovima, gdje se repostanje sadržaja dogovori unaprijed, uz navođenje izvora. No, i njoj se događalo da joj netko preuzme fotografije bez navođenja izvora i pitanja za dopuštenje, a često to rade – portali.

Portali fotke iskoriste za nešto skroz drugo, a ne recept kome je fotografija namijenjena. Budući da je to moj autorski rad, volim da me se pita jer određene brendove ne podržavam.

U slučaju kad naletim na svoju fotku bez navođenja izvora, javim se vlasniku profila i zamolim da je ukloni. Mnogi je odmah uklone, dok se drugi oglušuju na to. Mislim da slična iskustva imaju i ostali blogeri.

Maja Brekalo, Delicious and Healthy by Maja: Repostanje je dobar način za veći doseg, ali pod određenim uvjetima

Hi guys😃! We've arrived to Maldives two days ago. So so beautiful!! There was a storm on our second day (just a little scary but fun), but today it was such a gorgeous day🏝🌅The best things food wise here: fresh coconut and fresh watermelon juice (check out my stories😉) Can't get enough🙊! This was my last breakfast at home, before leaving to vacation:) A simple chia pudding with fresh vanilla, coconut sugar and figs. So good😋You can find similar recipes on my blog (direct link in my bio🙌🏻) Sending you hugs my dear peeps❤️ A special one to Diana @bodybewell for making my galette today and to my dearest Marisa @missmarzipancom Love, Maja xx . . . . . . #veganfood #vegan #todayfood #eathealthy #whatveganseat #bestofvegan #vegansofig #vegansofinsta #morningslikethese #foodsforthought #radplantlife #huffposttaste #TCMlivingwell #healthycuisines #cuisinesworld #food52grams #feedfeedvegan #buzzfeast #vacation2017 #maldives

A post shared by 💫 Maja 🍃 (@delicious_and_healthy_by_maya) on

Maju ste već upoznali kad smo o njoj pisali kao o hrvatskoj blogerici koja ima više od 100.000 pratitelja na Instagramu, a sada ih je tamo više od 160.000. Podržava repostanje sadržaja jer je dobar dio njenih pratitelja za nju i doznao tim putem, a iako joj nije važno da je se kontaktira prije preuzimanja sadržaja, ipak pazi na nekoliko stvari – da je potpisana kao autor, da je brend koji prenosi sadržaj u skladu s njenom etikom te da se ne prikazuje lažno ono što se nalazi na slici. Ako se nešto od tog krši, javlja im se privatnom porukom, potom komentarom, zatim e-mailom, a ako i dalje ne reagiraju, prijavljuje sve Instagramu za povredu autorskih prava.

Najbolji način repostanja je napraviti screenshot i onda objaviti fotku. Kad se to radi sa repost appovima, ružno izgleda natpis s imenom u kutu.

No, u slučaju da se fotografija koristi van Instagrama, u kakvom članku, tražila bi honorar za kreiranje sadržaja – osim u slučajevima ako je riječ o brendu koji joj može pomoći za veći doseg ili brendu koji je mali, ali joj se sviđa što i kako rade.

Mario Poje: Što ako brend korištenjem tuđe fotografije ostvaruje dobit?

Dobro jutro

A post shared by Mario Poje (@pojemario) on

Nešto čvršće stajalište ima Mario, fotograf, koji navodi da je manje bitno je li fotografiju napravio profesionalac ili amater – u oba je slučaja on vlasnik fotografije te određuje uvjete kako se s njegovim vlasništvom postupa.

Ako netko želi na bilo koji način iskoristiti tvoju fotografiju, jedini ispravan i pošten način je prvo kontaktirati autora. Sve dalje je stvar dogovora, a brend može i ne mora nuditi naknadu za korištenjem, kao što i autor može i ne mora tražiti istu.

Preuzimanje sadržaja bez pitanja, ali uz kreditiranje autora, smatra sivom zonom, posebice u slučajevima ako brend korištenjem te fotografije ostvaruje dobit. Kreditiranje ne plaća račune, napominje, a stvar je i u principu. Iako je s brendovima s kojima surađuje do sada imao dobra iskustva, otkriva i ona druga:

Od mene su par puta “posudili” fotke, a rješenja posudbi bila su različita. Par pravno jako brzo realiziranih nagodbi, par uklanjanja fotki s portala/profila, kao i par naknadno potpisanih radova.

Mene najviše nervira taj bezobrazluk kad netko polaže pravo uzeti nešto tvoje bez pitanja. Ili, recimo, kad nakon nekog fotkanja eventa ljudi iz agencije iskoriste fotke sebe samih za svoje profilke i niti te ne potpišu. Pazi, ljudi iz PR/marketing/digitalija sfere koji dobro znaju (ili bi trebali) znati te stvari, ako ne iz ljudskog fer aspekta, onda iz poslovnog. Netko se potrudio da ispadnete lijepi na tim fotkama, dajte mu to za pravo malim potpisom. 🙂

Goran Jarić: Nitko nema pravo bez autorova dopuštenja koristiti njegovu sliku, čak i ako je javno dostupna

Goran, odvjetnik je koji nije prisutan na Instagramu, ali je ranije za Netokraciju pojasnio zanimljiv slučaj u kojemu netko može prodati sliku vaše slike s Instagrama kao umjetničko djelo. Međutim, riječ je o problematici zvanoj fair use, odnosno preradi nečijeg autorskog djela u svrhu kritike, što je dozvoljeno u SAD-u.

Ipak nismo u SAD-u, stoga preuzimanje i mijenjanje tuđih radove u svrhu kritike (tzv. fair use) ne bi vam dobro prošlo na sudu.

No, dok netko iz SAD-a ne preuzme vaše djelo ne bi li ga kritizirao, ne morate se brinuti – kod nas su stvari ipak poprilično jasnije.

Opisana situacija, u kojoj je autor fotografije javno objavio svoje autorsko djelo na točno određenoj lokaciji na internetu, a zatim je netko drugi izvršio skidanje tog autorskog djela i njegovo ponovno javno postavljanje na drugoj lokaciji na internetu, pravno je nedvojbena iz perspektive Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Naime, autor ima isključivo pravo odrediti hoće li, kada, kako, gdje i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti javno objavljeno.

Kao što je i Mario Poje ranije napomenuo, autor ima pravo sa svojim djelom činiti što ga je volja i svakog drugog isključiti od toga. Ovo pravo posebno obuhvaća pravo priopćavanja tog djela javnosti pa i Zakon jasno propisuje “Pravo javnog prikazivanja isključivo je pravo priopćavanja javnosti djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela, te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehničke prirode, pomoću tehničkih uređaja.”, napominje Goran.

Da slučajno ne bi bilo neke dvojbe oko objave autorskih djela putem interneta, Zakon također propisuje “Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti isključivo je pravo da se autorsko djelo priopći javnosti, bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima javnosti omogućava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.”

Dakle, ključno je da su autorova prava (npr. javne objave) isključiva, što znači da svakog drugog isključuju od tog prava, u konkretnom slučaju, bez obzira na to što je autor na svom Instagram profilu javno objavio fotografiju, nitko drugi nema pravo bez njegovog izričitog dopuštenja tu fotografiju (autorsko djelo) skinuti i ponovno javno objaviti na drugoj lokaciji (nekom drugom Instagram profilu).

Okolnost da je netko potpisao autora, tj. objavio lokaciju na kojoj je originalno objavljeno autorsko djelo, ne ispravlja činjenicu da je autorsko djelo preuzeo i objavio na drugoj lokaciji bez autorovog pristanka, zaključuje na kraju, stoga tu nikako nije riječ o sivoj zoni, iako će neki autori na Instagramu prešutno na to pristati.

U svakom slučaju, dvojbi ne bi trebalo više biti – čak i kad da se preuzimanje sadržaja obavlja putem vanjskih aplikacija, to ne umanjuje činjenicu da je riječ o kršenju autorskih prava. Stoga, brendovi i svi drugi koji preuzimate sadržaj, provjerite s autorom prije svega smijete li to učiniti i pod kojim uvjetima. A, autori, pazite na svoja prava te eventualno napomenite u profilu što se s vašim sadržajem smije, a što ne smije činiti i pod kojim uvjetima, čisto da se kasnije ne može koristiti onaj argument “a nismo znali da to ne smijemo”. Izgovora za neznanje doista nema.

Komentari

  1. JV

    JV

    11. 08. 2017. u 4:29 pm Odgovori

    Super tekst, ali imam jedno pitanje.
    Šta se dešava u slučaju da brend u opis svog profila stavi npr: Postavite sliku sa #hashtag i učestvujte u kreiranju naše zajednice bla bla…
    Da li je u tom slučaju ok ako korisnik stavi hashtag (ne opšti, uže definisan sa imenom brenda u sklopu #) da brend preuzme sliku (i označi ga) bez njegove dozvole?
    Imala sam konkretnu situaciju skoro i nisam uspela da pronađem tačan odgovor.
    Hvala. 🙂

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      11. 08. 2017. u 4:46 pm Odgovori

      JV, odlično pitanje, provjerila sam i s pravnikom za otklanjanje nedoumica – u tom slučaju (posebice kad je riječ o usko definiranom hashtagu) može se shvatiti na način da je brend dao ponudu (stavite hashtag i postanite dio zajednice…), a autor slike je na to pristao korištenjem upravo tog hashtaga. Dakle, time se može smatrati da je dana dozvola za preuzimanje slike, stoga autora nije potrebno kontaktirati prije toga (iako ga treba kreditirati). Da je riječ o općenitom hashtagu, već bi se dalo raspravljati.

  2. Dubravko

    Dubravko

    11. 08. 2017. u 6:48 pm Odgovori

    Ukoliko u međuvremenu nešto nije promijenjeno, stvar sa repostanjem slika na Instagramu je jednostavna: repostanje je zabranjeno. Tako sam nekada pročitao u pravilima. Druga stvar je što se tog pravila nitko ne pridržava.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?