Infobip Shift 2023: Od pive do savjeta za sreću, što su developeri dobili “ispod Peke”?

Neonska svjetla svih zamislivih boja, pixel art u svakom kutku, natpisi koji podsjećaju na klasične akcijske filmove 80-ih i brojna predavanja iz raznih područja IT industrije. Infobip Shift postao je moja “IT domovina” na dva dana, od jutra do mraka.

Prošlogodišnje izdanje srušilo je rekorde posjećenosti, Shift u Miamiju uspješno je organiziran u manje od 5 mjeseci, a Zadar nastavlja rasti brojem sudionika i govornika, ali i onim najvažnijim, a to je naravno kvaliteta sadržaja. U dva dana konferencija je okupila 90 predavača, koji su predavali na 7 različitih programskih smjerova. Posjetitelji iz čak 30 država svijeta mogli su birati između tema usredotočenih na AI, cloud, DevEx, startupe, web i optimizaciju.

Pored samih predavanja, na Shift su došle različite firme i startupi koji su spremni odgovoriti na sva vaša pitanja. Ako je u pitanju hardware, onda ste ga mogli isprobavati do mile volje.

Predstavljamo vam Infobip Shift 2023.!

Bogat program, mnogo craft piva i malo mercha

Tko nije upoznat sa Shiftom, prije svega mora znati kako je on smješten u poznatoj zadarskoj “Peki” ili pravim nazivom, dvorni Krešimira Ćosića. Zahvaljujući svojem obliku, Peka od Shifta stvara pravi kružni event na kojem, odmah nakon predavanja, glavna stvar koju radite je networking. Zbog toga, važno je obružati se dobrim tenisicma, vodom ili možda craft pivom koje je doista teklo u potocima – i naravno pomaže u networkingu.

Ako bismo IT-ju sudili po količini piva koje je teklo Shiftom, čovjek bi pomislio kako industrijom vlada neviđeno blagostanje, ali ako sudimo prema merchu koji se dijelio, moglo se primjetiti stezanje remena zbog krize.

Kada govorim o samom programu, sama ponuda od 7 različitih smjerova programa nudi, ne samo barem jednu stvar za nekoga, već više zanimljivih predavanja. U snalaženju je uvelike pomagala službena aplikacija konferencije. Izvršna urednica već je uhvatila zanimljive dijelove prvog dana, a mene su drugi dan dojmila predavanja o programerskoj produktivnosti.

Zaboravimo na brojanje linija koda, sreća programera prava je metrika uspjeha

“Mjeri što je važno i nemoj učiniti važnim ono što možeš mjeriti”, misao je bivšeg ministra SAD-a Roberta McNamare koju je istaknuo Sven Peters, DevOps inženjer u Atlassianu.

Developerska produktivnost može se mjeriti količinom napisanih linija koda, koliko je problema potrebno popraviti, ili učestalosti deploymenta. Međutim, Sven smatra kako je ipak potrebno nešto drugo definirati kao mjerilo produktivnosti, a to je – developerska sreća.

Sve počinje pregledom koda koju je potrebno iznijeti na “nekretenski” način, kaže Sven bez zadrške. Kako bi pregled koda postigla svoju svrhu potrebno je pretpostaviti da je osoba koja stoji iza koda sposobna, a sami pregled mora biti konstruktivan i jasno argumentiran.

Idući problem za developere je narušavanje flowa u radu, a pregledavanje Pull Requestova (PR) je nešto što može ozbiljno poremetiti flow rada jednog developera. Confluence je imao taj problem pa su u prosjeku čekali 3 dana dok nisu dobili pregled koda na neki PR, objašnjava Sven:

Voditelj tima riješio je problem vrlo jednostavno. Pingao je sve zadužene za pregled koda da prva stvar koju će napraviti u danu mora biti pregledavanje koda. Ali, pinganje nije nešto što bi voditelj tima trebao raditi… Zato su napravili posebnog bota koji pinga sve koji pregledavaju kod i tako su smanjili čekanje za 1.2 dana.

Također, Sven savjetuje uključivanje QA tima odmah na početku projekta kako bi se odmah u startu izbjegle moguće greške, ali Sven posebno napominje kako ne mogu svi savjeti funkcionirati za svaki tim zbog čega je potrebno dobro promisliti koje ćete savjete primijeniti.

“…ovakvo mjerenje produktivnosti može samo dovesti do burn-outa, a ništa ne govori o kvaliteti rada.”

O produktivnosti programera govorila je i Suzanne Daniels, Developer Experience Specialist, koja je posebno naglasila problem u pretjeranom proučavanju produktivnosti jer ako samo mjerimo produktivnost, nikada nećemo riješiti problem:

Ako mjerimo koliko imamo PR-ova ili linija koda, ljudi će već naći načine kako zaobići te metrike pa onda same metrike doprinose ničemu. Također, ovakvo mjerenje produktivnosti može samo dovesti do burnouta, a ništa ne govori o kvaliteti rada.

Suzanne ovo naziva jednom tužnom pričom, a kao jedno od rješenja vidi u smanjivanju broja alata koje programer koristi.

Ljubitelji automobila i VR-a sigurno su bili zadovoljni

Na svome štandu Porsche je izložio svoj infotainment sustav kojeg stavljaju u automobile, ali ovaj konkretan dio hardvera nikada nije dobio svoj automobil jer je njegova svrha testiranje, objašnjava nam Filip Beć, Principal Engineer u Porsche Digitalu:

Na ovome sustavu možemo testirati Car Play i Android Auto aplikacije tako što povezujemo mobitele, ali kolege u razvojnom centru ovaj izloženi sustav mogu koristiti i za testiranje kako sami auto funkcionira i integraciju različitih komponenti.

Pored samog testiranja komponenti, moguće je raditi i simulacije rada pojedinih komponenti pomoću laptopa, objašnjava nam Filip. Također, za one koje zanima konkretnija vožnja, Porsche je na samom ulazu na Shift postavio simulatore vožnje ispred kojih su nastajali duži redovi.

Kao ljubitelj VR tehnologije, štand Andritza za mene je bio nezaobilazan. Andritz, međunarodna tehnološka grupacija koja ima ured u Zagrebu, posjetiteljima je pokazivala što rade s Microsoftovim HoloLensom. Njihov softver u kombinaciji s HoloLensom omogućava virtualni rad na strojevima u raznim postrojenjima, objašnjava nam Miroslav Kaleković, COO u Andritzu:

Servisiranje je moguće obaviti na daljinu što znači kako inženjer može navoditi i savjetovati servisera do radi na stroju. Cijeli stroj pretvoren je u 3D model i moguće je vidjeti sve dijelove stroja.

To je posebno bilo korisno u doba COVID-a. Ovdje govorimo o servisiranju strojeva koji vrijede stotine milijuna eura, a njihov prekid rada na samo jedan dan može stajati stotine tisuća eura.

Uz njih, pozornost je privlačila i domaća Orqa koja se bavi tehnologijom vezanih uz dronove. Na njihovom štandu mogli ste isprobati FPV naočale i upraviti NewBeeDronom kojim se letilo iznad cijelog startup expoa.

Odmah uz njih stajao je jedan “ne-IT” projekt, ali svakako vrijedan spomena, a to je Silvan koji proizvodi kozmetiku čije pakiranje možete posaditi jer se u njemu nalaze sjemenke cvijeća. Također, ne smijemo zaboraviti i startupe koji su pobijedili na pitch za startupe.

Nagrade su se djelile za najbolje mlade i zrele startupe općenito, ali i za najbolje pitcheve u oba senioriteta. U kategoriji mladih, najboljim startupom proglašen je austrijski Herzens App, poznat još i kao Uber za njegovatelje, a najbolji pitch dobio je mladi domaći startup Hypefy, automatizirana AI platforma za influencer marketing.

S druge strane, najbolji pitch od zrelih timova imao je estonski startup Cino, poznat po virtualnoj kartici za lakše dijeljenje grupnih računa, a titulu najboljeg zrelog startupa odnio je riječki Aestus sa svojom Parrom, aplikacijom za digitalizaciju računovodstva i praćenja poslovanja.

Shift je konferencija svjetske razine

Shift je za mene postala konferencija za koju nekako uvijek mislim kako će biti ista, ali me zapravo uvijek iznenadi što su istaknuli i mnogi predavači. Cijela konferencija jednostavno je show na visokoj razini, a koliko god sam kružio Pekom, uvijek sam imao osjećaj kako nisam sve vidio i kako će uskoro iskočiti nešto novo.

Za mene je bio zabavniji od kultnog TechCrunch Disrupta u San Franciscu koji nije imao neki poseban brending niti uređenje prostora. Uspoređujući sa Shiftom, Disrupt jednostavno nema stila niti tu pozitivnu, opuštenu atmosferu, a kombinaciju tih elemenata s dobrim sadržajem – u dobitnu, potvrdilo nam je nekoliko svjetski poznatih predavača koje smo imali priliku intervjuirati za Netokraciju i ShiftMag.

U svakom slučaju, već se veselim što će 6 izvrsnih ljudi koji stoje iza Shift konferencije, koje od ove godine predvodi Mirna Opolcer i Nikola Radišić, pripremiti u Zadru iduće godine.