Vještine na FER-u: Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente?

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Vještine. Možda ste već čuli za njih od kolega koji su studirali ili studiraju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Riječ o praktičnim kolegijima koji su osmišljeni kao most između akademije i industrije. U suradnji sa stručnjacima iz pojedinih tvrtki, cilj je prenijeti konkretna, usmjerena i praktična znanja, koja uvode studente u specifično tehničko područje i način rada pojedine tvrtke.

Vještine su praktičan način da studenti otkriju što ih zanima i za što bi se voljeli specijalizirati. Uz to, nerijetko se teorija iz knjiga ne preslikava doslovno u praksi, stoga su praktična znanja i iskustva koja studenti mogu usvojiti još prije svog prvog posla iznimno vrijedna. Mogućnost da prenesu ta znanja i bolje uvedu potencijalne buduće zaposlenike u svoj rad, privukla je tako i nekolicinu tvrtki da pokrenu svoju vještinu na FER-u.

Upravo smo s par njih imali priliku i razgovarati. Za početak, evo koje to vještine vode ReversingLabs, Syntio i Infobip…

ReversingLabs na FER-u: Reverzno inženjerstvo i analiza zloćudnog programa

Pokrenuta još 2017. godine, vještina tvrtke ReversingLabs osmišljena je kao specijalistički kolegij na FER-u na kojem se uče vještine reverznog inženjerstva. Nositelj kolegija je prof.dr.sc. Josip Knezović, a izvođači su viši asistent na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo – dr. sc. Branimir Pervan te stručnjaci iz ReversingLabsa: Tomislav Maljić (Team Leader), Robert Halar (Senior Reverse Engineer) i Dora Šegvić (Junior Threat Analyst).

A što se to uči na kolegiju kodnog imena “Revenge”, saznali smo od Roberta Perice, RL-ovog Director of Threat Research i pokretača vještine…

Revenge uvodi polaznike u analizu malvera, specifično i više nego potrebno znanje u današnjem svijetu digitalnih usluga i poslovanja. Kao takvo, ono ne postoji u udžbenicima, stoga je najveća vrijednost ovog kolegija što sadržaj stiže iz najsvježijih iskustava iz prakse, od ljudi koji se svakodnevno bave tim poslom. Kolegij je organiziran po pravilima sveučilišne nastave, traje 40 sati i polaznicima može donijeti 4 ECTS boda. Možete ga pohađati i ako niste student FER-a, pod uvjetom da položite pristupni test.

Uz ponešto upornosti, na kolegiju ćete savladati osnove statičke i dinamičke analize – tehnikama kojima se traga za malicioznim softverom i kompromitiranim datotekama što svakodnevno ulaze u digitalni prostor. Naučit ćete strojni kod arhitekture x86, razumjeti preslikavanje konstrukcija iz višeg programskog jezika na strojni kod te naučiti prepoznavati dijelove programa koji imaju zloćudni karakter.

Kao najstarija vještina među spomenutima, Revenge se kroz godine mijenjao i prilagođavao prema povratnim informacijama studenata. Robert ističe da su tako prve godine imali domaće zadaće kao dokaz aktivnosti i sudjelovanja, ali su sljedeće već uveli završni timski projekt kako bi potaknuli razmjenu znanja i vještina.

Syntio na FER-u: Tehnologije podatkovnog inženjerstva u oblaku

Syntio je svoju vještinu na FER-u pokrenuo prošle godine, u ljetnom semestru 2022. Nositelj vještine je doc.dr.sc. Marko Horvat, izvođači su Syntiovi stručnjaci, a detalje o svemu s nama je podijelio njihov Chief Architect i suosnivač, Tomislav Domanovac. Predavanja i laboratorijske vježbe ove vještine ukupno traju 30 nastavnih sati.

Ove akademske godine za Syntiovu vještinu su se javili doktorandi i diplomirani inženjeri, čak s višegodišnjim iskustvom, koji su željeli pohađati nastavu, ističe profesor Horvat.

Za predznanje potrebno je minimalno informatičko i računarsko predznanje za uspješno praćenje nastave, a to su prvenstveno osnove programiranja i programskog inženjerstva, objektno orijentirano programiranje te algoritmi i strukture podataka. Bilo bi poželjno da studenti što bolje vladaju bazama podataka i razvojem programske potpore za web, istaknuo je profesor Horvat.

Kroz vještinu o podatkovnom inženjerstvu u oblaku, Syntiu je bilo najvažnije istaknuti vrijednost podataka i zašto se tehnologija i arhitektura podatkovnih platformi toliko promijenila posljednjih 10-ak godina, pojašnjava Tomislav.

Zatim, upoznati ih s tehnologjiama, primjerice s ulogom message brokera na platformi, s distribuiranim procesiranjem podataka te s alatima i metodama obrade podataka u stvarnom vremenu. Svi koncepti se baziraju na open source alatima tako da želimo spomenuti i objasniti im najvažnije i najzastupljenije. Također pričamo i o DevOps načinu organizacije rada i razmišljanja o cijelom procesu proizvodnje, isporuke, upravljanja i održavanja upotrebom visoke razine automatizacije.

Kako su zadovoljni dosadašnjom nastavom i angažmanom studenata? Profesor komentira kako je – s obzirom da su studenti već opterećeni nastavom, kontinuiranim učenjem i provjerama znanja, uz to što su mnogi od njih i honorarno zaposleni – bio vrlo ugodno iznenađen iskazanim interesom za upis vještine. Tako da su i unatoč tome brzo premašili upisnu kvotu, a Uprava FER-a im je izašla u susret i dopustila upis svih studenata koji su se javili.

Infobip na FER-u: Razvoj skalabilnih informacijskih i komunikacijskih sustava proizvodne razine

Nositelji Infobipove vještine su prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko i prof. dr. sc. Mario Kušek sa Zavoda za telekomunikacije na FER-u, a izvođači su Infobipovi stručnjaci, Senior Software Engineer Davor Ivanković i Software Engineer Nikola Gajski uz podršku njihovog Engineering Education Specialista, Zvonimira Petkovića. Ovo je prva godina kada kreću, nastava će ukupno trajati 14 nastavnih sati, a za predznanje očekuju da su studenti upoznati s osnovama Java programskog jezika i osnovama izrade projekata.

Naglasak vještine je na skaliranju s primjerima s kojima se Davor i kolege susreću skoro svaki dan.

Uz sama predavanja studenti imaju samostalan projekt, koji je zamišljen kao cjelovita izrada jednostavnog servisa koji je spreman za produkciju, “from scratch to production”. Uz samu izradu projekata studenti će se upoznati sa skaliranjem servisa. Želimo da studenti nakon završenog projekta mogu svaku svoju ideju implementirati. Od samog pisanja koda do stavljanja svojih servisa u produkciju i da budu spremni na izazove kojih ih čekaju.

Kada pričamo o skalabilnim rješenjima, često je teško naći dobar primjer iz stvarnog života koji bi mogao pokazati koliko je bitno razmišljati o skalabilnosti u pravo vrijeme, dodaje Davor.

Infobipova platforma je dobar primjer za to. Pokazali bi studentima kompleksnost platforme za slanje poruka na primjeru našeg Answers produkta, naše chatbot platforme. Pričat ćemo ukratko o high level arhitekturi, toku poruke unutar platforme, održavanju, postizanju dostupnosti 24/7, monitoriranju, alertingu i procesima koji su prisutni u samom razvoju.

Zašto su se odlučili pokrenuti vještinu na FER-u?

Svaka vještina na FER-u ima svoju priču, kao što ćete primijetiti. Stoga ne čudi što je svaka od njih bila potaknuta različitim okolnostima i ljudima. Za ReversingLabs, glavni inicijator vještine na FER-u bio je Robert Perica koji je svojedobno – kao student u tvrtki specijaliziranoj za analizu zloćudnog koda, poželio više praktičnog učenja.

Stoga je radio na tome da profilira svoja znanja: birajući specifične kolegije na fakultetu – od arhitekture računala, programiranja u asembleru i drugim programskim jezicima do osnova računalne sigurnosti i kriptografije; sudjelujući na CTF (Capture the Flag) natjecanjima i na poslu – radeći s različitim vrstama malvera i učeći od kolega koji su iskusniji od njega. Kad je sam stasao kao senior, to ga je potaknulo da svoja iskustva i znanja prenese novim generacijama kolega.

Materijali, video lekcije i knjige o reverznom inženjerstvu i analizi malvera su dobile na popularnosti, ali je sve uglavnom bilo na engleskom jeziku, i tipična mogućnost suradnje s iskusnijom osobom je uglavnom bila kroz plaćene tečajeve; htio sam približiti tematiku široj studentskoj populaciji.

Syntio je pak od svog osnivanja sudjelovao na događajima koje je organizirao Centar karijera na FER-u, na Job Fairu i Career Speed Datingu te su kroz te događaje imali prilično dobra iskustva u zapošljavanju studenata. Međutim, dosta studenata koje su zaposlili im je reklo kako su im tehnologije s kojima Syntio radi nove i nepoznate, pojašnjava Tomislav:

Što je razumljivo jer smo mi dosta specijalizirani i u niši gdje se koriste nove tehnologije. U razgovoru s Ivom Gospodnetić iz Centra karijera smo spomenuli feedback studenata koji dođu raditi kod nas i ona nam je rekla o mogućnosti pokretanja vještine. Jako nam se svidjela ideja i općenito mogućnost da doprinesemo s nekim novim i relevatnim sadržajem. Tada smo upoznali prof. Horvata i zahvaljujući njegovom entuzijazmu i energiji dalje je sve išlo super !

“Suradnja s fakultetima je jedan od najboljih načina za ulaganje u lokalne IT zajednice”

Infobip se za pokretanje vještine zainteresirao nakon pandemije koja je donijela mnogo organizacijskih izazova po pitanju studentskih praksi i sličnih aktivnosti, prisjeća se Davor. Prakse za studente prebacili su tada online, a nakon što se situacija s panemijom primirila, krenule su nove ideje:

Tako smo došli do ljetnog internshipa koji je organiziran u 6 gradova i 3 države. Internship je bio super uspješan i to nam je bio poticaj da radimo i na drugim idejama koje smo imali. Suradnja s fakultetima je jedan od najboljih načina za ulaganje u lokalne IT zajednice. U razgovoru s profesorima odlučili smo se organizirati vještinu, ali nismo planirali samo to. Željeli bismo proširiti suradnju u budućnosti i aktivirati se još više.

Infobip je potaknut dobrim iskustvima sa svojeg ljetnog internshipa započeo dogovor s profesorima FER-a oko pokretanja vještine.

Kako godine znanja i iskustva pretočiti u kurikulum?

Tako je Infobip skupio saznanja sa svojeg ljetnog internshipa i započeo dogovor s profesorima FER-a oko pokretanja vještine. Smjestiti sve najvažnije koncepte, procese i prakse u 14 nastavnih sati predavanja bilo je izazovno, uz mnogo promišljanja i promjena, prisjeća se Davor, no pomogla je odlična komunikacija s profesorima.

Imali smo nekoliko verzija predavanja koje smo komentirali zajedno s njima uzimajući u obzir predznanje studenata. Uvijek je teško složiti koncept za više ljudi, ali potrudili smo se. Ono što sigurno znamo je da ćemo se truditi i tražiti povratne informacije od studenata i profesora kako bismo mogli unaprijediti vještinu za sljedeću godinu.

Glavna misao vodilja kod strukturiranja vještine bila im je da bude zanimljivo, poučno i korisno. Krenuli su s idejom da ih upoznaju s pojmom Infobipove platforme i načinom rada u većoj IT firmi.

Za primjer smo se fokusirali na jedan produkt jer pričati o cijeloj platformi bi bilo previše. Tako da predavanja započinju sa strukturom odjela unutar Infobipa i uvodom u tehnologije koje se kod nas najviše koriste. Nakon toga smo se usmjerili na naš primjer. Projekt je zamišljen kao samostalan rad uz konzultacije i cilj projekta je da studenti mogu samostalno izraditi jednostavan servis koji je spreman za produkciju uz mogućnost skaliranja.

U usporedbi sa sveučilišnim kolegijima, edukacijski moduli organizirani kao vještine znatno su manjeg opsega i posebno su orijentirani na stjecanje konkretnih, praktičnih i kod poslodavaca odmah primjenjivih vještina.

Iskustvo s ljetnih internshipa pomoglo je i Syntiu prije dvije godine, kad su pokretali svoju vještinu. Za internshipe su već pripremali razne materijale pa su mogli testirati kojim tempom studenti usvajaju i savladavaju stvari.

Strukturiranje modula smo radili s prof. Markom i u nekoliko iteracija smo došli do strukture koju predajemo tako da nam je pomoglo njegovo iskustvo i iskustvo s prošlogodišnjih ljetnih škola.

Dovoljno za ulazak u svijet malvera

Reverzno inženjerstvo obuhvaća opsežan skup znanja i vještina koje nije moguće skupiti u jedan semestar, odmah ističe Robert, stoga su oni svoj kolegij fokusirali na osnovne koncepte i praktične tehnike dovoljne za ulazak u svijet analize malvera.

Glavni nam je cilj bio da studenti nakon kolegija mogu samostalno primijeniti osnovne tehnike analize programa te da steknu osnovu i motivaciju za daljnje istraživanje i usavršavanje u području, na što ih svakako upućujemo.

Dio temeljnih znanja očekuju da su studenti već stekli na fakultetu (na kolegijima poput arhitekture računala i programiranja), pojašnjava prof. Knezević dodajući da je na njima onda da im pokažu kako ta znanja primijeniti u “suprotnom smjeru”.

Što studenti bolje poznaju osnove, lakše im je sagledati stvari iz druge perspektive – alati koji se koriste u analizi se često koriste i za otklanjanje grešaka u aplikacijama i administraciju sustava, i nisu nimalo mistični.

S čime se studenti (ne) snalaze?

Na moje pitanje s čim se studenti na vježbama malo teže nose, a s čim lakše, Robert odgovara da studentima na Revengeu formati datoteka nisu baš omiljeni, ponajviše izvršnih datoteka (aplikacija, takoreći).

Često su složeni, i zahtijevaju poznavanje načina kako se prevode programski jezici, ali su fantastičan izvor informacija prilikom analize. S druge strane, dinamička analiza je često tema koju je najlakše objasniti (i shvatiti) jer se brzo dođe do rezultata koje je moguće lako interpretirati.

Nerijetko se teorija iz knjiga ne preslikava doslovno u praksi, stoga su praktična znanja i iskustva koja studenti mogu usvojiti još prije svog prvog posla iznimno vrijedna.

Iz Syntia pak kažu kako se prema njihovom iskustvu studenti na njihovoj vještini najlakše nose sa samim programiranjem jer tu imaju odlično predznanje i podlogu dok im malo sporije ide s konceptima jer su kompleksni. No, Tomislav dodaje kako su veoma zadovoljni tempom kojim savladavaju sve zadatke.

Ipak su dobro utrenirani za učenje, a to je ono što svakog novog zaposlenika u Syntiu čeka barem 6-8 mjeseci.

Profesor Horvat ipak dodaje jednu malu općenitu opasku:

A to je da studenti danas vrlo malo zapisuju na predavanjima i mahom ne rade svoje bilješke. Kako sam im napomenuo odmah na prvom predavanju, sve korisne i zanimljive, a možda i ključne informacije, ne mogu stati u prezentaciju. Što ovdje mogu čuti od iskusnih domenskih stručnjaka, iz prve ruke i koncentrirano, ne mogu nigdje drugdje. Barem ne sada i na ovaj način. Neka maksimalno iskoriste što im je omogućeno.

Savjet za sve one koji žele pokrenuti vještinu na FER-u

Nezaobilazno pitanje našim sugovornicima jest savjet za buduće kolege i suradnike. Na što bi upozorili inženjere i tvrtke iz industrije koji bi se htjeli javiti za pokretanje specijalističkog kolegija na FER-u?

Za početak, nužno je ostvariti kontakt s kolegama nastavnicima na FER-u koji se bave područjem i temama kolegija ili vještine koju žele ponuditi studentima. U tome im može pomoći FER-ov Centar karijera koji će usmjeriti zainteresirane tvrtke/stručnjake kao i studente na pravu adresu, navodi prof. Knezović.

Nastavne cjeline u novom FER-ovom programu su sistematizirane s ciljem učinkovite integracije novih cjelina bez preklapanja s postojećim nastavnim sadržajima. Stoga je i kontakt i suradnja s nastavnicima s FER-a ključna kako bi se osigurala konzistencija programa i njegovo konstantno usavršavanje i prilagodba novim istraživačkim rezultatima i potrebama tržišta.

Profesor Horvat zaključuje da je najvažnija kvaliteta suradnje akademije i gospodarstva, koja se – između ostalog – postiže tako što…

Imat[e] nastavnu temu koja je aktualna i važna. Svakako je bitna i podrška uprava fakulteta i tvrtke, i na kraju, ali ne manje važna – pravovremena promocija aktivnosti. Obavijestiti sve potencijalno zainteresirane da mogu doći. Uz sve to, također je važno imati strpljenja i upornosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.

Startupi

Što smo dosad saznali o hrvatskim SaaS tvrtkama? 60% ispitanika navodi da su profitabilni!

Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.

Novost

Korisnici Revoluta u Hrvatskoj od sada mogu ulagati i u obveznice

Revolut, financijska aplikacija s više od 40 milijuna korisnika diljem svijeta, svojoj je investicijskoj ponudi u Hrvatskoj dodala obveznice.