Infobipov IPO stvorit će, nadajmo se, novu generaciju poduzetnika i investitora (zahvaljujući radničkom dioničarstvu)

Infobipov IPO stvorit će, nadajmo se, novu generaciju poduzetnika i investitora (zahvaljujući radničkom dioničarstvu)

Infobipov najavljeni izlazak na američku burzu (IPO) bit će ključan trenutak za razvoj treće, nove generacije hrvatskih tehnoloških tvrtki na temelju svježeg kapitala, ideja - i samopouzdanja!

Da ste 2006. godine Infobipovog osnivača Silvija Kutića pitali kad misli da bi njegova tvrtka mogla izaći na burzu, i to prestižnu u New Yorku, primjerice, vjerojatno bi skromno odgovorio da do toga imaju još mnogo posla. Upravo taj ključni korak u razvoju bilo koje tvrtke sad stoji pred najvećom hrvatskom tehnološkom tvrtkom koja je za Bloomberg podijelila informaciju, koja već neko vrijeme kola u industriji, da se spremaju za izlazak na burzu, odnosno da spremaju IPO – initial public offering.

Infobip je sve do unazad dvije do tri godine bio medijski vrlo malo eksponirana, mnogi bi rekli, skromna tvrtka. Možda je to zato što se nisu razvijali kao većina startupa, tražeći svoja tržišta u SAD-u i zapadnoj Europi, već Africi, Latinskoj Americi i Aziji gdje su našli tržišta koja su brzo prihvatila njihova rješenja, prepoznavajući potencijal messaginga i instant komunikacije – kako spominje Aeternity Venturesov voditelj programa i poslovanja Luka Sučić – prije WhatsAppa, Vibera i drugih koji su im danas čak i klijenti.

To je jedan od razloga zašto je, za razliku od najbližeg američkog konkurenta Twilija, Infobip relativno nepoznat tehnološkim američkim medijima i analitičarima koji ne prate taj specifičan komunikacijski segment tržišta.

Ubrzan razvoj te potreba za novim tehnološkim talentima potaknuli su Infobip da više komunicira s javnosti i medijima. Neki od uspjeha, poput gradnje vodnjanskog kampusa, teško ostali bi ostali nezamijećeni. Početkom godine su Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić osvojili nagradu EY Poduzetnik godine za 2018.

Infobipovi osnivači su ove godine osvojili titulu EY Poduzetnika godine.

U razgovoru na temu IPO-a, Kutić mi je naglasio kako tek razmišljaju o izlasku na američku burzu i da još nisu donijeli konačnu odluku:

Rastemo jako brzo i u zadnjih pola godine zaposlili smo skoro 500 novih ljudi i otvorili još četiri nova ureda globalno. Sad smo usredotočeni na strukturu i organizaciju tvrtke, uvođenje novih procesa, edukaciju zaposlenika te izgradnju centra izvrsnosti za naše inženjere.

Pametni kapital za sljedeću generaciju hrvatskih startupa

Godinama već naglašavam kako ćemo značajna, stručna ulaganja u novu generaciju tehnoloških tvrtki vidjeti kad prošla generacija osnivača krene uložiti, ne samo svoj kapital, već i znanje i kontakte.

Naravno, dio će si riješiti potencijalno stambeno pitanje, možda i uložiti u daljnje nekretnine, kako to kod nas biva, ali nije da će otići u mirovinu tog trenutka. Dio će ih sigurno htjeti dodatno obogatiti svoj kapital, bilo ulaganjem u dionice, recimo, Valamara, bilo u stvaranje vlastite ili ulaganje u druge tehnološke tvrtke.

Primjer toga je Careva investicija u MAKERbuino Alberta Gajšeka. Na sličan način će Infobipovi osnivači i zaposlenici s kapitalom osiguranim kroz izlazak na burzu mogli uložiti u nove tehnološke projekte, bilo vlastite (kao u slučaju Iskonovog osnivača Damira Sabola) ili projekte mlađih kolega.

Kutić želi da se kroz dioničarstvo zaposlenika zahvale timu koji je s njima gradio Infobip.

Kutić potvrđuje kako im je bilo ključno razviti ESOP (Employe Stock Ownership Plan) kroz koji zaposlenike uključuju u razvoj tvrtke. Objašnjava i zašto:

Na taj se način možeš zahvaliti što su s tobom izgradili kompaniju, možeš im tako omogućiti snažni financijski benefit ili pak opciju da budu ulagači. Iako nismo izašli burzu, mislim da je to super stvar jer, recimo iz perspektive Infobipa, ne bismo danas bili ovdje gdje jesmo bez njih.

Ovakav program bit će mnogima dokaz isplativosti lojalnosti i građenju tvrtke, a ne samo gledanju kratkoročnih benefita. Nastavno na financijski uspjeh bivših zaposlenika Infobipa, stock options bi napokon mogli postati zanimljiva opcija mnogima koji žele uložiti svoje vrijeme ne samo u odrađivanje posla, nego i građenje proizvoda i tvrtki od kojih će imati dugoročne koristi.

Radi se isto tako o pametnom novcu, jer će, osim samog kapitala, oni imati i iskustvo razvoja tvrtke poput Infobipa. Iako u Hrvatskoj imamo odlične inženjere i jako puno tehnološkog znanja, oduvijek nam je izazov nedostatak iskustva u poslovanju, prodaji, razvoju proizvoda i marketingu. Prije 10 godina kad je ne samo Netokracija, nego i cijeli niz hrvatskih tehnoloških tvrtki poput Rimac Automobila i Inchooa kretao, nije bilo iskusnih osnivača i mentora koji bi tadašnje poduzetnike usmjerili. Učili su polako, na vlastitim uspjesima i pogreškama, gradeći svoj pametni kapital.

Neuspjeh mnogih startupa koji su se razvili u tom periodu bio je rezultat nedostatka iskustva njihovih osnivača u poslovanju, a ne tehnologiji.

Sučić smatra da je bitno imati na umu kako se Infobip razvio bez vanjskih investicija:

Radi se o tvrtki koja je došla do skoro pola milijarde eura godišnjih prihoda bez ijedne VC investicije, 100 posto Infobipa se nalazi u rukama osnivača i zaposlenika.

Sučić smatra kako će to stvoriti cijelu novu generaciju poduzetnika i pametnih investitora koja će po njegovim riječima “preokrenuti domaću i regionalnu startup scenu”.

Još da je malo lakše uključiti zaposlenike kao partnere…

No, ako u Hrvatskoj želite uključiti dugogodišnjeg zaposlenika ili privući iskusan kadar kroz udio u tvrtki – koji uključuje i testni period – shvatit ćete da je to nemoguće uz sadašnju legislativu. Jure Mikuž, glavni partner u SC Venturesu i jedan od najiskusnijih investitora u regionalne startupe poput Agrivija, smatra da bi Infobipov izlazak na burzu bio jasan znak Vladi i Poreznoj upravi da bolje ustroje način na koji ovakve tvrtke mogu uključiti, ali i nagraditi zaposlenike uključenjem u vlasničku strukturu tvrtke.

Infobipov IPO za Netokraciju komentiraju Jure Mikuž (SC Ventures) i Luka Sučić (Aeternity Ventures).

Samopouzdanje poduzetnicima da mogu uspjeti iz malog mjesta u Istri i ostatku Balkana

Prva generacija internetskih startupa, istovremeno druga generacija IT tvrtki (prva su bila IT integratori i slični), koja je krenula ranih dvijetisućitih poput Farmerona nije imala uzore iz zemlje ili regije. Svi smo se divili što je slovenska Zemanta u tim ranim fazama razvoja uspjela osigurati desetke tisuće eura inicijalne investicije od jednog britanskog fonda – nečuveno!

Uzori su bile američke i zapadnoeuropske tehnološke tvrtke za koje smo uvijek smatrali da imaju prednost olakšanog poreznog sustava, poslovnog iskustva i blizine tržišta. S vremenom se to promijenilo, tako da je rast digitalnih agencija poput Infinuma, ali i tvrtki koje razvijaju proizvode poput Nanobita ili srpskog Nordeusa, pokazao da se može uspjeti iz regije.

Infobipov izlazak na američku burzu imat će izuzetan psihološki učinak ne samo na hrvatske, nego i regionalne poduzetnike. Kako naglašava Mikuž, to će biti poruka svim poduzetnicima da se na svjetskom tržištu može uspjeti s Balkana. Sučić se slaže, naglašavajući da Infobip nije nastao u SAD-u pa ni u Zagrebu, već Vodnjanu:

Sama činjenica da je tvrtka takve magnitude nastala iz malog gradića od šest tisuća stanovnika u Istri, daleko od Zagreba ili gradova kao što su Berlin, London ili San Francisco, poslužit će kao inspiracija generacijama mladih poduzetnika koji će napokon shvatiti da živimo u svijetu gdje je manje bitno jesi li u Londonu, Berlinu ili San Franciscu ali da je jako bitna vizija, prepoznavanje dugoročnih disruptivnih trendova i krvav rad.

Kako će Infobip pristupiti izlasku na burzu

Priprema za IPO nije jednostavna. Predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić za Netokraciju ističe kako priprema tvrtke za izlazak na burzu traje barem 6 do 12 mjeseci i sastoji se od, ugrubo, dva aspekta:

Prvi je obavljanje priprema vezanih uza samo uvrštenje, koje uključuju npr. valuaciju kompanije, razgovore s potencijalnim investitorima, pripremu prospekta i tehničkih elemenata uvrštenja. S druge strane, kompanija u istom razdoblju treba izmijeniti interne procese budući da je trenutak izlaska na burzu ujedno i trenutak kada komunikacija s investitorima (dioničarima) mora biti u skladu s burzovnim propisima. Npr. ritam izvještavanja je kvartalan, potrebno je dovršiti reviziju godišnjih izvještaja na vrijeme, moraju se uskladiti procesi objave cjenovno osjetljivih informacija, potrebno je uspostaviti funkciju odnosa s investitorima i aktivno komunicirati s njima. Sve ove aktivnosti su opsežne te upravo iz tog razloga proces pripreme izlaska na burzu traju duže vrijeme.

Mikuž upozorava kako kod IPO-a treba biti oprezan, jer uspjeh izlaska na burzu ovisi o mnogim faktorima koje Infobip ne može kontrolirati.

Kutić se nada da će, ako izađu na burzu, primjerice, u New Yorku ili Londonu, to iskustvo moći podijeliti s drugim tvrtkama i poduzetnicima:

Želimo što više poticati dijeljenje znanja u Hrvatskoj. S obzirom na to da imamo globalno iskustvo, često nam dolaze drugi osnivači pa dijelimo iskustva.

Infobip škvadra mogla bi postati hrvatska PayPal i Skype ‘mafija’

S vremenom bismo mogli vidjeti sličnu situaciju kakva se dogodila s tzv. ‘PayPal mafijom’, grupom bivših osnivača i zaposlenika PayPala koji su kapital zarađen na tom projektu kasnije uložili u nove tvrtke kao osnivači ili investitori. Među njima su Elon Musk koji je osnovao Teslu i SpaceX, LinkedInov Reid Hoffman te kontroverzni investitor Peter Thiel koji je bio jedan od najranijih investitora u Facebook.

Još bliži nam primjer je sigurno Skype čiji je uspjeh također rezultirao nizom uspješnih estonskih tehnoloških tvrtki poput Pipedrivea, Bolta, koji je prisutan na hrvatskom tržištu, te europskog jednoroga Transferwisea čiji je osnivač Taavet Hinrikus, inače bivši Skypeov direktor strategije, uložio u hrvatski Gideon Brothers.

Kao što su PayPalov i Skypeov uspjeh bili tek kap u moru novih tehnoloških tvrtki koje su stvorile tisuće radnih mjesta, nadajmo se da će i Infobip poslužiti ne samo kao uzor, nego i izravni faktor za stvaranje sljedeće, treće generacije hrvatskih tehnoloških tvrtki.

ponuda

Komentari

  1. Josip

    Josip

    10. 08. 2019. u 9:20 am Odgovori

    Infobip će pasti onog trenutka kada AI botovi preuzmu pozivanje korisnika što je vrlo blizu i kada ukinu SMS kao sredstvo za dvosmjernu autentifilaciju što je isto blizu jer je vrlo nesiguran. U SAD godišnje botovi obavljaju 50 milijardi poziva a SMS se smatra najnesigurnijim sredstvom za autentifikaciju sa preporukom izbjegavati.

    Stoga ako misle sa IPO neka požure čim prije dok ih razvoj tržišta ne pretekne. Osobno me čudi da to sami nisu uočili i diverzificirali rizik ulazeći na vrijeme u druga područja

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.