Infobip odlučuje o AI agentima u društvu OpenAI-ja, Googlea i Amazona
Josip AntolišInfobip/AAIF/Canva

Infobip odlučuje o AI agentima u društvu OpenAI-ja, Googlea i Amazona

Infobip je prva hrvatska tvrtka u Linuxovoj inicijativi Agentic AI Foundation (AAIF). Senior Principal Engineer u Infobipu Josip Antoliš tumači nam što to članstvo znači za Infobip, ali i za hrvatsku tech zajednicu.

Od ove godine hrvatski jednorog pridružio se društvu najvećih svjetskih tehnoloških kompanija u Agentic AI Foundationu gdje će doprinijeti definiranju industrijskih standarda za agentski AI.

Međunarodna inicijativa pod okriljem Linux Foundationa okuplja gotovo 150 organizacija iz cijelog svijeta ciljem razvoja otvorenih protokola, alata i najboljih praksi za AI agente. Infobip se tako, kao jedina tvrtka iz Hrvatske i ovog dijela Europe, našao u društvu kompanija poput OpenAI‑ja, Microsofta, Amazona, Googlea, UiPatha, ServiceNowa, JPMorgan Chasea i Red Hata.

Rad protkan AI tehnologijama

To ne treba čuditi. Članstvo u AAIF‑u samo je odraz fokusa tvrtke na umjetnu inteligenciju i razvoj proizvoda temeljenih na AI agentima, pojašnjava Josip Antoliš, Senior Principal Engineer iz Infobipa:

Od interne upotrebe alata kao što je Claude Code ili vlastitih rješenja do produkata poput nedavno lansiranog AgentOS-a i MCP servera koje smo objavili prošle godine. Način na koji danas radimo protkan je AI tehnologijama.

Dodaje kako i proizvodi koje razvijaju za klijente podrazumijevaju AI koji integriraju u njihovo poslovanje i komunikaciju s krajnjim korisnicima, a sve više konverzacija obavljaju AI agenti.

Upravo zato, tumači Josip, Infobip vidi vrijednost u sudjelovanju u inicijativi koja se bavi standardizacijom i interoperabilnošću AI agenata, tehnologije koja je sve prisutnija u produkcijskim okruženjima.

Nova dimenzija razgovora

Prema podacima koje navodi Linux Foundation, čak 89 posto organizacija koje koriste AI oslanja se na open‑source infrastrukturu, što dodatno naglašava potrebu za otvorenim standardima i neutralnim upravljanjem. U tom kontekstu AAIF okuplja tehnološke lidere, open‑source zajednicu i industrijske korisnike. Plan im je smanjiti fragmentaciju ekosustava i osigurati “sigurnu, pouzdanu i interoperabilnu agentic AI infrastrukturu”.

AAIF omogućuje suradnju na raznim razinama, a Infobip se uključio u mnoge od njih, naglašava Josip:

S poslovne strane fondacija organizira nekoliko godišnjih sastanaka na strateškoj razini, u kojima sudjeluju predstavnici platinastih članova poput OpenAI-ja, Anthropica, Microsofta, Amazona i Googlea. S druge strane, tu su i predstavnici open source zajednice, kao i same Linux fondacije.

Iako do tih tvrtki Infobip ima i druge komunikacijske kanale, okupljanje svih zainteresiranih strana na jednom mjestu otvara jednu novu dimenziju razgovora, naglašava Infobipov inženjer. Dodaje kako ne treba izostaviti ni konferencije namijenjene developerima koje se
ponekad preklapaju s poslovnim okupljanjima, ali privlače drugu publiku.

Radne skupine

Unutar AAIF-a djeluje i sedam tehničkih radnih skupina koje su nedavno oformljene, a u njihov se rad uključio i Infobip. Radne su skupine još u povojima, trenutno se definiraju povelje koje će upravljati njihovim budućim radom.

Teme kojima se skupine bave vezane su uz razvoj AI agenata te pokrivaju probleme sigurnosti, identiteta i pouzdanosti agenata, sudjelovanje agenata u online trgovini, rješavanje dugoročnih zadataka te usklađenost s pravnim regulativama.

Jedna od radnih skupina pokriva suradnju sa zakonodavcima i razvoj AI agenata u skladu s pravnim regulativama. Tu možemo predstavljati lokalne i EU zakonodavne okvire i osigurati da se predložene najbolje prakse podudaraju s njima, objašnjava Josip.

On je i sam član radne skupine te opisuje na čemu upravo rade, ali i koje su prednosti takvog angažmana:

U nekim temama smo si kao zadatak uzeli katalogizirati postojeće specifikacije te predložiti najbolju kombinaciju za cjelokupno rješenje, dok u drugim tek predstoji posao pisanja novih specifikacija ili prijedloga. Kroz radne skupine imamo priliku podijeliti izazove s kojima se susrećemo u razvoju AI proizvoda za lokalna tržišta, primjerice kvalitetu modela za izgovor teksta na lokalnim jezicima.

Može li se AI istraživati na svjetskoj razini iz Hrvatske?

Suradnja s vodećim AI tvrtkama

Neka od pitanja kojima se radne skupine bave izravno su povezana s Infobipovim proizvodima. AgentOS, primjerice, omogućuje izgradnju i izvršavanje AI agenata, zbog čega su im teme pouzdanosti, sigurnosti i dugoročnog izvršavanja zadataka od posebne važnosti, ispričao je naš sugovornik:

Osobno mogu reći da je nevjerojatna prilika sudjelovati u radnim skupinama i surađivati na ovakvoj razini. Ne samo da kao zaposlenici Infobipa imamo na raspolaganju najnovije tehnologije, nego sada imamo i priliku oblikovati buduće verzije te tehnologije.

Pridruživanje ovoj fondaciji Infobipu otvara vrata za poslovnu, marketinšku i tehnološku suradnju s vodećim svjetskim AI tvrtkama. Već surađuju na brojnim AI projektima, a kroz zajedničko sudjelovanje u AAIF aktivnostima tu suradnju samo produbljuju, priča Josip:

Osim na razvoju proizvoda surađujemo i na marketingu i edukacijama, te pristupu novim tržištima. U konačnici je cilj pomoći našim zajedničkim klijentima s njihovom AI transformacijom i podići pristup i komunikaciju s njihovim krajnjim korisnicima na novu razinu.

Vibe coding je odličan za interna rješenja, ne i za isporuke klijentu, poručuje CTO Infobipa

Utjecaj na hrvatsku tech zajednicu

Sva ta iskustva i znanja o području umjetne inteligencije koja će steći uključivanjem u radne skupine, ali i suradnjama s velikim svjetskim igračima pretočit će se i na lokalnu IT zajednicu. Josip ističe kako već dijele saznanja s partnerima u regiji poput Infinuma, ali i sa članovima Infobipovog Startup Tribea:

Na taj način rješenja koja razvijamo ponovno potpomažu lokalne firme. Tu su i IPCEI projekti, u sklopu kojih razvijamo neke od ovih tema zajedno s europskim partnerima.

Ulaskom u AAIF, Infobip se pozicionira kao aktivni sudionik u oblikovanju budućih standarda AI agenata, u trenutku kada agentic AI postaje ključna infrastruktura za digitalnu komunikaciju i poslovne procese.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Boba

    Boba

    13. 06. 2026. u 6:51 pm Odgovori

    Pričate o “budućnosti” AI-ja kao da je bogomdana i neminovna. Ali AI industrija nema budućnost, a bez nje ni AI, ni hrvatske tehno-tvrtke, ni nitko.

    Gdje je profit? Gdje je logistika? Gdje su resursi?

    Tri vodeće AI kompanije (SpaceX, OpenAI i Anthropic) idu na tržište dionica – jer su presušile investicije, a oni i dalje prže milijarde dolara na infrastrukturu. I nemaju profit. Da bi postigli profit, morat će naplaćivati po tokenu, a ne mjesečno. I ta cifra će biti minimalno 100 puta (ne 100%, nego 100x) veća od sadašnje. Tko će onda htjeti koristiti AI, koji je i dalje nepouzdan kao alat?

    Za pouzdaniji i “pametniji” AI (AGI) treba još više podatkovnih centara, još više čipova, još više struje, još više vode – a toga svega NEMA. Ljudi se već bune u Americi jer znaju koliku štetu nanose podatkovni centri. Gdje će se graditi? Van Amerike, naravno, ali gdje i dokle? U RH nam žele zašarafiti podatkovni centar za koji kažu da će trošiti struje koliko i cijeli grad Zagreb. Mi smo neto uvoznici struje već i sada. Otkud nam novac i resursi za takav podatkovni centar?

    Čak i da se taj AGI razvije, a neće, i dalje nema garancija da će biti isplativ, jer će biti višestruko skuplji od postojećih modela.

    AI je kolosalno ekonomsko ludilo i bit ćemo sretni da se raspadne što prije, a ne da se još dodatno integrira u svakodnevni život. Jer ako AI ima budućnost – mi nemamo.

    Okanite se AI marketinga.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?