Kako promijeniti tehnologiju ili programski jezik u kojem radite, a da ne izgubite status i ‘perkove’ seniora?

Kako uloviti studente i juniore, to je većina domaćih developerskih agencija i IT tvrtki već apsolvirala te pokazala što znaju i koliko ‘mercha’ mogu osmisliti na nedavnom Job Fairu na FER-u. Ono što je i dalje gotovo nemoguća misija je uloviti dobre seniore.

Katarina Šarlija, HR koordinatorica u Infinumu

Broj dobrih softverskih inženjera s iskustvom na malom je domaćem tržištu prilično ograničen, a nekoliko je otežavajućih okolnosti za firme kada ih treba privući:

(a) Već rade za neku tvrtku ili
(b) Uspješno freelanceaju
(c) U oba slučaja imaju ili mogu ispregovarati dobre uvjete

Što im još možete ponuditi, a da nije dio standardnog plaća-super tehnologije-stol-za-ping-pong oglasa za posao kakvi stalno niču po grupama?

Mogućnost da naprave preokret u karijeri i promijene tehnologiju s kojom rade, a da pritom ne trebaju krenuti s pozicije juniora. To je barem ideja iza Infinumovog novog programa Career Switch.

Seniori zadržavaju svoj status, stil života i primanja

Riječima HR koordinatorice Katarine Šarlije:

Program smo osmislili za iskusne developere u bilo kojoj tehnologiji, a kojima je možda ta tehnologija već dosadila i voljni su probati nešto drugo, bez kompromitiranja trenutnog seniorskog statusa i svega što to podrazumijeva. Primjer je recimo netko tko je .NET developer, a sad želi postati iOS developer ili netko tko je radio Android aplikacije, a sad želi raditi kao DevOps inženjer.

Program se vodi pretpostavkom da seniori mogu u relativno kratkom vremenu doći na istu razinu u novoj tehnologiji koje se prime, ako im se pruži prilika, poticajno radno okruženje i mentorstvo iskusnih kolega, pa tako u tom relativno kratkom periodu dok usvajaju i savladavaju novu tehnologiju neće biti tretirani kao početnici. Što to znači u praksi?

To znači da seniori zadržavaju svoj status, stil života i kompenzacijski paket. Kod nas ne moraju dobivati “slabije” uvjete samo zato što ne znaju određenu tehnologiju, jer ih mi doživljavamo i tretiramo kao iskusne profesionalce kojima pomažemo nadopuniti i proširiti znanje.

Infinumu se mora priznati kako je to odličan način da privuku freelancere ili kadar iz drugih tvrtki, a svatko tko je ikad radio u developmentu zna koliko je malen domaći bazen u kojem se praćakaju seniori.

Ovo je prilično elegantno rješenje u kojem pružaju developerima mogućnost da razvijaju karijeru u novom smjeru, a s druge strane da privuku kadar s dobrim temeljnim znanjem i iskustvom koje prelazi granice tehnologija. Pritom ne kontaktiraju izravno zaposlenike drugih tvrtki, objašnjava Katarina kad je pitam ne graniči li to s poachanjem, pa se tako i elegantno drže i nekog nepisanog pravila domaće scene.

Infinum Academy za “ne-studente”

Teško da im se može prigovoriti – developeri, a ni drugi kadar u IT-u ne raste na drveću da ih se ubere zrele i netaknute, pa tako svaka tvrtka ima dvije opcije:

(a) stvoriti vlastite developere
(b) privući ih od negdje drugdje

Prvi dio su pokrili, što zabavnim kampanjama i aktivacijama kao što je plakat ispred FER-a koji je izazvao priličan hype, pa sve do dugoročnijih programa kao što je Infinum Academy.

Infinum je već poznat po zanimljivim HR praksama.

Ako netko slučajno nije upoznat, riječ je o “tečaju” developmenta u kojem Infinumovi zaposlenici rade s 15-ak studenata računarstva kako bi im pomogli da razviju aplikaciju od početka do kraja. Najbolji studenti dobivaju mogućnost da se zaposle u Infinumu, što je prilično dobra prilika za svakog studenta, a Infinum selektira i obrazuje potencijalni kadar. Win-win.

No “problem” s tim programom je što je namijenjen studentima, a rezultira (sretnim) pronalaskom juniora:

Infinum Academy je već postao vrlo poznat u developerskom svijetu i svake godine dobivamo upite od ljudi koji nisu studenti u kojima izražavaju žaljenje što ne mogu upisati Academy. Još 2016. godine smo im obećali da ćemo smisliti nešto za njih i evo nas!

Kad se to spoji s činjenicom da im se javljaju i developeri koji barataju tehnologijama koje u Infinumu ne koriste, kao i dobrim uvidom u potrebe i želje developerske zajednice, nastane Career Switch.

Dva načina prekvalifikacije

Svi prijavljeni prvo moraju proći selekcijski proces, koji se sastoji od dva tehnička intervjua i zadatka, ako se za time pokaže potreba, a sam selekcijski proces ovisi o kandidatu.

Pravio palca je da je će oni koji potpuno mijenjaju tehnologiju/programski jezik proći kroz Infinum Academy program, dok će se oni koji već dobro poznaje programerske koncepte i mogu brzo usvojiti znanja “doškolovati” na samom radnom mjestu. Cijeli je taj proces već donekle uigran, jer prije no što je postojao Career Switch, postojali su ljudi koji su unutar Infinuma mijenjali smjer u developerskoj karijeri.

Od recentnijih primjera kolega koji su došli u Infinum preko još tada bezimenog projekta su Boris i Nino, ističe Katarina, a svaki je od njih ujedno i zgodna ilustracija smjera u kojem može teći Career switch. Tako je Boris svoju Infinumsku karijeru počeo kroz Infinum Academy:

Boris je došao iz jedne veće IT tvrtke te je tamo radio kao programer, ali ne u tehnologiji u kojoj je htio raditi. Javio nam se i bilo nam je važno na tehničkom intervjuu vidjeti kakva su mu općenita programerska znanja te smo promatrali kako razmišlja pri rješavanju složenijih problema. S obzirom na to da se javio baš na proljeće kad smo prikupljali prijave na Infinum Academy, učinilo nam se kao najbolje rješenje da se priključi Academyju. U sklopu Academyja smo se još bolje upoznali te je i on dobio priliku da razmisli je li to upravo to što on želi raditi, a i mi da procijenimo kako bi se uklopio u naš postojeći tim i način rada.

Nino je sasvim druga priča i doškolovao se u praksi:

On je završio Ekonomski fakultet i radio je u jednoj korporaciji product management. Međutim, kako je išao u matematičku gimnaziju, sve više mu se sviđala ideja o programiranju i u slobodno vrijeme je naučio programirati i javio nam se kad se osjećao dovoljno samopouzdan da napravi switch. Njegov put tada nije išao preko Infinum Academyja, već smo ga “doškolovali” na samom radnom mjestu.

Career Switch kao samostojeći program upravo kreće, a broj polaznika nije ograničen, ističe Katarina:

Primit ćemo onoliko kandidata s koliko ćemo imati kapaciteta raditi, a da im se svi mentori mogu maksimalno posvetiti na razini kakvu očekujemo. Trenutno imamo barem 20 otvorenih radnih pozicija, tako da posla ima.

Tako ako želite promijeniti tehnologiju, jezik, smjer u kojem ste se dosad kao developeri razvijali, a da ne izgubite senioritet i trud koji ste dosad uložili, sve dodatne informacije možete naći na stranicama Infinuma.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    30. 05. 2018. u 8:49 am Odgovori

    Kad oduzmemo bla bla .. ostaje za vidjeti kako će mene kao iskusnog programera sa 3-4K EUR mj. freelancanja privući. Nikako jer ne mogu ponuditi tu lovu a ping pong stolovi i ‘bolji radni uvjeti’ su za naivce.

    Mogu privući jedino juniore koji frankly nemaju pojma a kad nauče vjerojatno će i oni mojim stopama. Tko bi radio za 1K ako može za 3K, common sense

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      30. 05. 2018. u 10:47 am Odgovori

      I to je savršeno ok 🙂 Neki ljudi preferiraju freelanceati, neki biti u stalnom radnom odnosu, nevezano uz plaću – sve ima svoje prednosti i mane. Ali sad kad si spomenuo, to je super tema koju bismo mogli obraditi 🙂

    • IH

      IH

      30. 05. 2018. u 12:46 pm Odgovori

      Denis,
      Slažem se da je danas teško uspoređivati freelanceanje za strance (gdje plaće bez problema idu i do 5-6 tisuća dolara) i raditi “regular full time job” u HR. Ali ne žele i ne mogu svi freelanceati. Uz to – proći selekciju na, npr. TopTalu, nije lako. Da ne govorimo o drugim vještinama.
      Svaka čast tebi, ali siguran sam da će u Infinum preko ovog programa doći hrpa kvalitetnih ljudi s drugim prioritetima.

      • Denis

        Denis

        31. 05. 2018. u 12:50 pm Odgovori

        @IH

        a gdje misliš da će ih naći, na FER-u 🙂 gdje daleko zaostaju za najmodernijim tehnologijama koje se mijenjaju iz godine u godinu. A ni prosjek znanja studenata nije baš zavidan. Kao i svugdje 5% je dobrih ostalo prosjek. Dakle ovi vrbuju uglavnom prosjek a misle dobiti vrhunska rezultate, WTF

        Tu treba sjesti i učiti godinama a to se ne dobiva uzimajući golobrade likove sa faksa kojima je prvih par poslova ionako odskočna daska za dalje. Ispada da školuju programere o svom trošku za druge.

  2. Zvonimir

    Zvonimir

    31. 05. 2018. u 10:21 pm Odgovori

    Iz moje perspektive clanak djeluje kao izmisljanje tople vode i pomalo promasen. Kao primjeri nekakvih velikih “prekvalifikacija” naveden je prelazak sa jednog jezika C tipa na drugi.
    U tim slucajevima se zapravo vrlo malo toga mijenja. Znanje o bazama podataka ti ostaje, znanje o clean code principima ti ostaje, znanje o arhitekturi aplikacija ti ostaje, znanje o pratecim web tehnologijama, ci-u, testingu itd. ti ostaje.

    Velika prekvalifikacija je kada prijedjes iz svijeta razvoja enterprise aplikacija u svijet razvoja embedded sustava ili razvoja igara i sl. Iako ti i tu dobar dio znanja ostaje iskoristiv, ipak je puno veći udio novih stvari.
    Najmanji problem je nacickati nesto u nekom novom jeziku sto ce raditi samostalno. Problem je kako to nesto novo uklopiti u postojecu arhitekturu bez nekog ogromnog refactoringa i sa sto manje, ili bez, trade-off-ova.

    Zakljucno, ako je za tvrtku puno pricekati par mjeseci da iskusni developer bude na 100% svoje produktivnosti onda je to losa tvrtka. Ako developeru treba vise od par mjeseci da svlada nesto novo (dovoljno da efikasno radi solidne aplikacije) onda je to los developer.

    P.S. Pogodnost je kada recimo tvrtka u kojoj radis ima ugovor sa BMW-om da njihove aute mozes uzeti u pola cijene, ili kada ista tvrtka ima ugovor sa teleoperaterima da njezini djelatnici mogu uzeti tarife u pola cijene i sl. Pogodnost nije kada dobijes sluzbeni mobitel i laptop, a presutno se ocekuje da budes stalno dostupan.

  3. Ante

    Ante

    04. 06. 2018. u 9:15 am Odgovori

    Redovito se govori o tome koliko zarađuju freelanceri, ali se nikad ne navodi nešto drugo što je ovdje puno relevantnije. Kolike su plaće prosječnih developera. Dakle, ne onih koji su vrh vrhova niti onih koji su početnici ili netalentirani, nego onih standardnih seniora sa solidnim znanjem, sa 5-10 godina iskustva? Znam da to oscilira, ali može neki red veličine, raspon?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?