ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila jer je do danas prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune

Ilija Studen (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila, jer je do danas activeCollab prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune.

U razgovoru s našim Ivanom Brezakom Brkanom na Startup Live konferenciji u Splitu, objasnio je koji su bile najveći izazovi komercijalizacije projekta te upozorio okupljene startupe na zamke na koje je on naišao.

Moj je glavni pitch tad da našim proizvodom omogućujemo tvrtkama da kontroliraju projekte i timsku suradnju, odnosno nudimo im nešto čime mogu postići da imaju konce u rukama.

Komercijalizacija projekta koji je to data funkcionirao kao open source nije se svidjela mnogim zagovornicima i suradnicima koji su u projekt uložili  vrijeme i volju. Radilo se o odvažnoj odluci i velikom koraku za cijeli projekt.

Ja sam malo lud u tom smislu da ne volim da pustim da se stvari otežu puno, već volim preseci odluku. Nekada se naprosto na isplati biti oprezan i čekati. Da smo tada ostali na starom poslovnom modelu, ne bih bio sretan.

Upravo je zato shvatio da treba projekt ponuditi tržištu po određenoj cijeni i početi zarađivati novac.

Inače je moje pravilo da projekti nisu demokracija. Ljudi kada rade kolaborativno na open source projektu s vremenom zeznu stvar, bude previše featura i izgleda ružno. Shvatio sam da umjesto da se ponašamo kao project development team trebamo postati tvrtka koja prodaje project development.

Međutim, Studen je upozorio kako je strategija dobra samo za određena tržišta i određene proizvode, i to one koji mogu zarađivati od prvog dana.  Naime, rekao je kako su se u to vrijeme, kada je pokretao activeCollab, poklopile sve karte; postojalo je optimalno stanje na tržištu a on je, po vlastitom priznanju, imao veliku sreću što je odabrao projekt koji je viralan po svojoj prirodi jer tvrtke koje koriste to rješenje onda ga preporučuju drugim tvrtkama. Također, činjenica da jedan mali igrač s Balkana izaziva dotadašnjeg lidera i jedinog na tržištu, zaintrigirala je mnoge pa je projekt dobio jako puno medijske pozornosti što je sve skupa generiralo i veliki promet na internetu.

Strategiju komercijalizacije open soursce ne preporučuje, jer, kako kaže, njegov primjer zbog svih tih razloga, nije tipičan:

Ne radite open soure osim ako apsolutno niste sigurni u to što radite. Jedan mali praktičan savjet ako se za to odlučite jest da u trenutku kada komercijalizirate projekt, istome promijeite ime. Naime, ja to nisam napravio i to je bila greška, jer sam naljutio cijelu zajednicu koja je radila na projektu i promovirala ga. Da radim ispočetka, ostavio bi projekt pod starim imenom kao open source, a komercijalizirao ga kao proizvod pod drugim imenom.

I na kraju Studen je zaključio savjetom:

Uvijek proizvodite ono što ste sami voljni platiti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    06. 06. 2012. u 9:16 am Odgovori

    Pravi poslovni model prilagođen softwaru a ne odlučiti kako će se novac zarađivati pa ići izgraditi software.

    Nešto što sam naučio u vezi open source projekta i zašto možda izbjegavati raditi project sa open source licencom.
    Ljudi open source software smatraju besplatnim softwarom i više će cijeniti najgori zagorski kiseliš ako ga plate nego najfinije svijetsko vino koje dobe besplatno I tu nema pomoći.
    Koristiti open source licencu za software samo kad se nema izbora ili omogučava veliku prednost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.