ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila jer je do danas prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune

Ilija Studen (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila, jer je do danas activeCollab prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune.

U razgovoru s našim Ivanom Brezakom Brkanom na Startup Live konferenciji u Splitu, objasnio je koji su bile najveći izazovi komercijalizacije projekta te upozorio okupljene startupe na zamke na koje je on naišao.

Moj je glavni pitch tad da našim proizvodom omogućujemo tvrtkama da kontroliraju projekte i timsku suradnju, odnosno nudimo im nešto čime mogu postići da imaju konce u rukama.

Komercijalizacija projekta koji je to data funkcionirao kao open source nije se svidjela mnogim zagovornicima i suradnicima koji su u projekt uložili  vrijeme i volju. Radilo se o odvažnoj odluci i velikom koraku za cijeli projekt.

Ja sam malo lud u tom smislu da ne volim da pustim da se stvari otežu puno, već volim preseci odluku. Nekada se naprosto na isplati biti oprezan i čekati. Da smo tada ostali na starom poslovnom modelu, ne bih bio sretan.

Upravo je zato shvatio da treba projekt ponuditi tržištu po određenoj cijeni i početi zarađivati novac.

Inače je moje pravilo da projekti nisu demokracija. Ljudi kada rade kolaborativno na open source projektu s vremenom zeznu stvar, bude previše featura i izgleda ružno. Shvatio sam da umjesto da se ponašamo kao project development team trebamo postati tvrtka koja prodaje project development.

Međutim, Studen je upozorio kako je strategija dobra samo za određena tržišta i određene proizvode, i to one koji mogu zarađivati od prvog dana.  Naime, rekao je kako su se u to vrijeme, kada je pokretao activeCollab, poklopile sve karte; postojalo je optimalno stanje na tržištu a on je, po vlastitom priznanju, imao veliku sreću što je odabrao projekt koji je viralan po svojoj prirodi jer tvrtke koje koriste to rješenje onda ga preporučuju drugim tvrtkama. Također, činjenica da jedan mali igrač s Balkana izaziva dotadašnjeg lidera i jedinog na tržištu, zaintrigirala je mnoge pa je projekt dobio jako puno medijske pozornosti što je sve skupa generiralo i veliki promet na internetu.

Strategiju komercijalizacije open soursce ne preporučuje, jer, kako kaže, njegov primjer zbog svih tih razloga, nije tipičan:

Ne radite open soure osim ako apsolutno niste sigurni u to što radite. Jedan mali praktičan savjet ako se za to odlučite jest da u trenutku kada komercijalizirate projekt, istome promijeite ime. Naime, ja to nisam napravio i to je bila greška, jer sam naljutio cijelu zajednicu koja je radila na projektu i promovirala ga. Da radim ispočetka, ostavio bi projekt pod starim imenom kao open source, a komercijalizirao ga kao proizvod pod drugim imenom.

I na kraju Studeni je zaključio savjetom:

Uvijek proizvodite ono što ste sami voljni platiti.

Komentari

  1. goran

    goran

    06. 06. 2012. u 9:16 am Odgovori

    Pravi poslovni model prilagođen softwaru a ne odlučiti kako će se novac zarađivati pa ići izgraditi software.

    Nešto što sam naučio u vezi open source projekta i zašto možda izbjegavati raditi project sa open source licencom.
    Ljudi open source software smatraju besplatnim softwarom i više će cijeniti najgori zagorski kiseliš ako ga plate nego najfinije svijetsko vino koje dobe besplatno I tu nema pomoći.
    Koristiti open source licencu za software samo kad se nema izbora ili omogučava veliku prednost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.