ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

ActiveCollab: Osnivač Ilija Studen na Startup Liveu otkrio da su prodali desetke tisuća licenci i zaradili milijune

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila jer je do danas prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune

Ilija Studen (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Ilija Studen je čovjek koji stoji iza jedne od najuspješnijih softverskih pothvata u regiji. Naime, on je autor activeCollab, internetskog rješenja za suradnju na projektima kojeg koriste brojne organizacije diljem svijeta. Specifičnost proizvoda je taj što je počeo kao open source projekt, a zatim je Studeni odlučio komercijalizirati stvar. Kocka se isplatila, jer je do danas activeCollab prodao preko 10 tisuća licenci za korištenje rješenja i zaradio milijune.

U razgovoru s našim Ivanom Brezakom Brkanom na Startup Live konferenciji u Splitu, objasnio je koji su bile najveći izazovi komercijalizacije projekta te upozorio okupljene startupe na zamke na koje je on naišao.

Moj je glavni pitch tad da našim proizvodom omogućujemo tvrtkama da kontroliraju projekte i timsku suradnju, odnosno nudimo im nešto čime mogu postići da imaju konce u rukama.

Komercijalizacija projekta koji je to data funkcionirao kao open source nije se svidjela mnogim zagovornicima i suradnicima koji su u projekt uložili  vrijeme i volju. Radilo se o odvažnoj odluci i velikom koraku za cijeli projekt.

Ja sam malo lud u tom smislu da ne volim da pustim da se stvari otežu puno, već volim preseci odluku. Nekada se naprosto na isplati biti oprezan i čekati. Da smo tada ostali na starom poslovnom modelu, ne bih bio sretan.

Upravo je zato shvatio da treba projekt ponuditi tržištu po određenoj cijeni i početi zarađivati novac.

Inače je moje pravilo da projekti nisu demokracija. Ljudi kada rade kolaborativno na open source projektu s vremenom zeznu stvar, bude previše featura i izgleda ružno. Shvatio sam da umjesto da se ponašamo kao project development team trebamo postati tvrtka koja prodaje project development.

Međutim, Studen je upozorio kako je strategija dobra samo za određena tržišta i određene proizvode, i to one koji mogu zarađivati od prvog dana.  Naime, rekao je kako su se u to vrijeme, kada je pokretao activeCollab, poklopile sve karte; postojalo je optimalno stanje na tržištu a on je, po vlastitom priznanju, imao veliku sreću što je odabrao projekt koji je viralan po svojoj prirodi jer tvrtke koje koriste to rješenje onda ga preporučuju drugim tvrtkama. Također, činjenica da jedan mali igrač s Balkana izaziva dotadašnjeg lidera i jedinog na tržištu, zaintrigirala je mnoge pa je projekt dobio jako puno medijske pozornosti što je sve skupa generiralo i veliki promet na internetu.

Strategiju komercijalizacije open soursce ne preporučuje, jer, kako kaže, njegov primjer zbog svih tih razloga, nije tipičan:

Ne radite open soure osim ako apsolutno niste sigurni u to što radite. Jedan mali praktičan savjet ako se za to odlučite jest da u trenutku kada komercijalizirate projekt, istome promijeite ime. Naime, ja to nisam napravio i to je bila greška, jer sam naljutio cijelu zajednicu koja je radila na projektu i promovirala ga. Da radim ispočetka, ostavio bi projekt pod starim imenom kao open source, a komercijalizirao ga kao proizvod pod drugim imenom.

I na kraju Studen je zaključio savjetom:

Uvijek proizvodite ono što ste sami voljni platiti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    06. 06. 2012. u 9:16 am Odgovori

    Pravi poslovni model prilagođen softwaru a ne odlučiti kako će se novac zarađivati pa ići izgraditi software.

    Nešto što sam naučio u vezi open source projekta i zašto možda izbjegavati raditi project sa open source licencom.
    Ljudi open source software smatraju besplatnim softwarom i više će cijeniti najgori zagorski kiseliš ako ga plate nego najfinije svijetsko vino koje dobe besplatno I tu nema pomoći.
    Koristiti open source licencu za software samo kad se nema izbora ili omogučava veliku prednost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.