Igor Ćurić i Krešimir Končić o raspadu SVB-a kojim je kumovao loš menadžment, Twitter i fondovi

Igor Ćurić i Krešimir Končić o raspadu SVB-a kojim je kumovao loš menadžment, Twitter i fondovi

Drugi najveći bankovni bankrot u američkoj povijesti, 16. najveća banka u SAD-u. Propast Sillicon Valley Banke raspršio je udar po tehnološkoj sceni kao kamen težak tone. Što se zapravo dogodilo, komentiramo sa stručnjacima iz industrije.

Kao specijalizirana banka za startupe, koja postoji od ranih 80-ih, Silicone Valley Bank je bila i ostala glavna banka za mnoge osnivače kroz niz generacija. Osim za polaganje depozita i odrađivanje osnovnih transakcija, SVB je bila bitan kreditor za poslovanja koja, znamo, često na početku nemaju vlastite prihode. Procjenjuje se da je 50 % svih startupa i scaleupa u SAD-u bilo financirano od strane Silicon Valley Banke.

Zamislite sad da ste poduzetnik koji ima 4 milijuna dolara na takvoj banci za operativne troškove. Kreće period isplate plaća, a vaša banka – bankrotira. Milijuni ako su postojali, više nitko ne odgovara za njih (ili odgovara minimalno, npr. za 250 tisuća dolara), a plaće ako su se trebale isplatiti, više se nemaju s čim.

Naći se u takvoj situaciji nije bilo nimalo ugodno. Američke vlasti su morale hitno reagirati kako bi ojačale povjerenje u bankarski sustav prije nego je propast SVB-a gotovo izazvala širu financijsku krizu.

Svi novci su sigurni

I dok je HSBC preuzeo britansku podružnicu, za američku se odigrao drugi scenarij. The Federal Deposit Insurance Corporation (FDIC) prenijela je 13.3. sve depozite — i osigurane i neosigurane — i gotovo svu imovinu bivšeg SVB-a iz Kalifornije, u novostvorenu, potpuno funkcionalnu “premosnu banku” kojom upravlja FDIC kako bi se zaštitili svi klijenti Silicon Valley banke, istaknuto je u službenom priopćenju.

Prijelazna banka ovlaštena je nacionalna banka koja djeluje pod upravom koju imenuje FDIC. Preuzimat će depozite i neke druge obveze te će kupiti dio imovine propalog SVB-a. Što se tiče klijenata SVB-a, prebacivanjem u tzv. prijelaznu banku, svi od ponedjeljka imaju potpuni pristup svom novcu i svim bankarskim uslugama.

Iz FDIC-a su također izjavili da se ova situacija neće preliti na porezne obveznike, a sam predsjednik SAD-a to je potvrdio i komentirao da će “novac [za pokrivanje gubitaka] pristići iz naknada osiguravajućeg fonda”. Dioničari, odnosno u ulagači u SVB neće biti isplaćeni, kao ni menadžment – koji je promptno uklonjen sa svojih funkcija još za vikenda.

EU indiferentna…

Što se tiče utjecaja ove situacije na ostatak svijeta (i banki), pad bankovnih dionica u Europi i Aziji u ponedjeljak nije bio zanemariv. Europska komisija pak navela je u priopćenju da pomno prate situaciju, ali da zasad nisu poduzeli konkretne korake jer ne vide potrebu.

Iako pozdravljaju “brzu i odlučnu reakciju američkih vlasti”, glasnogovornik Komisije navodi kako na razini EU-a postoji vrlo ograničena prisutnost banke Silicijske doline u EU-u te samo dodaje da su u kontaktu s relevantnim nadležnim tijelima.

SVB je bio “ograničeno prisutan” i na hrvatskom tržištu. Neslužbeno doznajemo od nekoliko ključnih ljudi iz industrije da je u pitanju samo par startupa. Iako smo slali upite na neke od njih, komentare iz prve ruke još nismo dobili.

Sve bi bilo u redu da su svi holdali?

Za one koji nisu pratili od početka, važno je spomenuti par stvari. Glavni proizvod SVB-a je “poduzetnički dug”, a glavni klijenti SVB-a su bili startupi, tvrtke koje često nisu profitabilne na početku i čiji je primarni izvor kapitala podizanje investicija od VC fondova.

SVB se s vremenom pozicionirao na tržištu po jednostavnoj računici: mi njima osiguramo kapital ispod cijene, a od startupa “samo tražimo da preko nas bankare”. Catch 22 bio je u tome što SVB nije mogao količinu novopristiglih depozita pratiti zajmovima na koje bi dobili doprinose…

Iako je to bio početak kolapsa povjerenja korisnika u SVB, Igor Ćurić, COO Inovexusa, CFO na zahtjev i možda najbitnije – bivši bankar koji se otisnuo u svijet VC-ja, objašnjava da se “svim bankama upravlja na isti način i da su podložne istom riziku koji je srušio SVB”.

Banke uzimaju kratkoročne likvidne depozite i plasiraju ih u dugoročnu manje likvidnu imovinu. SVB-ov problem je bio i njihov glavni marketing pitch, bili su banka za startupe što znači da svaki put kad bi neki startup zatvorio novu rundu kapitala, na SVB račun bi sjelo od 1 milijun do 500 milijuna dolara. SVB bi onda te novce trebao plasirati u nešto da zaradi svoj kamatni prihod.

No, 2020. i 2021. su bile intenzivne godine u VC svijetu, puno je startupa dobilo ogromne količine novca – dobar dio toga završio je upravo na SVB računima, dodaje Igor. Konkretno, u 2021. SVB-ovi depoziti su skočili sa 62 milijarde dolara na kraju 2019. na 189 milijardi dolara na kraju 2021.

SVB je [potom] plasirao novce u državne obveznice, što nije loša ideja, ali im nije išlo na ruku da je FED pokušao smanjiti inflaciju tako da podigne kamatne stope. Više kamatne stope smanjile su cijenu državnih obveznica, dakle SVB ima nerealizirani gubitak na obveznicama.

Iliti vrijednost SVB-ovih hipotekarnih vrijednosnih papira naglo je pala jer su ulagači mogli kupiti dugoročne obveznice “bez rizika” od FED-a po 2,5 puta većem prinosu. To nije problem likvidnosti sve dok SVB održava svoje depozite, budući da će se ti vrijednosni papiri na kraju isplatiti više nego što koštaju. Odnosno, kako navodi Igor:

…to nije neki problem jer ako SVB-ovi korisnici drže obveznice do dospijeća ili barem dok FED ne spusti kamatne stope, sve će biti ok.

Međutim, u srijedu poslijepodne (8.3.) SVB je objavio da je prodao 21 milijardu dolara svojih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju (avaliable-for-sale: AFS) uz gubitak od 1,8 milijardi dolara te da prikuplja još 2,25 milijardi dolara u kapitalu i dugu. To je bilo itekakvo iznenađenje za ulagače, koji su bili pod dojmom da SVB ima dovoljno likvidnosti da izbjegne prodaju svog AFS portfelja.

I tako je počeo cirkus.

Kad prekipi na društvenim mrežama…

Krešimir Končić koji je već u niz navrata komentirao fenomene i probleme na domaćoj i globalnoj tehnološkoj sceni objašnjava kako “banke i država same po sebi imaju podosta mehanizama u zaštiti štediša, no mlađa VC Twitter-powered klika mislila je i djelovala drugačije”. U trenutku kada su neki VC-ovi saznali da SVB nije likvidan, pokrenuli su lavinu.

Tada je nastao kaos, ali i nešto što izgleda kao samoispunjavajuće proročanstvo – SVB je od uspješne i stabilne banke propao unutar 48 h što će vjerojatno biti zapisano u Guinesseovoj knjizi financijskih rekorda.

Krešimir navodi kako par specifičnih tvitova dosta dobro prikazuju paniku i histeriju koja se pokrenula.

Dodatnu dramu su proizveli prominentniji korisnici koji su iz njima poznatih razloga iskoristili priliku da ocrne i druge banke – primjerice Mike Alfred sa svojih 130.000 sljedbenika koji je tijekom subote tvitao (a zatim izbrisao) niz tvrdnji o tome što se navodno događa s First Republic Bankom čije su dionice u petak ni krive ni dužne prošle kroz veliku rasprodaju.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sve to nemalo podsjeća na redditovsku GameStop sagu, smatra i Krešimir.

Twitter se doduše pokazao koristan za razne objektivne analize informiranih promatrača koji razumiju prednosti i mane spašavanja štediša. Scott Galloway je recimo komentirao da su stariji VC igrači bili suzdržaniji i smireniji u komentarima.

Tko je zbilja zeznuo stvar?

Zaključno, nije problem bio što je SVB plasirao novce u dugoročnu investiciju, već što je – inducirano panikom VC-jeva – puno startupa odjednom htjelo povući svoje novce, pojašnjava Igor.

U tom trenu da isplate startupe SVB je morao prodavati obveznice i realizirati taj nerealizirani gubitak. Odjednom imaju veliki problem koji se samopojačava, jer sve više startupa sumnja u SVB pa svi dolaze povući novce i još više obveznica se treba prodati uz gubitak.

Ipak, svi bismo se složili (nadam se) korisnici nisu dužni imati povjerenje nego je banka dužna zadržati ga. Iako ispada da je “SVB žrtva svoje specijalizacije odnosno rada sa startupima”, kako kaže Igor – i sam upozorava da to povjerenje nisu uspjeli očuvati kad je bilo najbitnije…

Taj isti banking book, ta imovina puna obveznica i obaveze u obliku depozita su solidne ako je vlasnik/upravitelj solidan. Primjer toga je HSBC u UK, kupili su SVB UK i odjednom se nitko više nije brinuo za depozite i nije izvlačio novce van. Problem solved.

SVB nije uspio signalizirati tržištu da kontroliraju situaciju i startupi su reagirali, VC svijet je samo pogoršao stvari, ali oni i inače samo vole glumiti “opinion leaderse” na Twitteru.

Međutim, Krešimir dodaje kako su stvari po pitanju društvenih platformi i utjecaja glasnih pojedinaca na njima dugoročno zabrinjavajuće:

Situacija gdje korisnici kreiraju paniku koristeći društvenu mrežu kao platformu amplifikacije, svakako ne sluti na dobro za buduće bank-run scenarije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

eUsluge

Kako koristiti Portal zdravlja, eLijekove i eHZZO?

Ako niste sigurni što sve digitalno možete obaviti kad su u pitanju javne zdravstvene usluge, niti kako iskoristiti njihove mogućnosti - od pretrage nalaza, izdavanja uputnica do odabira doktora - ovo je tekst za vas.

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.