Izbori su pred vratima, a osim što se uoči njih govori o širokoj slici, predizborno razdoblje daje priliku i za raspravu o konkretnim problemima na područjima koja bi mogla pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Među njima je i ICT sektor, a u zajedničkoj organizaciji HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera i hrvatskog ogranka inicijative eSkills for Jobs, okrugli stol na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatskih stranaka i koalicija ponudio je moguća rješenja da država bude što veća pomoć i što manja prepreka u razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Mogu li digitalna ekonomija i informacijsko-komunikacijski sektor povući hrvatsko gospodarstvo u razdoblju izvlačenja iz ekonomske krize? Prvi impuls na postavljeno pitanje vjerojatno će biti pozitivni odgovor, a načini kako bi se to moglo ostvariti bili su temom okruglog stola “Digitalna ekonomija i ICT – pokretači razvoja hrvatskog gospodarstva“, na kojemu su moguća rješenja ponudili predstavnici stranaka i koalicija koje će se u nedjelju naći na biračkim listićima. U zajedničkoj organizaciji Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti iza koje stoji Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) i hrvatskog ogranka inicijative eSkills for Jobs, koju je pokrenula Europska komisija, cilj je bio doznati što dalje, uzimajući u obzir situaciju u kojoj se hrvatski ICT sektor nalazi trenutno.
Što imamo danas?
Sadašnje stanje nudi i pozitivno i negativno. Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-ICT-a i nacionalni koordinator za provedbu inicijative eSkills for Jobs u Hrvatskoj, iznio je da praksa pokazuje kako su ICT tvrtke u pravilu stabilni poslovni partneri, bez predstečajnih nagodbi, blokada i poreznih dugovanja, a iako se ide u pozitivnom smjeru, i dalje se zaostaje u usporedbi s ostatkom Europske unije, s većinom članica koje su već nekoliko koraka ispred. Balen je izdvojio glavnu bolnu točku:
Problem su ljudski potencijali. Po anketi o radnoj snazi, u Hrvatskoj postoji oko 32.000 IT profesionalaca, a godišnje se samo na portalima za posao otvori oko 2000 radnih mjesta. Oko 1500 studenata završava studije, ali samo 850 njih izlazi na tržište rada – neki nastavljaju s obrazovanjem na master razini jer ne ostaju na razini prvostupnika nego idu dalje. oko 42 posto studenata ne završava 1. godinu studija tehničkog usmjerenja, a na Zavodu za zapošljavanjem imamo i oko 5000 ljudi s neadekvatnim znanjima, koji su izvori za IT sektor.
Rješavanje poteškoća poput nedostatka kvalificiranih stručnjaka, borba s podatkom da ICT ima udio od samo 2,3 posto zaposlenih u ukupnom radnom stanovništvu u Hrvatskoj, moguće rasterećenje od poreza i drugih nameta koje treba platiti državi, više kvalitetnih subvencija… Metode za pomoć ICT sektoru zvuče logično, a njihovom prioritizacijom i biranjem najboljeg puta su se u tjednu koji nam donosi parlamentarne izbore pozabavili predstavnici stranaka i koalicija koji će u nedjelju biti na testu na glasačkim mjestima.
Puno pitanja, konkretni potezi se tek čekaju
Što napraviti da ICT sektor i digitalna ekonomija zaista budu kotač koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo? Predstavljajući programe i zastupajući stavove svojih političkih opcija, najbolji put pokušali su pronaći Darko Parić uime koalicije Hrvatska raste predvođene SDP-om, Ivan Barać iz Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om, Ante Lučić uime MOST-a nezavisnih lista, Miroslav Mađarić iz OraH-a, Sergej Seferović uime Uspješne Hrvatske i Drago Cmuk iz stranke Pametno.
Konkretnih prijedloga nije bilo mnogo, ali tražeći rješenje da država bude pomoć, a ne prepreka, Ivan Barać je uime Domoljubne koalicije spomenuo ukidanje poreza na dobit za startupe koji su “mlađi” od tri godine – što je izazvalo dosta nedoumica među ICT stručnjacima i poduzetnicima koji su pratili predizbornu razmjenu stavova, ali i reakcije nakon završetka rasprave. Kako definirati startup, zašto postaviti granicu od baš tri godine, imaju li startupi u ranoj fazi dobit koja bi ih obvezala na plaćanje poreza? Prijedlog o poreznom olakšanju potaknuo je nekoliko novih pitanja, za sada bez odgovora.
Prilika da država pomogne otvara se i s nastavkom ukidanja parafiskalnih nameta tvrtkama u ICT sektoru, ali i s potezima poput oslobađanja obveze da su tvrtke obvezne plaćati članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, što je problem o kojemu se ne govori prvi puta, a ovoga puta spomenuo ga je Ante Lučić iz MOST-a. Nastavak ukidanja parafiskalnih nameta obećao je Darko Parić, spominjući da je Vlada na odlasku svela naslijeđenih 500-tinjak nameta na sadašnji broj od oko 300, što – međutim – neće značiti da je posao priveden kraju.
Kako pronaći stručnjake?
U potrazi za većom učinkovitošću ICT sektora, sudionici okruglog stola ponudili su različite stavove, s naglaskom na oslanjanje na vlastite, domaće snage kakvo je uime koalicije Hrvatska raste istaknuo Parić, ali i uz mišljenja da su potrebni stručnjaci izvana, kako smatra Sergej Seferović iz stranke Uspješna Hrvatska.
Recept koji bi mogao riješiti sve probleme vjerojatno ne postoji, ali osim uloge države koja može biti pozitivnija nego do sada, pomoglo bi i kvalitetnije obrazovanje, s upoznavanjem s informatikom već u predškolskoj dobi i širenjem znanja na nastavku obrazovnog puta u osnovnoj i srednjoj školi. Zaziru li Hrvati od informatike? Ne nedostaje primjera koji će reći da je treba demistificirati s obzirom na to da više nije apstraktna stvar, već se s njome susrećemo svakoga dana, bez obzira na to čime se bavili.
Hoće li teme o kojima se pričalo u posljednjem predizbornom tjednu biti jednako aktualne i nakon što izbori prođu, dakako, za sada ne možemo znati, ali ne bi bila dobra vijest da ih se gurne u drugi plan sve do nekoga novog prigodnog okupljanja uoči izlaska na birališta.
Ako vas zanima što se još moglo čuti tijekom rasprave, cjelokupna snimka može se naći na YouTubeu:
