Zašto dolazak ‘spasiteljskog’ IBM-a ostavlja gorak okus hrvatskoj IT industriji?

Zašto dolazak ‘spasiteljskog’ IBM-a ostavlja gorak okus hrvatskoj IT industriji?

Kad smo mislili kako se u srpnju neće više ništa značajno dogoditi po pitanju IT-a, jučer je odjeknula vijest o otvaraju IBM-ovog centra za tehničku podršku u Hrvatskoj koji bi prema prvim najavama trebao zaposliti 500 ljudi, a nije isključeno da će ta brojka rasti. Nešto je to o čemu se nagađalo već neko vrijeme, a iako je svako zapošljavanje dobra vijest, možemo li ovo doista smatrati ulaganjem u IT sektor i što o tome misle predstavnici domaće IT industrije - Alan Sumina, suosnivač Nanobita te Tajana Barančić, u ime upravnog odbora udruge hrvatskih izvoznika softvera CISEx.

ibmgorakokus_1naslovna_jpg

Jučer je službeno najavljeno otvaranje IBM-ovog Client Innovation Centra u Hrvatskoj odakle bi za početak 500 zaposlenika 24 sata na dan tijekom 365 dana u godini pružati tehničku podršku IBM-ovim korisnicima iz cijelog svijeta. Otvorenje je najavljeno za početak iduće godine, a zaposlenici će prvotno raditi u postojećim IBM-ovim prostorima u Zagrebu dok će se naknadno tražiti drugi i veći prostor u Zagreb. Vijest je odmah po objavi izazvala brojne komentare na društvenim mrežama, mnoge ironične.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Iako je svaka vijest o zapošljavanju više nego dobrodošla, postavlja se pitanje možemo li doista ovo zvati ulaganjem u IT sektor. Suosnivač domaće tvrtke za razvoj igara Nanobit, Alan Sumina, pozdravlja otvaranje IBM-ovog centra i međunarodne konkurencije, ali ističe kako to nema puno veze s IT-jem:

Koliko sam ja upoznat s ovim slučajem, radi se o centru za tehničku podršku korisnicima ili malo ljepšim nazivom za call centar. U svakom slučaju pozdravljam dolazak i ovakve investicije, makar call centri su tradicionalno bili otvarani u Indiji i zemljama s jako niskim standardom i zato je malo smiješno kada se to najavljuje kao velika investicija u IT sektoru. Ipak, zapošljavanje 500 ljudi znači puno za domaće tržište rada, većina tih ljudi će se maknuti s burze, makar to nema veze s IT-om.

Hrvatski uvjeti za ulaganje bolji od konkurentskih

Također, postavlja se pitanje, zašto država ima više sluha za međunarodnu korporaciju negu za uspješne domaće IT tvrtke koje opetovano upozoravaju na sve ono što im otežava poslovanje, od poreznih olakšica do nedostatka kvalitetne radne snage. O otvaranju IBM-ovog centra govorilo se već neko vrijeme, a Hrvatska je ponudivši bolje uvjete za ulaganje odabrana u konkurenciji Slovenije i Slovačke. U ime upravnog odbora udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), Tajana Barančić ističe:

IBM najvjerojatnije računa na Zakon o poticanju ulaganja koji ima nekoliko poticajnih mjera, od kojih su najznačajnije mjere smanjenje porezne stope poreza na dobit te jednokratni bespovratni poticaji za nova radna mjesta. Trenutno maksimalni iznos tog jednokratnog poticaja, ukoliko je osoba ranije bila nezaposlena, za Grad Zagreb iznosi za IT djelatnost 7.500 EUR-a, no, ukoliko se otvara više od 500 radnih mjesta u 3 godine onda to može biti dvostruki iznos. No, ukoliko osoba prelazi iz jedne tvrtke u drugu, za takvu osobu će se primiti 40% maksimalnog iznosa. Ukoliko je ta mjera potaknula IBM na ulaganje, onda će vjerojatnije tražiti ljude s HZZ-a i educirati ih interno, pa će domaći poslodavci moći odahnuti.

Što se tiče stope poreza na dobit, ona će ovisiti o visini ulaganja, ali maksimalno će biti 10%, a vjerujemo i puno manja ukoliko je planirano ulaganje u dugotrajnu imovinu veće od 1 milijun EUR-a u 3 godine.

Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.), Dženan Lojo (TIS – Objektni informacijski sustavi d.o.o.), Mateo Perak (Profico d.o.o.), Milan Puvača (Ofir d.o.o.) i Damir Popović (IT sistemi – Nove tehnologije d.o.o.).
Tajana Barančić iz CISEx-a istaknula je imperativ vraćanje potpora za istraživanje i razvoj.

Tajana također ističe kako ovo nije posebna poticajna mjera za IT već za mnoge djelatnosti (proizvodne tvrtke, poslovne i profesionalne usluge, aktivnosti poslovne podrške).

Na žalost, relativno malo IT tvrtki koristi tu mjeru iz razloga što je za malog poduzetnika minimalno ulaganje u dugotrajnu imovinu 150.000 EUR-a u 3 godine (pri čemu se kupovina poslovnog prostora ne priznaje), a to rijetko koja manja IT tvrtka može ostvariti. Upravo iz tog razloga smo i predlagali da se taj iznos smanji kako bi ovo mogle koristiti i male tvrtke koje nemaju potrebe niti mogućnosti toliko ulagati u dugotrajnu imovinu, ali će zato zaposliti puno ljudi. Upravo je IBM sada dobar primjer zašto je bitno prilagoditi Zakon o poticanju ulaganja, kako bismo i male i velike poslodavce koji ulažu u nova radna mjesta doveli u istu poziciju, kad poticaji kao takvi već postoje.

Sumina: IT sektor treba smanjenje poreza i doprinosa na plaće

Tajana također naglašava i manjak potpora za istraživanje i razvoj.

Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte je zbog nemara MZOS-a prestala biti aktualna još od kraja 2014. te do danas nije donesen novi zakonski okvir. Upravo je to mjera koja softverskim izvoznicima koji razvijaju vlastite proizvode, ali i svima drugima koji se bave RD aktivnostima, omogućuje smanjenje osnovice poreza na dobit, bez potrebe ulaganja u dugotrajnu imovinu. Revitalizacija te potpore je imperativ.

Alan objašnjava kako nije upoznat s činjenicom je li država posebno izlazila u susret IBM-u, ali i da situacija ostavlja pomalo gorak okus u ustima.

Istu godinu kada su ukinute porezne olakšice za istraživanje i razvoj domaćim tvrtkama, doveden je veliki div koji otvara doduše velik broj radnih mjesta, ali mnoga od tih mjesta samo rubno imaju veze sa IT-em. Na kraju se to još prezentira u stilu ‘evo, vidite da je nama IT bitan’. Da ne spominjem nedavni problem sa Poduzetničkim impulsom – programom poticaja na koji se domaće tvrtke u IT-u praktički uopće ne mogu javiti jer su ‘preuspješne’ pa ih se savjetuje da uzimaju kredite. No to je Hrvatska realnost, osobno sam protiv bilo kakvih poticaja i malim i velikim tvrtkama, neovisno o sektoru.

Dodaje kako se IT sektor može poticati kroz smanjenje poreza i doprinosa na plaće te da je to jedini poticaj koji IT treba i najviše je pošten prema radnicima.

Gdje pronaći stručnjake?

alan_sumina_resize
Alan ističe kako otvaranje IBM-ovg centra i nije neka konkurencija domaćim tvrtkama u potrazi za kadrom jer prema sadašnjim informacijama koje ima ovdje neće biti developmenta.

Na nedavnoj održanom predstavljanju analize rezultata poslovanja ICT sektora u Hrvatskoj, glavni zaključak je bio da bez značajnijeg ulaganja u obrazovanje te uspostavljanja stabilnog poreznog okvira i pravosudnog sustava, teško možemo očekivati značajnije razvoj domaćeg ICT sektora. U tom kontekstu, koliko će otvaranje IBM-ovog centra u Hrvatskoj promijeniti stvari na bolje, kad u sustavu mnoge stvari ne funkcioniraju? Za početak uzmimo brojku od 500 osoba koliko će ih IBM-ov centar zapošljavati. Ako se radi o visokoobrazovanim IT-jevcima gdje će ih naći kada u tom sektoru praktički nema nezaposlenih, a s fakulteta izlazi manje stručnjaka nego što su potrebe na tržištu rada? Tajana ističe kako je još uvijek poznato premalo informacija i da je teško davati dugoročne prognoze, no ukoliko je riječ o pozivnom centru da se u pravilu neće tražiti visokokvalificirani IT-jevci.

No, to ne znači da IT poslodavci to neće uopće osjetiti, posebno oni koji rade na IBM tehnologijama i imaju usko specijalizirane djelatnike u tom segmentu. S obzirom na to da su takvi call centri do sada uglavnom locirani u zemljama poput Indije, teško je vjerovati da će sada u Hrvatskoj nuditi njemačke plaće, stoga možda nema razloga za veliku bojazan kod domaćih poslodavaca.

No, ukoliko koriste Zakon o poticanju ulaganja i mjeru za radno intenzivne projekte koji zapošljavaju 500+ radnika u 3 godine, imaju pravo na jednokratne bespovratne isplate potpore od cca 15 tisuća EUR-a po svakom radniku nakon godinu dana što je radnik odradio. Ukoliko je riječ o tome, onda bi i plaće mogle biti veće pa će dio IT poslodavaca morati vjerojatno konkurirati povećanjem plaća nekom broju djelatnika.

Dugoročno ipak pozitivni efekti

Tajana dodaje da tek predstoji vidjeti točnu dinamiku i smjer zapošljavanja u narednim godinama, ali i da bi IBM kao takav mogao ostaviti pozitivan dojam u cjelini i doprinijeti tome da nas se doživi kao IT zemlju. Također, ističe kako je moguće da će IBM imati potrebe za određenim specifičnim profilima ljude te da i tu možemo očekivati dodatna ulaganja. Slično kao i Tajana, i Alan naglašava kako vjeruje u dugoročno pozitivan učinak, no i da sumnja da će se u Hrvatskoj raditi razvoj.

Mislim da ovo što IBM otvara ovdje i nije neka konkurencija domaćim tvrtkama u potrazi za kadrom jer prema sadašnjim informacijama koje imam ovdje neće biti developmenta. Tehnički support je više dio koji su imali telekomi, tako da bi njima mogao uzeti dio kadrova. U konačnici, vjerujem da će dugoročno imati pozitivan učinak.

Doduše, kad je riječ o dugoročnim učincima, treba reći da je premijer izrazio želju da ovo potakne domaće stručnjake koji su otišli van na povratak u domovinu. Živi bili pa vidjeli! Iako je teško povjerovati da ih može privući otvaranje jednog ureda, makar on bio IBM-ov. I dok su već krenula politička prepucavanja oko toga tko je zaslužan za investiciju, treba primijetiti kako je dosadašnja državna podrška IT-u većinom deklarativne naravi. Nije sporno da je IT budućnost, samo je li ona u korisničkoj podršci ili istraživanju, razvoju i stvaranju proizvoda dodane vrijednosti? Vrijeme će pokazati…

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Neparno SEO

    Neparno SEO

    01. 08. 2016. u 1:05 am Odgovori

    Da, ista situacija u celoj istočnoj Evropi. U Hrvatskoj 7.500 ili 15.000, u Srbiji 10.000 ili 20.000, … Bore se Hrvatska, Slovenija i Slovačka, … nešto ne vidimo da se Nemačka ili Francuska bore za takve investicije, ili da daju nešto stranim firmama.

  2. antikapitalista

    antikapitalista

    07. 08. 2016. u 1:10 pm Odgovori

    primer od koga treba uciti je Vijetnam. On ce biti sledeci “azijesi tigar”. Poceo je sa jeftinom radnom snagom i otvaranjem onih cuvenih bezcarinskih zona, sto je drugo ime za mesta gde rade robovi, ali dobivene pare drzava je investirala u edukaciju stanovnistva, tako da malo pomalo preuzimaju i tenoloski zahtevnije poslove. Kod nas je proces obratan

  3. PokemonPao

    PokemonPao

    09. 08. 2016. u 6:42 pm Odgovori

    Lako je tako. Obrazovane i one sa malo mozga pokupiš, a ostavis tupe, glupe i jako emotivne. Onda im možeš i Pokemone prodavati. Naravno ni ponosni Hrvati niti ponosni Srbin neće proznati da nije tako uvek bilo, već se znao neki red. Ali, koga to u stvari više i briga. Naš brod je davno isplovio.

  4. Ante Banic

    Ante Banic

    20. 03. 2017. u 2:22 am Odgovori

    IBM Hrvatska je ruglo od IT firme. Neka pokazu svoj razvoj u Stefanoveckoj u Dubravi.
    Recimo ono smece od aplikacije za koje Ministarstvu pravosudja (samo jedan primjer) uzimaju milione.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tehnologija

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?