Zašto dolazak ‘spasiteljskog’ IBM-a ostavlja gorak okus hrvatskoj IT industriji?

Jučer je službeno najavljeno otvaranje IBM-ovog Client Innovation Centra u Hrvatskoj odakle bi za početak 500 zaposlenika 24 sata na dan tijekom 365 dana u godini pružati tehničku podršku IBM-ovim korisnicima iz cijelog svijeta. Otvorenje je najavljeno za početak iduće godine, a zaposlenici će prvotno raditi u postojećim IBM-ovim prostorima u Zagrebu dok će se naknadno tražiti drugi i veći prostor u Zagreb. Vijest je odmah po objavi izazvala brojne komentare na društvenim mrežama, mnoge ironične.

IBM otvara call centar u HR, a Timmy ponosno naglašava da će biti na usluzi korisnicima 24h 365 dana/god.! To su te strateške investicije…

— Nandino Lončar (@NandinoLoncar) July 20, 2016

Iako je svaka vijest o zapošljavanju više nego dobrodošla, postavlja se pitanje možemo li doista ovo zvati ulaganjem u IT sektor. Suosnivač domaće tvrtke za razvoj igara Nanobit, Alan Sumina, pozdravlja otvaranje IBM-ovog centra i međunarodne konkurencije, ali ističe kako to nema puno veze s IT-jem:

Koliko sam ja upoznat s ovim slučajem, radi se o centru za tehničku podršku korisnicima ili malo ljepšim nazivom za call centar. U svakom slučaju pozdravljam dolazak i ovakve investicije, makar call centri su tradicionalno bili otvarani u Indiji i zemljama s jako niskim standardom i zato je malo smiješno kada se to najavljuje kao velika investicija u IT sektoru. Ipak, zapošljavanje 500 ljudi znači puno za domaće tržište rada, većina tih ljudi će se maknuti s burze, makar to nema veze s IT-om.

Hrvatski uvjeti za ulaganje bolji od konkurentskih

Također, postavlja se pitanje, zašto država ima više sluha za međunarodnu korporaciju negu za uspješne domaće IT tvrtke koje opetovano upozoravaju na sve ono što im otežava poslovanje, od poreznih olakšica do nedostatka kvalitetne radne snage. O otvaranju IBM-ovog centra govorilo se već neko vrijeme, a Hrvatska je ponudivši bolje uvjete za ulaganje odabrana u konkurenciji Slovenije i Slovačke. U ime upravnog odbora udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), Tajana Barančić ističe:

IBM najvjerojatnije računa na Zakon o poticanju ulaganja koji ima nekoliko poticajnih mjera, od kojih su najznačajnije mjere smanjenje porezne stope poreza na dobit te jednokratni bespovratni poticaji za nova radna mjesta. Trenutno maksimalni iznos tog jednokratnog poticaja, ukoliko je osoba ranije bila nezaposlena, za Grad Zagreb iznosi za IT djelatnost 7.500 EUR-a, no, ukoliko se otvara više od 500 radnih mjesta u 3 godine onda to može biti dvostruki iznos. No, ukoliko osoba prelazi iz jedne tvrtke u drugu, za takvu osobu će se primiti 40% maksimalnog iznosa. Ukoliko je ta mjera potaknula IBM na ulaganje, onda će vjerojatnije tražiti ljude s HZZ-a i educirati ih interno, pa će domaći poslodavci moći odahnuti.

Što se tiče stope poreza na dobit, ona će ovisiti o visini ulaganja, ali maksimalno će biti 10%, a vjerujemo i puno manja ukoliko je planirano ulaganje u dugotrajnu imovinu veće od 1 milijun EUR-a u 3 godine.

Tajana također ističe kako ovo nije posebna poticajna mjera za IT već za mnoge djelatnosti (proizvodne tvrtke, poslovne i profesionalne usluge, aktivnosti poslovne podrške).

Na žalost, relativno malo IT tvrtki koristi tu mjeru iz razloga što je za malog poduzetnika minimalno ulaganje u dugotrajnu imovinu 150.000 EUR-a u 3 godine (pri čemu se kupovina poslovnog prostora ne priznaje), a to rijetko koja manja IT tvrtka može ostvariti. Upravo iz tog razloga smo i predlagali da se taj iznos smanji kako bi ovo mogle koristiti i male tvrtke koje nemaju potrebe niti mogućnosti toliko ulagati u dugotrajnu imovinu, ali će zato zaposliti puno ljudi. Upravo je IBM sada dobar primjer zašto je bitno prilagoditi Zakon o poticanju ulaganja, kako bismo i male i velike poslodavce koji ulažu u nova radna mjesta doveli u istu poziciju, kad poticaji kao takvi već postoje.

Sumina: IT sektor treba smanjenje poreza i doprinosa na plaće

Tajana također naglašava i manjak potpora za istraživanje i razvoj.

Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte je zbog nemara MZOS-a prestala biti aktualna još od kraja 2014. te do danas nije donesen novi zakonski okvir. Upravo je to mjera koja softverskim izvoznicima koji razvijaju vlastite proizvode, ali i svima drugima koji se bave RD aktivnostima, omogućuje smanjenje osnovice poreza na dobit, bez potrebe ulaganja u dugotrajnu imovinu. Revitalizacija te potpore je imperativ.

Alan objašnjava kako nije upoznat s činjenicom je li država posebno izlazila u susret IBM-u, ali i da situacija ostavlja pomalo gorak okus u ustima.

Istu godinu kada su ukinute porezne olakšice za istraživanje i razvoj domaćim tvrtkama, doveden je veliki div koji otvara doduše velik broj radnih mjesta, ali mnoga od tih mjesta samo rubno imaju veze sa IT-em. Na kraju se to još prezentira u stilu ‘evo, vidite da je nama IT bitan’. Da ne spominjem nedavni problem sa Poduzetničkim impulsom – programom poticaja na koji se domaće tvrtke u IT-u praktički uopće ne mogu javiti jer su ‘preuspješne’ pa ih se savjetuje da uzimaju kredite. No to je Hrvatska realnost, osobno sam protiv bilo kakvih poticaja i malim i velikim tvrtkama, neovisno o sektoru.

Dodaje kako se IT sektor može poticati kroz smanjenje poreza i doprinosa na plaće te da je to jedini poticaj koji IT treba i najviše je pošten prema radnicima.

Gdje pronaći stručnjake?

Na nedavnoj održanom predstavljanju analize rezultata poslovanja ICT sektora u Hrvatskoj, glavni zaključak je bio da bez značajnijeg ulaganja u obrazovanje te uspostavljanja stabilnog poreznog okvira i pravosudnog sustava, teško možemo očekivati značajnije razvoj domaćeg ICT sektora. U tom kontekstu, koliko će otvaranje IBM-ovog centra u Hrvatskoj promijeniti stvari na bolje, kad u sustavu mnoge stvari ne funkcioniraju? Za početak uzmimo brojku od 500 osoba koliko će ih IBM-ov centar zapošljavati. Ako se radi o visokoobrazovanim IT-jevcima gdje će ih naći kada u tom sektoru praktički nema nezaposlenih, a s fakulteta izlazi manje stručnjaka nego što su potrebe na tržištu rada? Tajana ističe kako je još uvijek poznato premalo informacija i da je teško davati dugoročne prognoze, no ukoliko je riječ o pozivnom centru da se u pravilu neće tražiti visokokvalificirani IT-jevci.

No, to ne znači da IT poslodavci to neće uopće osjetiti, posebno oni koji rade na IBM tehnologijama i imaju usko specijalizirane djelatnike u tom segmentu. S obzirom na to da su takvi call centri do sada uglavnom locirani u zemljama poput Indije, teško je vjerovati da će sada u Hrvatskoj nuditi njemačke plaće, stoga možda nema razloga za veliku bojazan kod domaćih poslodavaca.

No, ukoliko koriste Zakon o poticanju ulaganja i mjeru za radno intenzivne projekte koji zapošljavaju 500+ radnika u 3 godine, imaju pravo na jednokratne bespovratne isplate potpore od cca 15 tisuća EUR-a po svakom radniku nakon godinu dana što je radnik odradio. Ukoliko je riječ o tome, onda bi i plaće mogle biti veće pa će dio IT poslodavaca morati vjerojatno konkurirati povećanjem plaća nekom broju djelatnika.

Dugoročno ipak pozitivni efekti

Tajana dodaje da tek predstoji vidjeti točnu dinamiku i smjer zapošljavanja u narednim godinama, ali i da bi IBM kao takav mogao ostaviti pozitivan dojam u cjelini i doprinijeti tome da nas se doživi kao IT zemlju. Također, ističe kako je moguće da će IBM imati potrebe za određenim specifičnim profilima ljude te da i tu možemo očekivati dodatna ulaganja. Slično kao i Tajana, i Alan naglašava kako vjeruje u dugoročno pozitivan učinak, no i da sumnja da će se u Hrvatskoj raditi razvoj.

Mislim da ovo što IBM otvara ovdje i nije neka konkurencija domaćim tvrtkama u potrazi za kadrom jer prema sadašnjim informacijama koje imam ovdje neće biti developmenta. Tehnički support je više dio koji su imali telekomi, tako da bi njima mogao uzeti dio kadrova. U konačnici, vjerujem da će dugoročno imati pozitivan učinak.

Doduše, kad je riječ o dugoročnim učincima, treba reći da je premijer izrazio želju da ovo potakne domaće stručnjake koji su otišli van na povratak u domovinu. Živi bili pa vidjeli! Iako je teško povjerovati da ih može privući otvaranje jednog ureda, makar on bio IBM-ov. I dok su već krenula politička prepucavanja oko toga tko je zaslužan za investiciju, treba primijetiti kako je dosadašnja državna podrška IT-u većinom deklarativne naravi. Nije sporno da je IT budućnost, samo je li ona u korisničkoj podršci ili istraživanju, razvoju i stvaranju proizvoda dodane vrijednosti? Vrijeme će pokazati…