Zašto Hrvatska ne zabranjuje djeci AI?

Isti događaj može se interpretirati na različite načine, istu stvarnost ne prikazuju isto ni veliki jezični modeli američkih, kineskih i europskih proizvođača. Stoga njihove odgovore treba promatrati kritički. Na to često treba podsjećati i odrasle, a kamoli djecu.

Inicijatori projekta BrAIn ne dvoje hoće li umjetna inteligencija djeci pomoći razmišljati bolje ili će algoritmi razmišljati umjesto njih. Dapače, rade kako na tome kako se ovo potonje ne bi obistinilo.

Pomoćnik ravnatelja za Sektor za umjetnu inteligenciju u CARNetu Juraj Bilić predstavio je projekt BrAIn, nacionalnu inicijativu usmjerenu na razvoj AI pismenosti, kritičkog mišljenja i digitalnih kompetencija u hrvatskom obrazovnom sustavu na konferenciji Let’s Grow nedavno održanoj u Puli.

Govoreći u sklopu predavanja AI: Svijet na kraju svijeta, opisao je kako Hrvatska pokušava odgovoriti na izazove koje je donijela generativna umjetna inteligencija, ali i kako izbjeći greške koje su druge države već napravile kroz nekritičku digitalizaciju obrazovanja.

AI kurikulum prije ChatGPT eksplozije

Juraj je podsjetio kako je CARNET još 2020. krenuo anticipirati promjene koje će umjetna inteligencija donijeti obrazovanju, dok je sam projekt BrAIn formalno pokrenut 2023. godine. Već godinu kasnije uveden je kurikulum za umjetnu inteligenciju u osnovne i srednje škole:

Digitalizacija sama po sebi nije rješenje ako se ne provodi pametno, odgovorno i prikladno dobu.

Izdvojio je pet problema koje projekt pokušava adresirati, a to su nedostatak IT pismenosti, nespremnost nastavnika za edukaciju o umjetnoj inteligenciji, manjak dokazne osnove pri uvođenju tehnologije u obrazovanje, regulatorni vakuum te tehnološku ovisnost.

Posebno je naglasio kako projekt nije zamišljen kao zatvoreni sustav koji ovisi o jednom tehnološkom trendu ili platformi. Umjesto toga, BrAIn se temelji na otvorenim modelima i stalnoj reviziji kurikuluma. Sadržaj se ažurira svakih godinu do dvije kako bi mogao pratiti brz razvoj AI tehnologija:

Mi smo inzistirali da taj kurikul bude živi dokument.

Kurikulum je inicijalno razvijen za učenike sedmih i osmih razreda osnovne škole te druge i treće razrede srednje škole, a od školske godine 2026./2027. obuhvatit će sve razrede od petog osnovne do četvrtog srednje škole.

Hrvatska ide protiv preporuka o zabrani AI-ja za mlađu djecu

Jedna od najvećih prepreka pri uvođenju AI obrazovanja, prema njegovim riječima, bile su preporuke međunarodnih organizacija koje su savjetovale da se djeca mlađa od 13 godina ne izlažu generativnoj umjetnoj inteligenciji. Hrvatska je odlučila zauzeti drugačiji pristup:

Djeca su ionako izložena generativnoj umjetnoj inteligenciji, pa kad su već izložena, onda ih je bolje educirati o tome nego ih pustiti da budu samouki.

Program se zato temelji na dobrovoljnom uključivanju škola i nastavnika, pri čemu edukacije ne provode isključivo profesori informatike, nego i nastavnici matematike, hrvatskog jezika i drugih predmeta zainteresirani za temu.

Kritičko mišljenje kroz usporedbu AI modela

Velik dio predavanja bio je posvećen razvoju kritičkog mišljenja. Juraj smatra da učenici moraju razumjeti kako različiti AI modeli daju različite odgovore, ovisno o tome tko ih razvija i na kojim su podacima trenirani.

Kao primjer naveo je pitanje o događajima na Tiananmenu, gdje američki, europski i kineski modeli daju značajno drugačije interpretacije istog povijesnog događaja:

Koristeći različite velike jezične modele, samim time na jedan vrlo jednostavan način zapravo razumijete da se stvarnost može doživljavati na različite načine ovisno o perspektivi.

Zabrinjavajuće navike mladih

Osim razvoja kurikuluma, projekt uključuje i veliko longitudinalno istraživanje o utjecaju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije na djecu i mlade. Istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće obrasce ponašanja, posebno vezane uz korištenje mobitela:

Preko devedeset posto srednjoškolaca, ljudi moji, zaspi uz mobitel, a više od polovice srednjoškolaca koristi mobitel tijekom sudjelovanja u prometu.

Rezultati istraživanja doveli su do razvoja preporuka za nastavnike, roditelje i učenike, kao i smjernica za odgovorno i etično korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju. Za djecu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ne preporučuje se korištenje mobitela.

Polovica srednjoškolaca u Hrvatskoj uči uz AI, evo što im preporučuje BrAIn

Virtualni AI pomoćnik povezan s e-Dnevnikom

Jedan od tehnološki najambicioznijih dijelova projekta je razvoj virtualnog pomoćnika pri učenju, AI sustava temeljenog na otvorenim velikim jezičnim modelima poput Geminija i Mistrala. Sustav je povezan s e-Dnevnikom i prilagođava sadržaj učeniku na temelju njegovih rezultata i razine razumijevanja gradiva:

Virtualni pomoćnik je napravljen tako da osigura da je primarni input od učitelja.

Sustav će se pokretati na domaćoj infrastrukturi i nacionalnom data centru kako podaci učenika ne bi izlazili iz Hrvatske:

Ne želimo plaćati OpenAI ili sličnima API tokene, nego želimo plaćati struju.

AI ne smije zamijeniti razmišljanje

Predavanje je zaključio upozorenjem na fenomen cognitive offloadinga, odnosno prepuštanja razmišljanja umjetnoj inteligenciji bez kritičkog propitivanja dobivenih odgovora:

Ako koristite generativnu umjetnu inteligenciju na pogrešan način, drugi umjesto vas razmišlja.

Iako priznaje da će umjetna inteligencija dugoročno promijeniti tržište rada i smanjiti potrebu za određenim administrativnim poslovima, smatra da je najbolja obrana upravo znanje i razvoj kritičkog mišljenja.

Znanje je uvijek na cijeni i što više znamo, to ćemo teže biti zamjenjivi.