Hrvatima kroz ruke (ne) prolaze milijuni kuna na domenama

Hrvatima kroz ruke (ne) prolaze milijuni kuna na domenama

Propustili ste, ali ne krivim vas. Niste ni mogli znati. Jučer, u nedjelju popodne dok ste vjerojatno uživali u suncu i kavi, planetrx.com je prodan za 1.2 milijuna dolara. Niste nikad čuli za Planetrx? Netko je ipak ozbiljne novce istresao. A što je sa dudu.com? Zdravko Mamić je propustio tu domenu tako da je ona otišla je u Dubai za 1.000.000 dolara i time nakon manje od tjedan dana postala prva domena u 2012. godini koja je prodana za milijun dolara. Na popularnoj stranici Flippa svakodnevno prodaju kompletne web stranice koje su preradili nakon što su kupili korištene domene. Šteta (u nedostatku bolje riječi) što je ovo u Hrvatskoj protuzakonito sa .hr domenama. Propušta li tržište .hr domena milijune?

Vrijedne domene.

Propustili ste, ali ne krivim vas. Niste ni mogli znati. Jučer, u nedjelju popodne dok ste vjerojatno uživali u suncu i kavi, planetrx.com je prodan za 1.2 milijuna dolara. Niste nikad čuli za Planetrx? Netko je ipak ozbiljne novce istresao. A što je sa dudu.com?

Zdravko Mamić je propustio tu domenu tako da je ona otišla je u Dubai za 1.000.000 dolara i time nakon manje od tjedan dana postala prva domena u 2012. godini koja je prodana za milijun dolara.  Na popularnoj stranici Flippa svakodnevno prodaju kompletne web stranice koje su preradili nakon što su kupili korištene domene. Šteta (u nedostatku bolje riječi) što je ovo u Hrvatskoj protuzakonito sa .hr domenama. Propušta li nepostojeće tržište .hr domena milijune?

U Hrvatskoj rijetki pišu o domenama i ima izuzetno malo domainera – profesionalaca koji se bave kupoprodajom domena. Pritom ne mislim na registrante, već internet stručnjake koji domenama mešetare poput  njihovih kolega koji trguju dionicama ili nekretninama.

Zašto?

Na tržištu domena prednjače SAD i Njemačka. Kako kod domena sve kreće s registracijom, logično da ćemo se prvo zapitati kakva je  trenutna situacija sa registracijom hrvatskih .hr domena. Isključivo hrvatski građani imaju pravo na registraciju .hr domena i to po cijeni od astronomskih 615,00 kuna godišnje. Astronomskih iz 2 razloga:

  • Najpopularniji nastavak .com je 10 puta povoljniji i popularniji;
  • Velika većina hrvatskih poduzetnika nije spremna plaćati taj iznos za .hr domenu s obzirom na stanje tržišta i cijene drugih domena.

Trenutno je registrirano 100 milijuna .com domena, a svakodnevno ih se registrira oko 60,000, dok ih se obriše oko 30,000. Kako sam prije prodaje GEM Studija radio sa stotinama klijenata koji posjeduju web stranice, donio sam zaključak temeljen brojnim negativnim reakcijama. Naime, od kako je CARNet donio novi zakon i najavio brisanje čak deset tisuća hr domena, što mislite kako su reagirali vlasnici web stranica?

Obrt-koji-nešto-radi-košta.hr

Osim produživanja besplatnih domena, mnogi obrtnici su ostali bez svoje besplatne domene zbog još jednog novog pravila pri kojemu im domena mora uključivati i opis djelatnosti obrta. Da, ponekad imate pravo na besplatnu domenu, a ponekad se to skupo plaća. Naziv domene mora biti potpuno jednak nazivu tvrtke (ili je potrebno plaćati 615 kn godišnje). Nekad besplatno, sada 615 kn godišnje. Slijedi tipičan pojednostavljen razgovor koji sam imao sa klijentima:

Goran: Sada kod CARNeta gubite pravo na besplatnu domenu. Jer vam naziv domene nije u potpunosti jednak kao naziv tvrtke.

Klijent: Pa koliko sada moram plaćati?

Goran: 500 kn + PDV, godišnje, cijena hostinga ostaje ista, dakle 299 kn sa PDV-om.

Klijent: Ne želim  im toliko plaćati. Jel ima što jeftinije?

Goran: Iako to ne bih preporučio, slobodna vam je .com domena po cijeni od 75 kn godišnje.

Klijent: Onda prelazimo na to.

Ovo pišem iz vlastitog iskustva, jer su mi se nebrojeno puta javljali klijenti koji su prevareni za svoju domenu, njeno vlasništvo (nije registrirana na njih) i doslovno opljačkani plaćajući ogromne naknade za običnu registraciju. Kako bi dotaknuo tu goruću temu sam napisao white paper (bijelu knjigu) o problemima s domenama, u nadi da ću ih edukacijom osnovnih stvari pripremiti za izbjegavanje troškova u budućnosti.

Sad slijedi zanimljiv preokret. Platne domene se ne smiju preprodavati. Tako je. Nešto što platite 615,00 kuna godišnje, zakonski nemate pravo dalje prodati. Da li je to onda zaista vaše? Situacija sa .com domenama naravno nije takva. Preprodaja .com je itekako poznata. Postoje i specijalizirani servisi poput Sedoa gdje se naveliko mešetari. Sedo je od preprodaje domena i prikazivanja reklama na praznim domenama  2010. sa svojih 37 zaposlenika prijavila prihode u visini od 116 milijuna dolara.

Sama preprodaja .com domena (ali i drugih nastavaka) ponekad doseže astronomske vrijednosti. Business.com je 2007. prodan za 350 milijuna, a Internet.com je 2009 prodan za 18 milijuna dolara, što je objavljeno na mnogim stranicama uključujući i Entrepreneur.com. U inozemstvu se vrte milijuni i stvara novo tržište dok je kod nas to protuzakonito, iako ste uredno platili registraciju.

Me, me, me. Me too.

S druge strane naši susjedi Crnogorci su bili izuzetno pametni sa svojom strategijom. Kada su formirali svoju zemlju, imali su pravo odabrati svoj ccTLD. (country code top level domain). Oni su se odlučili za .me, a ICANN (pojednostavljeno, to je glavna institucija za domene u svijetu) im ju je odobrio.

Crnogorci su od .me stvorili svjetski, domenski brend.

Naravno, svi su odmah uvidjeli očito – da .me zvuči simpatično i da je izuzetno laka za brendiranje. About.me, marry.me, scare.me, remember.me su samo neki od primjera, a vjerojatno ste se i vi nekih sjetili dok ovo čitate. Me domena se trenutno smatra: “Najvećim i najpopularnijim izvoznim proizvodom” izjavio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović u Budvi, na Webfest.me konferenciji prošle godine.

Govorim li da .hr može imati jednaku svjetsku popularnost kao .me? Apsolutno i kategorički tvrdim: ne! Ali vas želim potaknuti na razmišljanje. Bi li hrvatski Internet dobio financijski puls da strani kapital može investirati u kupovinu dobrih .hr domena? Bi li hrvatska hrvatska profitirala ako bi se popularne .hr domene preprodavale po većim cijenama?

Ako nije .com, onda nije brand. No u nas i .hr dobro “zvuči”.

Hoteli.hr, tvrtke.hr, igre.hr, turizam.hr, web.hr imaju potencijal postati veliki brendovi na hrvatskom webu. Dok sam pisao ovaj članak, nisam provjeravao što se otvara na navedenim domenama, jer možemo i sami po nazivu pretpostaviti što možemo očekivati. To je prednost takve domene. Njezina vrijednost je veća od 615 kuna godišnje.

Može li ovako moderno, otvoreno, razuzdano razmišljanje popratiti institucija koja je tek ove godine uvela registraciju domena online? Da, do nedavno se registracija domena radila sa papirima uz obavezno slanje papira poštom. Poštom, onom fizičkom. Registracija digitalnog proizvoda, fizičkom poštom u 21 stoljeću.

Osobno, to više nije moj problem, jer se moja tvrtka više ne bavi registracijom .hr domena. Otišao sam u drugom smjeru i pokrenuo globalni startup WhoAPI koji pomaže tvrtkama da pronađu najbolje slobodne i zauzete domene. No želim pomoći svojim prijateljima i sugrađanima koji posluju u Hrvatskoj i možda ne znaju primjere i brojke u svijetu. Možda ovaj tekst dobre i do odgovornih u CARNetu te ih potakne na razmišljanje.

Obzirom da se moje mišljenje uvelike razlikuje od postojećeg stanja i zakona od strane CARNeta, možda sam zaista u krivu. Što vi mislite?

Napomena: Netokracijin Acumen Connect savjetuje i pomaže crnogorskom .Meu u content marketing strategiji.

ponuda

Komentari

  1. Bojan

    Bojan

    09. 01. 2012. u 9:13 am Odgovori

    Slažem se da je cijena visoka, ali mislim da je to dobro jer obeshrabri one koji žele kupiti hrpu dobrih domena, a kasnije kada netko želi pokrenuti novi projekt mora iskeširati puno više od 615 kn za neku domenu. Vjerujem da ova cijena “govori” da se svi trebaju potruditi imati kvalitetan web od kojeg imaju koristi jer im se u protivnom ne isplati.

  2. Damir Mujić

    Damir Mujić

    09. 01. 2012. u 9:16 am Odgovori

    Odličan članak u pravi trenutak. 🙂 U srijedu nam u Avalon dolazi delegacija iz CARNeta na sastanak baš po pitanju mogućeg napretka oko .HR domena. Nemamo prevelika očekivanja što se ovakve deregulacije tiče o kojoj Goran govori, ali ćemo definitivno dati sve od sebe da probamo “prelomiti” tvrde stavove koji su tu desetljećima već.

    A možda su i došla vremena da se stvari i na ovom polju stvarno počnu mijenjati?

      • Damir Mujić

        Damir Mujić

        12. 01. 2012. u 12:44 pm Odgovori

        Mogu reći da je bilo iznad očekivanja, puhnuli su neki novi dobri vjetrovi iz CARNeta. Uskoro će krenuti usuglašavanje prijedloga registrara i CARNeta, pa ćemo nadam se brzo imati i novi, bitno drugačiji pravilnik.

        Sporno tijelo nije CARNet već DNS povjerenstvo jer to povjerenstvo donosi pravilnik, koje se sastoji od predstavnika politike, prava, akademske zajednice itd, svega ima samo struke nema.

        Recimo nitko iz CARneta koliko ja znam ne sjedi u povjerenstvu, niti iz bilo kojeg registrara domena, a odlučuju o nama.

        Mi možemo, i CARNet i registrari, napraviti prijedloge izmjena u skladu sa strukom – ali grubo rečeno ako “politika” to ne podrži ne idemo nikud.

        Dakle, imamo nove mlade ministre i zamjenike, imamo novog mladog i stručnog voditelja odjela koji se nekad zvao eHrvatska – i treba s njima razgovarati. 😉

  3. Goran Duškić

    Goran Duškić

    09. 01. 2012. u 10:04 am Odgovori

    Sve o ćemu komentirate (na što se žalite) ne potiče tržište domena i slažem se s vama.

    Bojane, netko tko je sposoban napraviti “dobar projekt” će imati više novca za domenu, ili će biti snalažljiv i napraviti “dobar projekt” na drugoj domeni. Twitter, Flickr, Youtube domene nisu apsolutno ništa značile prije nego je netko napravio “dobar projekt”.

    U svijetu to savršeno dobro funkcionira. Ako je netko bio vizionar i zakupio domene dok su vrijedile baznu cijenu, treba ga financijski nagraditi.

    • Bojan

      Bojan

      09. 01. 2012. u 10:36 am Odgovori

      @Goran – Možete pretpostaviti koliko se više novca i truda mora uložiti u promociju specifične domene npr. Njuskalo.hr za razliku od generičkog imena npr. Oglasnik.hr. Njuskalo bi bio nepoznat oglasnik da nisu uložili nebulozno velike cifre u promociju, dok Oglasnik.hr može računati u startu na veliki broj posjetitelja kojima je jasno čime se sajt bavi (unatoč dizajnu iz 90-ih). Onaj tko ide u projekt tako nadobudno, a nema solidno zaleđe mislim da će se jako brzo otrijezniti, tako da ovo za Flickr i slično ne vjerujem da je realno u HR.

      Slažem se da je čista glupost to što se ne može prodavati samo domena, pogotovo jer većina nas ima više projekata i domena.

  4. Srka

    Srka

    09. 01. 2012. u 10:12 am Odgovori

    Pozdrav,

    Ne znam zašto, ali ponekad dobijem osjećaj da u tom Carnetu radi netko jako… hm… nemogu nać tu rijeć…

    Zar nije logično u cijelom svijetu, da svaka branša ima neke “specijalizirane tvrtke“ koje imaju specijalne potrebe?!

    Zar nije logično u cijelom svijetu, da svatko tko je izumio, ili zakupio ili brendirao neko ime – postaje njezin vlasnik?!

    Želim reći sljedeće, zašto nije moguće (mi koji možemo dokazati da se bavimo tim područjem – zakup domena, održavanje i sl.) tražiti od Carnet “posebne dozvole“ za upravljanje sa više od 8 domena (mislima da je 8 – ispravite me ako griješim)

    A što se tiče zakupa domena, zamislimo samo sljedeće, tvrtka uloži u web-shop ili neki drugi oblik portala, i sva njegova poslovnost se bazira na tom/ s tim portalom, znači njegov brend u svakom slučaju uključuje .hr (index.hr, mojposao.hr i sl.) i dođe trenutak kada se na tržištu pojavi interesent za otkup kompletnog proizvoda, odnosno portala, sada tvrtka nemože prodati (ustupiti, kako god.) domenu kao dio proizvoda?! Pa to graniči sa ludilom, kao da Kraš nemože prodati Bajaderu nekom ponuđaču, jer je Bajadera reg. znak i s time se nemože trgovati…

    Ne znam, ali nekako mi to sve nema smisla, a o tome da u domeni obrta mora postojati njegov pun naziv je pomalo idiotski:

    http://www.puntarac-zidarsko-fasaderska-radnja-vl-miroslav-ilic.hr pa ti pročitaj i zapamti… mo’š mislit…

  5. FS eBiz Web Biznis

    FS eBiz Web Biznis

    09. 01. 2012. u 2:35 pm Odgovori

    Još bolji članak na ovu temu nisam pročitao nigdje kod nas. Svaka čast autoru, naklon do koljena!

    Slažem se u potupnosti s autorom i misli da CARNet ide u sasvim pogrešnom pravcu, u veoma pogrešnom i pogubnom pravcu.

    Nadam se da će to na vrijeme uvidjeti.

    Te neke njihove ideje su za nepovjerovati kao npr. da ime domene mora sadržavati puni naziv, a da ne govorim o tome da se nemože prodati.

    U web biznisu sam više od 10 godina i ovo još nigdje nisam vidio…

  6. Dr.Ban

    Dr.Ban

    09. 01. 2012. u 3:33 pm Odgovori

    Žao mi je što to moram toliko puta ponavljati, ali ljudi – putpuno ste u krivu. Ne rade u CARNetu idioti koji ne vide dalje od svog nosa, već CARNet ne donosi pravilnik koji spominjete, već ga samo sprovodi. Jel’ to tako teško za shvatiti?

    • Dr.Ban

      Dr.Ban

      09. 01. 2012. u 7:02 pm Odgovori

      Pa provjeri malo kako stvari stoje, pročitaj zaglavlje Pravilnika ili Zakon o elektroničkim komunikacijama. Pravilnik donosi Ministarstvo znanosti uz suglasnost Ministarstva prometa, telekomunikacija i gubljenja vremena, i Ureda za e-Hrvatsku. Gdje je CARNet?

  7. Srka

    Srka

    09. 01. 2012. u 6:08 pm Odgovori

    Carnet je predstavnik reprezentacije hrvatskog web prostora a bome i tih koji pravilnik donose, ako oni ne mogu imati utjecaj, pa pobogu – tko može?!

  8. borissey

    borissey

    09. 01. 2012. u 9:27 pm Odgovori

    Iz mog iskustva….
    Iako je to bilo predviđeno pravilnikom, obrtima nisu brisane domene ako nisu imale opis djelatnosti u svom nazivu.
    Imam 20-tak klijenata obrtnika čije domene ne zadovoljavaju to pravilo, ali su jednake ili vrlo slične nazivu obrta. Sve su i dalje aktivne.

  9. borissey

    borissey

    09. 01. 2012. u 9:59 pm Odgovori

    A što se tiče članka i mog pogleda na domene….
    Osnovna je stvar želi li država (tj. organizacija koja se u njeno ime brine o nacionalnoj domeni) komercijalizirati i usput zaraditi novce na svojoj domeni ili želi krovnu domenu zaštiti od domain squattinga. Priča o Crnogorcima i njihovom odličnom odabiru vršne domene je zanimljiva i jako dobar primjer kako i država može biti poduzetna. S druge strane, mislim (možda se varam?) da u igri i nije neka značajna lova – ako se promatra na razini nekakvog državnog dohotka.
    Po meni osobno, nakon desetljeća zimskog sna, Carnet je napokon napravio dobru stvar novim pravilnikom. Imaš jednu besplatnu domenu, vezanu uz ime tvoje pravne osobe. Ako planiraš raditi neki ozbiljniji internet projekt, možeš dobiti još 4 (ili 5, nisam siguran) naplatnih domena. Koje nisu jeftine, ali nisu ni nekakva strašna investicija ukoliko pripremaš ozbiljan web projekt – cijena registracije tih domena je zanemariva u odnosu na cijenu pripreme, izrade i održavanja samog projekta.
    Prema tome, pravna osoba ne mora – ali ako želi može si priuštiti dodatne domene.

    Po mome mišljenju,
    Trenutna politika managementa .com domena će prije ili kasnije izumrijeti. Kako je lijepo u članku navedeno, što su prije samih (kvalitetnih) servisa značili pojmovi google, yahoo ili facebook?
    Sadržaj je bitan, ne ime. Ne sviđa ti se djevojka samo zbog njenog imena, nego iz zbog … jel…
    🙂
    Facebook ima dobru politiku kod otvaranja page-ova. Moraš “štrihirati” da si official representative organizacije kojoj otvaraš page. Ako squattaš neko ime, prije ili kasnije možeš ga vrlo lako izgubiti.

    I za kraj…
    Trenutna politika kupnje .com domena je kao da je legalno da dođeš na Maksimirsku blagajnu prvi i kupiš sve ulaznice za tekmu protiv Reala. I onda preprodaješ ulaznice po višoj cijeni.
    Ali ICANN to dozvoljava. Jer se na .com (i donekle na .net) domenama “vrti” ozbiljna lova.

    • Dr.Ban

      Dr.Ban

      10. 01. 2012. u 8:27 am Odgovori

      Mali dodatak. Crnogorci su nesto naplatili za koncesiju, ali pare vrte GoŽDaddy i Afilias, pravi vlasnici koji stoje iza .me registra. Zar to zelimo i kod nas?

  10. Adam

    Adam

    09. 01. 2012. u 10:00 pm Odgovori

    Hrvati k’o hrvati morajus ve zakomplicirati, birokratizirati itd. Da mi treba hr domena ne bi je iz čistog principa uzeo. Ima desetke drugih na izbor. hr je ionako z aništa ne iskoristiva kao eto .me

  11. Ivan

    Ivan

    10. 01. 2012. u 11:06 pm Odgovori

    Katastrofa, čak ti i zakonski imaju pravo oduzet kupljenu .hr domenu, bez ikakvog povrata novca, ukoliko se pojavi tvrtka sa istim imenom na tržištu…

  12. dr

    dr

    20. 01. 2012. u 12:13 am Odgovori

    Meni je najvažnije da je hr domenu moguće prodati, a ne je prvo brisati a ona iznova registirati ako se hoće napraviti transakcija.To mi je totalna debilana.

  13. Domaining

    Domaining

    23. 11. 2016. u 4:35 am Odgovori

    “U Hrvatskoj rijetki pišu o domenama i ima izuzetno malo domainera – profesionalaca koji se bave kupoprodajom domena. Pritom ne mislim na registrante, već internet stručnjake koji domenama mešetare poput njihovih kolega koji trguju dionicama ili nekretninama.”

    Evo me! Jedan od rijetkih 🙂

    Ja već godinama aktivno trgujem domenama (od početka 2012. g. mi je domaining osnovni posao). Mogu reći da me .hr domene uopće ne interesiraju što zbog visoke cijene registracije i renewala (produljenja), što zbog kompliciranja od strane registra za .hr domene. Uz sve to, naši ljudi su totalno neuki i ne razumiju vrijednost domene pa ih je ovdje teško prodati za solidan novac.

    Recimo nedavno je CarGames.com prodana za $220,000. Ta domena se nekome može učiniti “ništa posebno”, ali to je vrhunska domena iz više razloga, da ih sad ne nabrajam. Definitivno vrijedi svaki dolar koji je za nju plaćen. Bez obzira na sve, prosječan Hrvat garantirano misli da je ta domena preplaćena za $219,990 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.

Startupi i poslovanje

Identyum – digitalna osobna iskaznica iz Hrvatske za 21. stoljeće?

Na krilima suradnje s Finom, IDENTYUM bi trebao omogućiti dokazivanje identiteta putem aplikacije, bez papirologije, pokazivanja osobnih iskaznica i sličnih koraka.

Digitalni mediji

Kako napisati dobar članak za svoj ili tvrtkin blog (kad baš morate)

Je li vam teško napisati članak za blog tvrtke, objavu na LinkedInu ili 'microcopy' za digitalni projekt? Urednički i praktični savjeti slijede u novoj epizodi Netokracija podcasta!

Startupi i poslovanje

David Bizer: Direktor mora biti ambasador kulture tvrtke pa makar to značilo razgovor i sa 150. zaposlenikom!

Ususret nadolazećoj konferenciji Employer Branding na kojem gostuje kao keynote predavač, razgovarali smo s Davidom Bizerom oko gorućeg pitanja digitalne industrije za sve male i velike tvrtke: kako privući nove ljude?

Startupi i poslovanje

Uz anđeoske investicije, a sad i Fil Rouge Capital, Smart Lumies u pripremi za najveće američke trgovačke lance

Kocka je bačena. Smart Lumiesi su usavršili svoj prvi proizvod, a uskoro slijede i novi proizvodi i mnoge igre, ali i izlazak na američko tržište. U pripremi za sve to, posebno dobra vijest je da su nedavno zaključili investiciju od Fil Rouge Capitala.