50% više vremena provodimo online - hoće li infrastruktura izdržati?

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?

Vjerujem da – nakon što ste sa svih strana čuli upozorenja da ostanete doma i radite bilo što samo ne izlazite nego po nužno – slušate ove savjete, ali i da zbog toga koristite internet mnogo više nego što ste to radili prije ove pandemije. Dok internet uvelike olakšava krizu koja nas je zadesila, pitam se kako sve to surfanje utječe na samu infrastrukturu, telekome, i koliko zapravo više koristimo internet danas nego u isto vrijeme prošle godine?

Kako bih saznao odgovor na ova pitanja obratio sam se Tele 2, Hrvatskom Telekomu, A1 Hrvatska i tvrtki DotMetrics koja se bavi upravo analiziranjem internetskog prometa. Jan Jilek iz DotMetricsa odmah na početku našeg razgovora potvrdio mi je kako je domaći internet mnogo opterećeniji danas nego što bi bio da nema krize, a telekomi su sada, čini se, dobili priliku da dokažu tvrdnje o tome kako je baš njihova mreža “najbolja”. Iz A1 tako potvrđuju da bilježe povećanja prometa:

Zbog situacije s koronavirusom zabilježeno je znatno povećanje internetskog prometa na fiksnim i mobilnim mrežama. Potpuno se promijenio prometni model i način na koji se korisnici služe mrežom. Dok je do sada najveći promet bio u večernjim satima i vikendom, sada su korisnici na internetu tijekom cijelog dana što se poklapa s radom od doma i online nastavom. U večernjim satima je povećano korištenje interneta primarno za zabavu odnosno za streaming servise i gaming.

22.3. zabilježen je ogroman porast broja pregleda stranica, posebno onih koji dolaze s mobilnih uređaja. DotMetrics

Koristite fiksni, ne mobilni internet

Iz A1 dodaju kako se i aplikacija Moj A1 koristi gotovo dva puta više nego inače, a slična stvar je i s pozivima, gdje se bilježi čak duplo više glasovnih poziva nego u “normalno” vrijeme.

Iz Hrvatskog Telekoma također potvrđuju kako je i na njihovoj mreži u proteklih nekoliko tjedana došlo do velikog broja istovremeno spojenih uređaja. Telekom napominje kako poduzimaju sve kako bi osigurali stabilnost interneta i mobilnog prometa, a sve je za sada manje ili više stabilno kao i prije epidemije. Tele 2 dodaje kako će usmjeravati sve dostupne resurse kako bi korisnicima omogućili stabilnu komunikaciju.

Telekomi apeliraju da korisnici internet koriste savjesno i odgovorno, kako bi tako stabilno i ostalo. Iz Hrvatskog Telekoma dodaju:

Apeliramo i na korisnike i odgovorno korištenje usluga kako bi telekomunikacijski sustav i nadalje u potpunosti ostao stabilan i dostupan svim korisnicima. U tom smislu, predlažemo korištenje fiksnih telefona i fiksnog pristupa internetu, kada je to moguće, kako ne bi došlo do preopterećenja mobilne mreže.

Iz Tele 2 kažu kako je i opterećenost njihove mreže na visokoj razini i u slučaju podatkovnog i glasovnog prometa, ali kapacitet je još uvijek dovoljan za postojeće potrebe. Dodaju i kako uvijek nadograđuju kapacitete temeljem podataka o količini prometa u tzv. peak vremenu, kada je najviše korisnika, a ne prema podacima u prosječnom prometu, što je praksa koje se drže, vjerujem, svi telekomi. Tele 2 dodaje:

Iz naših svakodnevnih analiza vidimo povećanje dnevnog podatkovnog prometa budući da se veliki broj korisnika nalazi u svojim domovima ili i radi od kuće. Promet za glasovne usluge je posljednjih tjedana tek nešto viši od uobičajenog za ljetne mjesece iako je on svoj vršni moment imao nakon potresa u Zagrebu i okolici, kada je značajno premašio promet kojeg bilježimo za Novu godinu.

Naime, Jan mi kaže kako je potrošnja na računalima na razini prošlogodišnje, ali ono što generira najveći rast je potrošnja preko mobitela koji su 22.3. napravili četiri puta više učitavanja nego desktop računala. Jan dodaje kako nažalost za ovo nisu bile krive neke vijesti s domaće estrade, već potres.

Ako gledamo samo desktop, i ovdje se vidi povećanje u odnosu na prošlu godinu, ali manje nego što je slučaj kod mobilnih uređaja. DotMetrics

40 posto veći rast nego prošle godine

No, koliko zapravo više koristimo taj internet i odakle promet dolazi? Jan mi pojašnjava kako je porast korisnika interneta u siječnju ove godine bio otprilike dva posto veći nego u isto vrijeme 2019., a Hrvati su u siječnju proveli otprilike 22 posto više vremena online nego prije godinu dana. To je normalan rast kada govorimo o penetraciji interneta gdje se rast očituje u sazrijevanju broja korisnika, a ne njihovom broju. Jednostavno, oni koji imaju internet sve ga više koriste.

Jan kaže i kako je početak veljače prošao relativno mirno, a povećanje je bilo najviše očito 25. i 26. veljače, danima koji u odnosu na prošlu godinu bilježe rekorde i porast od oko 12 posto kada je riječ o broju korisnika, 30% u količini učitanih stranica i skoro 50% u broju posjeta internetskih stranica. Od tih dana statistike samo kreću prema gore, dodaje Jan:

Rast u trećem mjesecu do sada je za 40% veći naspram prošle godine, ljudi 50% više vremena provode na internetu nego prošle godine i napravili su 60% više posjeta nego prošle godine u istom vremenu. Najposjećeniji dan ikada zabilježen na domaćem internetu je 22.3.2020., odnosno dan velikog potresa u Zagrebu.

U odnosu na računala, rast mobilnih pregleda stranica je nekoliko puta veći. DotMetrics

Hrvatska stoji dobro u odnosu na druge zemlje

Kada govorimo o infrastrukturi, iz DotMetricsa vrlo dobro razumiju da se radi o izazovnim vremenima, ali također znaju da domaći telekomi trenutačno vrlo dobro održavaju stabilnost.

Ono što “guši” naš i svjetski internet svakako je video, čije je korištenje povećano zasigurno preko 100 posto u posljednjih mjesec dana. Sjetimo se, danas svi pričamo preko interneta na sastancima, a u slobodno vrijeme se bacamo na YouTube i Netflix, što je i jedan od razloga zašto su i ove tvrtke smanjile maksimalnu kvalitetu svojih sadržaja. Jan dodaje i kako veće probleme kada je riječ o infrastrukturi imaju u nekim stranim državama, a Hrvatska za sada u ovoj krizi izgleda dosta dobro i po pitanju interneta.

Za kraj, Jan mi kaže kako je neupitno da će i nakon ove krize rasti korištenje interneta, a siguran je kako će i neki ljudi svoje poslovanje dodatno prebaciti u “virtualne urede”. Jan dodaje:

Također će se povećati i korištenje alata koji omogućavaju posao od doma što će omogućiti njihov daljnji razvoj i cijeli taj trend bi mogao dobiti novi zamah. Uglavnom, oni koji trenutačno rade preko interneta, pokazuju se otpornijima od klasičnih offline poslova, što će dugoročno zasigurno ostaviti svog traga.

Dobro je vidjeti da se domaći internet drži zaista dobro, a na tome možemo zahvaliti svima onima koji razvijaju ovu infrastrukturu. Nezgodno je što je pandemija krenula taman kada se počelo govoriti o uvođenju 5G-a u Hrvatsku, a i HAKOM je odlučio da će prijelaz na novi DVB-T2/HEVC sustav odgoditi za šest mjeseci. Telekomi se tako, kao i mi, nadaju da će ova kriza proći što prije te da će se nastaviti razvoj novih tehnologija koje bi trebale još dodatno ubrzati domaći internet.

8.4.2020.

Tekst je proširen očitovanjima telekoma Tele 2. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?