Zaboravite državni booking portal, bavite se otvaranjem podataka i partnerstvom s booking platformama!

Zaboravite državni booking portal, bavite se otvaranjem podataka i partnerstvom s booking platformama!

Zašto su "državni booking portali", kakvog je HDZ najavio u predizbornom programu, a kakav planira razviti i Francuska, uzaludni - i koje su bolje alternative temeljene na otvorenim podacima i navikama korisnika - za Netokraciju otkrivaju stručnjaci iz Rentlija, EY-a, BlueRocka, Oriolyja i HrTurizma.

U sklopu jučer predstavljenog predizbornog programa HDZ-a našla se i najava uspostave “web booking portala privatnog smještaja s provizijom do 5 posto” koja je odmah naišla na predvidljive reakcije javnosti.

Na žalost, pandemija uzrokovana COVID-19 imala je dugoročne posljedice za turističke zemlje poput Hrvatske tako da već mjesecima vlada strah o propasti turističke sezone o čemu smo već razgovarali na hrvatskom turizmu i turističkim tehnologijama posvećenoj epizodi Netokracija Podcasta.

Rješenja su svakako potrebna, ali čini se da je rješenje jedne od najvećih stranaka inspirirano jednako lošim idejama iz ostatka Europske Unije. Francuska je još u svibnju najavila izradu državnog konkurenta Airbnbu i Bookingu koje je strah da je francuski turizam kroz strane posrednike “izgubio sponu” s turistima

Glavni urednik portala HrTurizam Goran Rihelj za Netokraciju navodi zašto bi u teoriji ovakav portal mogao biti dobra ideja kad bi se radilo o privatnoj inicijativi, imajući na umu realnost ovisnosti hrvatskog turističkog sektora o jednom ili dva booking portala (Booking i Airbnb prvenstveno):

Cijeli turistički sektor je postao preovisan o jednoj booking platformi, a koja pri time uzima preveliku proviziju, kako hotelima tako i iznajmljivačima. Godinama se pitam zašto jedna destinacija u HR nije sama napravila destinacijski booking portal. Tehnologija je tu, dapače, u Hrvatskoj. Čak i Francuska razmišlja o istom. Globalni hotelski brendovi su već prije par godina počeli jačati svoje digitalne odjele i fokusiraju se na direktnu prodaju, kako bi smanjili ovisnost o booking portalima.

Dobro korisničko iskustvo najveća je vrijednost Bookinga i Airbnba

Iako se možda nekima čini da je pretraživanje i ponuda put do uspjeha, direktorica za CX, Digital i AI u EY Hrvatska, Ida Pandur, ističe da je dobro korisničko iskustvo stvorilo navike korisnika kojima je teško i skupo konkurirati:

Kao i u svakom projektu pa tako i u ovom, bitno je krenuti od korisnika i njihovih navika i posebno se osvrnuti na cijenu promjene navika. Najveći accommodation booking enginei godinama ulažu milijarde u akviziciju korisnika i rezultat je da korisnici imaju u prosjeku naviku otvoriti aplikaciju koju koriste globalno za booking, jer im je to obično najjednostavnije – unutra je povijest pretraga, povijest komentara i ocjena drugih korisnika, sustav predlaganja ovisno o preferenciji korisnika. I to je ono što ujedno nosi i najveći benefit za korisnike, vrijednost za booking portal, a ujedno je i najskuplja stvar za izgraditi.

Emanuel Tutek, partner u Blue Rock consultingu, navodi kako bilo kakav booking portal koji bi radio javni sektor ili primjerice HTZ nema smisla:

Prvo, pružatelji takvih usluga već postoje (Booking.com, Expedia, Airbnb) i uspješni su, drugo, neinovativni projekt javnog sektora bez resursa ne može biti konkurentan. Navedeni lideri pružaju odličnu uslugu korisnicima na globalnoj razini. To su pozicionirani brendovi i prvi izbori turista pri traženju smještaja. Kontinuirano ulažu milijarde dolara u marketing i R&D. Javni sektor ili HTZ nema milijarde dolara za R&D, za marketing, ni usporediva znanja i kompetencije, niti ljude i vrijeme za nepotrebnu borbu protiv Golijata.

Osnivač i direktor turističke SaaS aplikacije Rentlio Marko Mišulić također ističe važnost korisničkog iskustva, ali i zadržavanja potražnje na takvoj platformi:

Napraviti booking portal nije pretjerano teška stvar. Čak i popuniti taj portal ponudom smještaja ne predstavlja preveliki izazov. Ono što je teško je generirati i zadržati potražnju na booking portalu, odnosno dovesti potencijalnog gosta na svoj booking portal kako bi baš tamo napravio rezervaciju. Uz to, tom gostu treba ponuditi besprijekorno korisničko iskustvo iz tehnološke perspektive, snagu, garanciju i globalnu prepoznatljivost brenda itd.

“5 posto naknade – a tko će financirati oglašavanje tog portala?”

Pitanje je koje Ivan Ilijašić, direktor platforme za rezervaciju tura i izleta Orioly, postavlja na tragu komentara Telegramovog osnivača i urednika Mirana Pavića koji je komentirao:

Dakle, ako državni booking misli uspjeti, on bi se po vanjskim tržištima, na tražilicama, morao milijardama dolara boriti protiv najvećih svjetskih travel servisa, tako da, kad Klaus upiše “Veli Lošinj”, na njega ide preko poznate digitalne kvalitete državne uprave Republike Hrvatske, sa svim UX referencama (jedva čekam da Klausa dočeka prompt za token e-Građana)…Vlada je upravo kazala da je provizija niska, samo 5 posto – iz čega onda misli financirati tu sumanutu, milijardsku borbu za Google konverziju?

Rihelj ističe problem naplate navedene “niske” provizije i bi li se ona trebala uopće onda naplaćivati u slučaju ovakvog portala, s obzirom na to da se HTZ većim dijelom financira iz boravišne pristojbe i članarine:

Ako ima provizije, onda neka se prihod spusti na lokalnu sredinu, svakako je potrebno jasno definirati na što će se taj prihod namjenski trošiti. Svakako je potrebna i reforma sustava turističkih zajednica, a koji je trenutno neefikasan.

Mišulić ističe da globalni giganti ulažu kapital u oglašavanje s kojima Hrvatska ne može konkurirati ni kao država:

Dvije najveće svjetske online booking platforme su u 2018. godini samo na Google oglašavanje potrošile preko 10 milijardi dolara. Na koji način državni booking portal planira generirati potražnju kojom bi konkurirali globalnim platformama i to sve ponuditi za višestruko nižu cijenu usluge od tržišne teško mi je procijeniti.

Jesu li državni, županijski i gradski portali za rezervacije jedino čega se možete sjetiti?

Kako navodi Ilijašić, ideja stvaranja ovakvog projekta je na žalost jedna u nizu sličnih projekata koji se prodaju turističkim zajednicama i gradovima već godinama uz loše rezultate:

Naslušali smo se toliko promašenih instant mobilnih i web rješenja u našem turizmu koja se prodaju turističkim zajednicama ili gradovima, a onda neažurirani podaci i neplaniranje unište projekt. Ova ideja zvuči jednako tako ambiciozno, nerazrađeno i mislim da dosadašnje iskustvo govori kako od ovoga neće biti ništa.

Alternativa: Otvorena baza ponude smještaja za kanale prodaje i platforme

Kao puno bolje rješenje koje bi država mogla ponuditi, a da ima smisla za turističku industriju, Ilijašić navodi stvaranje aktivne baze ponuda smještaja:

Ti podaci bi se potom distribuirali prema kanalima prodaje. Onda tu država može pomoći iznajmljivačima tako da kvalitetnim podacima smanjuje logističke troškove iznajmljivačima, ali i navedenim OTA-jevima, što može rezultirati i nižim provizijama koje iznajmljivači plaćaju tim portalima. Takvih slučajeva ima recimo u Njemačkoj gdje jedna firma agregira podatke o smještaju kuća i vikendica, nastupa kao jedna firma pred Booking.com i predstavlja 20.000 smještajnih jedinica i onda svi navedeni iznajmljivači plaćaju manju proviziju.

Na žalost, hrvatske institucije već godinama imaju problema s pružanjem otvorenih podataka, na što nas je podsjetio i nedavni slučaj kad HZZO nije pružio otvorene podatke za popis poslodavaca koji su dobili potpore za očuvanje radnih mjesta u vrijeme krize uzrokovane pandemijom.

Umjesto otvaranja podataka, mi smo manje transparentni… Prošle godine imali smo scenarij kada se pred sezonu htjelo promijeniti praksu predstavljanja rezultata posjećenosti temeljene na nacionalnom eVisitor sustavu s mjesečno na tri puta godišnje – i to u PDF-u!

Rihelj dodaje kako je eVisitor sustav dobar način za praćenje kretanja tržišta kroz podatke, ali potvrđuje kako nije otvoren za druge tehnološke tvrtke koje bi tim podacima dale dodatnu vrijednost. Mišulić pak naglašava da su upravo otvoreni podaci čime bi se država trebala baviti:

Umjesto bavljenja ovakvim stvarima, država bi trebala raditi na otvaranju pristupa agregiranim turističkim podacima kako bi na taj način potaknula razvoj digitalnih alata koji bi zasigurno rezultirali i podizanjem konkurentnosti domaćeg turizma.

Zanimljivo je iako je Bloomberg objavio da Francuska radi svoj Airbnb što sam spomenuo na početku članka, zapravo se radi upravo o data platformi kako ističe Jean-Baptiste Lemoyne zadužen za turizam u francuskoj vladi:

Želimo iskoristiti podatke kroz DATATourisme kako bi svi dionici temeljem pristupa otvorenim podacima stvarali nova rješenja i i digitalne usluge

Da je bar netko u HDZ-u umjesto Bloomberga još malo pretraživao što Francuzi rade…

Ili će i dalje svi gledati samo sebe?

Rihelja ljuti ovakav pristup jednom ozbiljnom problemu hrvatskog gospodarstva, jer pokazuje širu neozbiljnost:

Još uvijek nema jedne nacionalne udruge iznajmljivača, koja okuplja značajni broj iznajmljivača, a očito je neće biti još dugo, što govori kako kod nas nema sinergije i gledanja šire slike. Svi gledaju samo sebe. Zato osobno podržavam i otvoren sam za raspravu za jednu takvu inicijativu, no opet svakako je potrebna stručna rasprava, a ne ovako pustiti informaciju bez ikakve rasprave i objašnjenja koja digne medijsku prašinu i negativnu tenziju među sektorom. Forma, a bez sadržaja, što je loše u svakom pogledu i u konačnici neozbiljno.

Tutek ističe najbolje svjetske prakse koje dodaju dodatnu vrijednost kroz inovativna i informativna digitalna rješenja, a pri tome bez ulaženja u “booking biznis”:

Primjer je New York koji kao puno veća destinacija s većim resursima nema svoj booking engine, nego pragmatično savezništvo s Bookingom čiji booking engine se koristi da bi posjetitelji nycgo.com pronašli i jednostavno bookirali smještaj. Umjesto razvijanja projekta koji nema šanse protiv divova, možemo kroz savezništvo s nekim od lidera pružiti bolju uslugu, veću vrijednost i to sve na profitabilnoj osnovi. Pojednostavljeno, ne treba izmišljati toplu vodu.

Čini se da će u najboljem slučaju ovakav projekt ostati samo predvidljivo predizborno obećanje, a u najgorem potrošiti novac građana koji bi se dugoročno puno pametnije mogao ulagati u otvaranje podataka koje bi privatni sektor mogao oplemeniti naprednim tehnologijama. Time bi hrvatski turizam još bolje konkurirao na globalnom tržištu na OTA platformama čak i ako nisu “hrvatske” – što bi u doba turizma pod utjecajem COVID-19 i trebao biti cilj za zemlju kojoj je turizam i preveliki dio BDP-a!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Darko

    Darko

    10. 06. 2020. u 9:25 am Odgovori

    Nadasve je zanimljivo pratiti kolika se povika digla na relativno bezazlenu najavu vlade o osnivanju booking portala. Čini se da ne shvaćaju da država ima pravo baviti se kapitalizmom kao i privatnici, konačno Francuska kao jedna od najrazvijenijih zemalja ima velik broj uspješnih državnih poduzeća koje posluju po tržišnim principima.

    Kome smeta manja provizija? Zar poduzetnicima čija jedina ‘prednost’ je uglavnom deranje provizije i nula inovativnosti i drugih prednosti za korisnika. Što se dosad nisu uključili pa sami napravili portal. Čini se da zato jer su upitno sposobni i inovativni, pa to priželjkuju i državi. Zašto bih ja i meni slični njima trebao plaćati visoku proviziju umjesto niske državnom portalu ili drugom konkurentu. Neka se izbore na tržištu a mi i gosti ćemo sami odlučiti kome se prikloniti. I ni uz najbolju volju nije mi jasno to branjenje položaja stranih monopolista.

    Ja osobno iz prve ruke znam koliko je štetan monopol dva tri igrača tipa Airbnb i Booking koji nas iznajmljivače drže kao ovce u toru. Nemamo gotovo nikakva prava, provizija je visoka i zaista ne znam tko pri zdravoj pameti može podržavati ovakav monopol tj duopol a da nema značajan broj njihovih dionica u potrfelju.

    Ne očekujem neki naročiti uspjeh te platforme ponukan dosadašnjom praksom vlasti ali zašto ne dozvoliti tržišnu utakmicu svima. Uz ovakve poduzetnike, država da je malo inovativnija nego što jest imala bi lak posao. Pozdrav

  2. Ivan Ilijašić

    Ivan Ilijašić

    14. 06. 2020. u 12:59 pm Odgovori

    Darko, nije problem u manjoj proviziji i mislim da se nitko ne buni radi toga.
    Naravno kako nije pametno ovisiti u jednom ili dva igrača. Imamo klijenata u vlastitoj domeni koji ovise o Viatoru ili GYG, koji im donose 70% prihoda, a onda nakon što Viator promijeni search algoritam, klijent bude izlistan na drugoj stranici search rezultata i izgubi 50% prihoda.

    Online booking platforme su partneri, ali nisu prijatelji i tako ih treba tretirati. To je moja osobna mantra kada pričamo s klijentima.

    Problem je u tome što država, da bi imalo dostigla potencijal neke booking platforme mora uložiti jako puno, zaposliti jako puno ljudi i na kraju je ogromna šansa kako će to biti gubitak novca državi, a iznajmljivača gubitak fokusa, novca i vremena.

    Iskustvo govori da država ne treba pomagati tako da nudi platformu, već neka nudi mogućnost konsolidacije podataka. I onda kada država ima podatke na jednom mjestu, onda su iznajmljivači grupirani i mogu oni sami ili država u ime njih nastupiti pred velikim igračima. Time mali iznajmlijvači dobivaju šansu pred velikim OTA kompanijama.

    Naveo sam gore jedan primjer, gdje jedna firma preko svog sustava nudi smještajne jedinice raznim portalima, a na kraju iznajmljivač plaća manju proviziju Booking.com, a u tu proviziju je uračunata i provizija firme koja ih promovira.

    Dakle, primjera ima gdje je država nastupila kao posrednik u pružanju podataka kako bi privatni poslovi lakše generirali prihode i dobili uštede, no jako je malo primjera gdje je država odlučila ući u tržišnu utakmicu i uspjela smanjiti troškove privatnim iznajmljivačima.

  3. Petar

    Petar

    23. 06. 2020. u 9:13 pm Odgovori

    BTW. -> A sta bi bilo kada bi svi iznajmljivaci iz HR napustili Booking i preusmerili sve na drzavni booking sajt? Booking.com ne bi imao nikakve koristi da pumpa cenu klika za iznajmljivace u HR i za kljucne reci… Uostalom to bi odjeknulo i u svetu pa mozda i neki besplatni marketing oko toga…

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      24. 06. 2020. u 7:33 am Odgovori

      Najmanji problem je dovesti iznajmljivače, ali pravi je onda problem dovesti goste. Nikakva količina odjeka neće dovesti trajno goste na takvu stranicu, a oko problema pozicioniranja i oglašavanja sam spomenuo u članku. Ta booking stranica bi, kao mnoge druge čija je glavna prednost da “nismo Booking” umrla u tišini na žalost

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...