HBOR, SID banka i EIF ulažu 40 milijuna eura u osnivanje VC fonda za transfer tehnologija

Što za hrvatske znanstvenike znači EIF-ov, HBOR-ov i SID-ov 40 milijuna eura vrijedan VC fond

Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošli je tjedan s Europskim investicijskim fondom (EIF) i slovenskom razvojnom i izvoznom bankom (SID), službeno uspostavila prvu regionalnu platformu koja će pomoći da se hrvatske znanstvene inovacije lakše razviju u punokrvna poslovanja. Neki već imaju velike planove, stoga smo provjerili kolike.

Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka, svaki s iznosom od 10 milijuna eura, te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda za transfer tehnologija, odnosno fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

Financiranja iz fonda moći će osigurati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi Proof of Concepta te su im potrebna financijska sredstva za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije.

U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura. Na ovakvo financijsko rješenje se čeka jako dugo u hrvatskoj znanstvenoj i istraživačkoj zajednici, a zato smo se obratili i onima kojih se fond najviše tiče.

(Poslovna) prilika za hrvatske znanstvenike i istraživače

Prema analizi EIF-a, procjenjuje se da će u sljedećih 5 godina sveučilišta i istraživački instituti u Hrvatskoj i Sloveniji prijaviti više od 350 patenata i 100 spin-off tvrtki koje bi se mogle financirati putem ovog fonda.

Za SPOCK, FER-ov inkubatorski program koji je već iznjedrio pet generacija startupa, voditelj Matija Srbić mi kaže kako ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove:

Zadnje dvije godine intenzivno radimo na stvaranju poticajnog sustava koji će omogućiti istraživačima i znanstvenicima što jednostavnije uključivanje u startup ekosustav. Trenutno znanstvenike i istraživače sa Sveučilišta u Zagrebu (dakle, ne samo s FER-a) podupiremo kroz projekt Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS) i naš dugogodišnji startup inkubator SPOCK, a upravo radimo i na stvaranju deep tech startup ekosustava u čijem će središtu biti venture builder za deep tech startupe.

Vijest poput novoosnovanog fonda znači mnogo za sve dionike u ekosustavu. Osim SPOCK-a, iz udruge Penkala, koja povezuje mlade hrvatske istraživače i tehnologe iz industrije i akademije, u Hrvatskoj i svijetu, saznajem kako ovakve inicijative mogu znatno pomoći ne samo znanstvenicima koji trenutno rade na hrvatskim institucijama, već i mnogima koji bi se u Hrvatsku mogli vratiti sa znanjem i iskustvom rada na prestižnim inozemnim institucijama.

EIF će provesti natječaj za odabir društva za upravljanje fondom koji će biti otvoren do listopada ove godine, a odabir će se dovršiti u prvoj polovici 2022. nakon čega će fond započeti s radom i prvim ulaganjima.

Kad bi hrvatska istraživanja mogla doživjeti gospodarsku primjenu…

Iz udruge Penkala spominju i nekoliko izazova za pokretanje istraživačkih projekata u Hrvatskoj, a zanimljivo je kako se na prvom mjestu nalaze upravo infrastruktura i povezanost među različitim dionicima znanosti i industrije.

Pri čemu pod infrastrukturom ne mislimo samo na modernu istraživačku opremu, iako je i to iznimno bitna stavka, već i na bazu vrhunskih stručnjaka s međunarodnim iskustvom i prepoznatljivošću. S poduzetničke strane, trenutno se pothvati i uspjesi znanstvenika u tom području ne vrednuju za znanstveno napredovanje, a ne postoji ni dobar pregled mogućnosti, edukacija, administrativnih i financijskih potpora za prijelaz u poduzetničke vode.

Ukratko, nedostatak suradnje znanstvenih institucija i industrije smatraju jednim od fundamentalnih problema za uspješno provođenje istraživačkih projekata.

SPOCK želi osnažiti ekosustav za razvoj deep tech startupa!

Matija i ostatak SPOCK-ovog tima istraživače i znanstvenike uvode u startup ekosustav te ih kroz inkubator educiraju o svim bitnim karikama razvoja, a sada žele s partnerima iz industrije izgraditi program kroz koji će najboljim startupima iz SPOCK-a ponuditi investiciju, pronaći odgovarajućeg partnera iz industrije i nastaviti ih podržavati u razvoju startupa.

Ovaj program će se bazirati na modelu venture buildera jer po definiciji venture builder je iskusan i uspješan u rješavanju problema u specifičnom području, a upravo je to ono u čemu su naši istraživači i znanstvenici najbolji.

Ono u čemu najčešće nisu dobri je startup znanje i znanje vezano za poslovni razvoj i komercijalizaciju. Upravo to će im ponuditi naš venture builder kroz povezivanje s partnerima iz industrije, serijskim startup osnivačima i iskusnim alumnijima FER-a koji traže nove prilike (entrepreneur-in-residence) i VC fondovima poput ovoga koji će moći ponuditi potreban kapital u pravome trenutku.

Jako nas veseli što su već sad interes za uključivanje u naš ekosustav iskazali jedan od najuspješnijih hrvatskih startupa i jedna od najvećih korporacija u Hrvatskoj, a trenutno razgovaramo i s nekoliko poduzeća izvan Hrvatske koja bi se također voljela nekako uključiti u priču koju gradimo.

Studentski startupi FER-ovog Spocka osigurali preko 200.000 kuna. Multidisciplinarni su i trebaju podršku uspješnih tehnoloških tvrtki!

Od znanstvenika do poduzetnika

Kroz anketiranje svojih članova, iz udruge Penkala predstavnici su također stekli dojam da je znanstvenicima i istraživačima svijet poduzetništva još uvijek poprilično stran, a ovakav fond može pomoći SPOCK-u i sličnim inicijativama da pokrenu programe koji će to promijeniti. Uostalom, zanimljivo je saznati od Matije i njegova iskustva s polaznicima SPOCK bootcampa kojima nije problem usmjeriti se na poduzetnički način razmišljanja jednom kad usvoje potrebna znanja. Međutim, glavno je pitanje zapravo – je li razvoj startupa nešto čime se žele baviti sljedećih 10 godina.

Tu vidimo jasnu podjelu: mlađi istraživači su najčešće zainteresirani za promjenu karijernog puta i spremni su posvetiti se razvoju startupa ako startup dobro napreduje, dok se iskusniji profesori najčešće vide u ulozi savjetnika, a razvoj startupa bi prepustili nekome drugome. To je upravo ono što će im omogućiti naš venture builder: profesori kao savjetnici, istraživači kao CTO-ovi, a ulogu CEO-a će preuzeti netko iz naše mreže kvalificiranih stručnjaka koji će s timom krenuti surađivati već kroz SPOCK kako bi se ispitala kohezija tima.

Vrijeme je da se industrija poveže sa znanstvenim institucijama

Za SPOCK, FER-ov inkubatorski program koji je već iznjedrio pet generacija startupa, ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove.

SPOCK bi mogao itekako utjecati na postojeće stanje stvari između industrije i znanstvenih institucija s obzirom na dosadašnja iskustva. Prošle godine 5. generacija SPOCK-a se upisala s čak tri tima čiji su osnivači bili zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, a Matija dodaje i kako je zanimljivo da su sva tri tima dolazila s različitih fakulteta (FER, Agronomski fakultet, Medicinski fakultet).

Kroz zadnje dvije godine uspjeli smo izgraditi kritičnu masu i već sada imamo slične kandidate za šestu generaciju, bez obzira na to što se prijave otvaraju tek u listopadu.

Mislim da ćemo u šestoj generaciji po prvi puta imati više timova sastavljenih od istraživača i profesora nego onih studentskih jer ako bude sve po planu, šesta generacija će biti prva generacija koja će imati priliku pristupiti našem venture builderu i osigurati investiciju odmah po završetku SPOCK-a, bilo kroz novoosnovani investicijski fond, bilo od naših partnera iz industrije.

Za kraj, zanimalo nas je i što mladi istraživači iz udruge Penkala ističu kao prepreke odnosno ključne stvari koje mogu olakšati komercijalizaciju istraživačkih projekata u budućnosti. Oni objašnjavaju kako je jedan od primarnih problema što na samom početku projekta tvrtke većinom ne pristupaju znanstvenim institucijama za suradnju pri razvoju novih tehnologija.

Također, stručnjaci iz industrije rijetko imaju predavačke uloge na fakultetima kako bi prenosili znanja koja su specifična za rad u industriji. I na kraju, za olakšanje suradnje vjerojatno bi pomoglo postojanje preglednog popisa znanja i tehnologije koje postoje u istraživačkim grupama na fakultetima i institutima.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".