HBOR, SID banka i EIF ulažu 40 milijuna eura u osnivanje VC fonda za transfer tehnologija

Što za hrvatske znanstvenike znači EIF-ov, HBOR-ov i SID-ov 40 milijuna eura vrijedan VC fond

Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošli je tjedan s Europskim investicijskim fondom (EIF) i slovenskom razvojnom i izvoznom bankom (SID), službeno uspostavila prvu regionalnu platformu koja će pomoći da se hrvatske znanstvene inovacije lakše razviju u punokrvna poslovanja. Neki već imaju velike planove, stoga smo provjerili kolike.

Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka, svaki s iznosom od 10 milijuna eura, te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda za transfer tehnologija, odnosno fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

Financiranja iz fonda moći će osigurati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi Proof of Concepta te su im potrebna financijska sredstva za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije.

U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura. Na ovakvo financijsko rješenje se čeka jako dugo u hrvatskoj znanstvenoj i istraživačkoj zajednici, a zato smo se obratili i onima kojih se fond najviše tiče.

(Poslovna) prilika za hrvatske znanstvenike i istraživače

Prema analizi EIF-a, procjenjuje se da će u sljedećih 5 godina sveučilišta i istraživački instituti u Hrvatskoj i Sloveniji prijaviti više od 350 patenata i 100 spin-off tvrtki koje bi se mogle financirati putem ovog fonda.

Za SPOCK, FER-ov inkubatorski program koji je već iznjedrio pet generacija startupa, voditelj Matija Srbić mi kaže kako ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove:

Zadnje dvije godine intenzivno radimo na stvaranju poticajnog sustava koji će omogućiti istraživačima i znanstvenicima što jednostavnije uključivanje u startup ekosustav. Trenutno znanstvenike i istraživače sa Sveučilišta u Zagrebu (dakle, ne samo s FER-a) podupiremo kroz projekt Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS) i naš dugogodišnji startup inkubator SPOCK, a upravo radimo i na stvaranju deep tech startup ekosustava u čijem će središtu biti venture builder za deep tech startupe.

Vijest poput novoosnovanog fonda znači mnogo za sve dionike u ekosustavu. Osim SPOCK-a, iz udruge Penkala, koja povezuje mlade hrvatske istraživače i tehnologe iz industrije i akademije, u Hrvatskoj i svijetu, saznajem kako ovakve inicijative mogu znatno pomoći ne samo znanstvenicima koji trenutno rade na hrvatskim institucijama, već i mnogima koji bi se u Hrvatsku mogli vratiti sa znanjem i iskustvom rada na prestižnim inozemnim institucijama.

EIF će provesti natječaj za odabir društva za upravljanje fondom koji će biti otvoren do listopada ove godine, a odabir će se dovršiti u prvoj polovici 2022. nakon čega će fond započeti s radom i prvim ulaganjima.

Kad bi hrvatska istraživanja mogla doživjeti gospodarsku primjenu…

Iz udruge Penkala spominju i nekoliko izazova za pokretanje istraživačkih projekata u Hrvatskoj, a zanimljivo je kako se na prvom mjestu nalaze upravo infrastruktura i povezanost među različitim dionicima znanosti i industrije.

Pri čemu pod infrastrukturom ne mislimo samo na modernu istraživačku opremu, iako je i to iznimno bitna stavka, već i na bazu vrhunskih stručnjaka s međunarodnim iskustvom i prepoznatljivošću. S poduzetničke strane, trenutno se pothvati i uspjesi znanstvenika u tom području ne vrednuju za znanstveno napredovanje, a ne postoji ni dobar pregled mogućnosti, edukacija, administrativnih i financijskih potpora za prijelaz u poduzetničke vode.

Ukratko, nedostatak suradnje znanstvenih institucija i industrije smatraju jednim od fundamentalnih problema za uspješno provođenje istraživačkih projekata.

SPOCK želi osnažiti ekosustav za razvoj deep tech startupa!

Matija i ostatak SPOCK-ovog tima istraživače i znanstvenike uvode u startup ekosustav te ih kroz inkubator educiraju o svim bitnim karikama razvoja, a sada žele s partnerima iz industrije izgraditi program kroz koji će najboljim startupima iz SPOCK-a ponuditi investiciju, pronaći odgovarajućeg partnera iz industrije i nastaviti ih podržavati u razvoju startupa.

Ovaj program će se bazirati na modelu venture buildera jer po definiciji venture builder je iskusan i uspješan u rješavanju problema u specifičnom području, a upravo je to ono u čemu su naši istraživači i znanstvenici najbolji.

Ono u čemu najčešće nisu dobri je startup znanje i znanje vezano za poslovni razvoj i komercijalizaciju. Upravo to će im ponuditi naš venture builder kroz povezivanje s partnerima iz industrije, serijskim startup osnivačima i iskusnim alumnijima FER-a koji traže nove prilike (entrepreneur-in-residence) i VC fondovima poput ovoga koji će moći ponuditi potreban kapital u pravome trenutku.

Jako nas veseli što su već sad interes za uključivanje u naš ekosustav iskazali jedan od najuspješnijih hrvatskih startupa i jedna od najvećih korporacija u Hrvatskoj, a trenutno razgovaramo i s nekoliko poduzeća izvan Hrvatske koja bi se također voljela nekako uključiti u priču koju gradimo.

Studentski startupi FER-ovog Spocka osigurali preko 200.000 kuna. Multidisciplinarni su i trebaju podršku uspješnih tehnoloških tvrtki!

Od znanstvenika do poduzetnika

Kroz anketiranje svojih članova, iz udruge Penkala predstavnici su također stekli dojam da je znanstvenicima i istraživačima svijet poduzetništva još uvijek poprilično stran, a ovakav fond može pomoći SPOCK-u i sličnim inicijativama da pokrenu programe koji će to promijeniti. Uostalom, zanimljivo je saznati od Matije i njegova iskustva s polaznicima SPOCK bootcampa kojima nije problem usmjeriti se na poduzetnički način razmišljanja jednom kad usvoje potrebna znanja. Međutim, glavno je pitanje zapravo – je li razvoj startupa nešto čime se žele baviti sljedećih 10 godina.

Tu vidimo jasnu podjelu: mlađi istraživači su najčešće zainteresirani za promjenu karijernog puta i spremni su posvetiti se razvoju startupa ako startup dobro napreduje, dok se iskusniji profesori najčešće vide u ulozi savjetnika, a razvoj startupa bi prepustili nekome drugome. To je upravo ono što će im omogućiti naš venture builder: profesori kao savjetnici, istraživači kao CTO-ovi, a ulogu CEO-a će preuzeti netko iz naše mreže kvalificiranih stručnjaka koji će s timom krenuti surađivati već kroz SPOCK kako bi se ispitala kohezija tima.

Vrijeme je da se industrija poveže sa znanstvenim institucijama

Za SPOCK, FER-ov inkubatorski program koji je već iznjedrio pet generacija startupa, ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove.

SPOCK bi mogao itekako utjecati na postojeće stanje stvari između industrije i znanstvenih institucija s obzirom na dosadašnja iskustva. Prošle godine 5. generacija SPOCK-a se upisala s čak tri tima čiji su osnivači bili zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, a Matija dodaje i kako je zanimljivo da su sva tri tima dolazila s različitih fakulteta (FER, Agronomski fakultet, Medicinski fakultet).

Kroz zadnje dvije godine uspjeli smo izgraditi kritičnu masu i već sada imamo slične kandidate za šestu generaciju, bez obzira na to što se prijave otvaraju tek u listopadu.

Mislim da ćemo u šestoj generaciji po prvi puta imati više timova sastavljenih od istraživača i profesora nego onih studentskih jer ako bude sve po planu, šesta generacija će biti prva generacija koja će imati priliku pristupiti našem venture builderu i osigurati investiciju odmah po završetku SPOCK-a, bilo kroz novoosnovani investicijski fond, bilo od naših partnera iz industrije.

Za kraj, zanimalo nas je i što mladi istraživači iz udruge Penkala ističu kao prepreke odnosno ključne stvari koje mogu olakšati komercijalizaciju istraživačkih projekata u budućnosti. Oni objašnjavaju kako je jedan od primarnih problema što na samom početku projekta tvrtke većinom ne pristupaju znanstvenim institucijama za suradnju pri razvoju novih tehnologija.

Također, stručnjaci iz industrije rijetko imaju predavačke uloge na fakultetima kako bi prenosili znanja koja su specifična za rad u industriji. I na kraju, za olakšanje suradnje vjerojatno bi pomoglo postojanje preglednog popisa znanja i tehnologije koje postoje u istraživačkim grupama na fakultetima i institutima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?