Što za hrvatske znanstvenike znači EIF-ov, HBOR-ov i SID-ov 40 milijuna eura vrijedan VC fond

Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka, svaki s iznosom od 10 milijuna eura, te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda za transfer tehnologija, odnosno fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

Financiranja iz fonda moći će osigurati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi Proof of Concepta te su im potrebna financijska sredstva za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije.

U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura. Na ovakvo financijsko rješenje se čeka jako dugo u hrvatskoj znanstvenoj i istraživačkoj zajednici, a zato smo se obratili i onima kojih se fond najviše tiče.

(Poslovna) prilika za hrvatske znanstvenike i istraživače

Prema analizi EIF-a, procjenjuje se da će u sljedećih 5 godina sveučilišta i istraživački instituti u Hrvatskoj i Sloveniji prijaviti više od 350 patenata i 100 spin-off tvrtki koje bi se mogle financirati putem ovog fonda.

Za SPOCK, FER-ov inkubatorski program koji je već iznjedrio pet generacija startupa, voditelj Matija Srbić mi kaže kako ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove:

Zadnje dvije godine intenzivno radimo na stvaranju poticajnog sustava koji će omogućiti istraživačima i znanstvenicima što jednostavnije uključivanje u startup ekosustav. Trenutno znanstvenike i istraživače sa Sveučilišta u Zagrebu (dakle, ne samo s FER-a) podupiremo kroz projekt Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS) i naš dugogodišnji startup inkubator SPOCK, a upravo radimo i na stvaranju deep tech startup ekosustava u čijem će središtu biti venture builder za deep tech startupe.

Vijest poput novoosnovanog fonda znači mnogo za sve dionike u ekosustavu. Osim SPOCK-a, iz udruge Penkala, koja povezuje mlade hrvatske istraživače i tehnologe iz industrije i akademije, u Hrvatskoj i svijetu, saznajem kako ovakve inicijative mogu znatno pomoći ne samo znanstvenicima koji trenutno rade na hrvatskim institucijama, već i mnogima koji bi se u Hrvatsku mogli vratiti sa znanjem i iskustvom rada na prestižnim inozemnim institucijama.

Kad bi hrvatska istraživanja mogla doživjeti gospodarsku primjenu…

Iz udruge Penkala spominju i nekoliko izazova za pokretanje istraživačkih projekata u Hrvatskoj, a zanimljivo je kako se na prvom mjestu nalaze upravo infrastruktura i povezanost među različitim dionicima znanosti i industrije.

Pri čemu pod infrastrukturom ne mislimo samo na modernu istraživačku opremu, iako je i to iznimno bitna stavka, već i na bazu vrhunskih stručnjaka s međunarodnim iskustvom i prepoznatljivošću. S poduzetničke strane, trenutno se pothvati i uspjesi znanstvenika u tom području ne vrednuju za znanstveno napredovanje, a ne postoji ni dobar pregled mogućnosti, edukacija, administrativnih i financijskih potpora za prijelaz u poduzetničke vode.

Ukratko, nedostatak suradnje znanstvenih institucija i industrije smatraju jednim od fundamentalnih problema za uspješno provođenje istraživačkih projekata.

SPOCK želi osnažiti ekosustav za razvoj deep tech startupa!

Matija i ostatak SPOCK-ovog tima istraživače i znanstvenike uvode u startup ekosustav te ih kroz inkubator educiraju o svim bitnim karikama razvoja, a sada žele s partnerima iz industrije izgraditi program kroz koji će najboljim startupima iz SPOCK-a ponuditi investiciju, pronaći odgovarajućeg partnera iz industrije i nastaviti ih podržavati u razvoju startupa.

Ovaj program će se bazirati na modelu venture buildera jer po definiciji venture builder je iskusan i uspješan u rješavanju problema u specifičnom području, a upravo je to ono u čemu su naši istraživači i znanstvenici najbolji.

Ono u čemu najčešće nisu dobri je startup znanje i znanje vezano za poslovni razvoj i komercijalizaciju. Upravo to će im ponuditi naš venture builder kroz povezivanje s partnerima iz industrije, serijskim startup osnivačima i iskusnim alumnijima FER-a koji traže nove prilike (entrepreneur-in-residence) i VC fondovima poput ovoga koji će moći ponuditi potreban kapital u pravome trenutku.

Jako nas veseli što su već sad interes za uključivanje u naš ekosustav iskazali jedan od najuspješnijih hrvatskih startupa i jedna od najvećih korporacija u Hrvatskoj, a trenutno razgovaramo i s nekoliko poduzeća izvan Hrvatske koja bi se također voljela nekako uključiti u priču koju gradimo.

Studentski startupi FER-ovog Spocka osigurali preko 200.000 kuna. Multidisciplinarni su i trebaju podršku uspješnih tehnoloških tvrtki!

Od znanstvenika do poduzetnika

Kroz anketiranje svojih članova, iz udruge Penkala predstavnici su također stekli dojam da je znanstvenicima i istraživačima svijet poduzetništva još uvijek poprilično stran, a ovakav fond može pomoći SPOCK-u i sličnim inicijativama da pokrenu programe koji će to promijeniti. Uostalom, zanimljivo je saznati od Matije i njegova iskustva s polaznicima SPOCK bootcampa kojima nije problem usmjeriti se na poduzetnički način razmišljanja jednom kad usvoje potrebna znanja. Međutim, glavno je pitanje zapravo – je li razvoj startupa nešto čime se žele baviti sljedećih 10 godina.

Tu vidimo jasnu podjelu: mlađi istraživači su najčešće zainteresirani za promjenu karijernog puta i spremni su posvetiti se razvoju startupa ako startup dobro napreduje, dok se iskusniji profesori najčešće vide u ulozi savjetnika, a razvoj startupa bi prepustili nekome drugome. To je upravo ono što će im omogućiti naš venture builder: profesori kao savjetnici, istraživači kao CTO-ovi, a ulogu CEO-a će preuzeti netko iz naše mreže kvalificiranih stručnjaka koji će s timom krenuti surađivati već kroz SPOCK kako bi se ispitala kohezija tima.

Vrijeme je da se industrija poveže sa znanstvenim institucijama

SPOCK bi mogao itekako utjecati na postojeće stanje stvari između industrije i znanstvenih institucija s obzirom na dosadašnja iskustva. Prošle godine 5. generacija SPOCK-a se upisala s čak tri tima čiji su osnivači bili zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, a Matija dodaje i kako je zanimljivo da su sva tri tima dolazila s različitih fakulteta (FER, Agronomski fakultet, Medicinski fakultet).

Kroz zadnje dvije godine uspjeli smo izgraditi kritičnu masu i već sada imamo slične kandidate za šestu generaciju, bez obzira na to što se prijave otvaraju tek u listopadu.

Mislim da ćemo u šestoj generaciji po prvi puta imati više timova sastavljenih od istraživača i profesora nego onih studentskih jer ako bude sve po planu, šesta generacija će biti prva generacija koja će imati priliku pristupiti našem venture builderu i osigurati investiciju odmah po završetku SPOCK-a, bilo kroz novoosnovani investicijski fond, bilo od naših partnera iz industrije.

Za kraj, zanimalo nas je i što mladi istraživači iz udruge Penkala ističu kao prepreke odnosno ključne stvari koje mogu olakšati komercijalizaciju istraživačkih projekata u budućnosti. Oni objašnjavaju kako je jedan od primarnih problema što na samom početku projekta tvrtke većinom ne pristupaju znanstvenim institucijama za suradnju pri razvoju novih tehnologija.

Također, stručnjaci iz industrije rijetko imaju predavačke uloge na fakultetima kako bi prenosili znanja koja su specifična za rad u industriji. I na kraju, za olakšanje suradnje vjerojatno bi pomoglo postojanje preglednog popisa znanja i tehnologije koje postoje u istraživačkim grupama na fakultetima i institutima.