Hašek postao Ispravi.me za još bolje i brže ispravljanje pravopisnih greški

Legendarni Hašek postao Ispravi.me za još bolje i brže ispravljanje pravopisnih greški

Ako pišete bilo kakve tekstove na hrvatskom jeziku, vjerojatno ste ih nekom prilikom “provukli” kroz Hašek - ili ga možda čak i redovno koristite. Ova aplikacija za provjeru pravopisa jedna je od najstarijih domaćih internetskih usluga, a došlo je vrijeme i da zaodjene novo ruho. Ispravi.me sada još revnije ispravlja naše pravopisne greške, ali i još jednu - činjenicu da nikad nismo znali je li riječ o Hašeku, Hasčeku, Haščeku…

ispravi-me

Znate li koje su najčešće pogreške korisnika Hašeka u prošloj godini? Brzopleto pišemo “nebi” umjesto “ne bi”, “tiće” umjesto “tiče”, “riješenje” umjesto “rješenje”, a nerijetko se provuče i tipfeler u riječi pregled (preged). Dio je to informacija koje se nalaze na novoj web stranici alata za provjeru pravopisa koji sad ima i novo ime – Ispravi.me.

Projekt postoji već 20 godina, a iako je na njemu do sad radilo dvadesetak studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva u sklopu diplomskih i završnih radova, na njemu zapravo konstantno radi “jedna i pol osoba” – prof. Šandor Dembitz, koji je od 1. listopada u mirovini, i dalje svaki dan provodi za računalom i uči Hašeka nove riječi i daje mu nove funkcionalnosti, a uz njega na projektu, ovisno o drugim obvezama radi i prof. Gordan Gledec, prodekan za znanost na FER-u. Tu je i autor korisničkog sučelja, student Ivan Srdić, dok je stranicu dizajnirao Tomislav Korman.

Do sada dostupne dvije verzije Hašeka – i jedna nikad objavljena

Za razgovor smo ulovili upravo onih “pol” čovjeka koji radi na projektu, Gordana Gledeca, koji je spremno naveo glavne razlike između dosadašnjih verzija Hašeka, a spomenuo i neke koje javnost nije imala ni prilike vidjeti. Tako je, primjerice, na Ispravi.me kod jezgre isti kao u prethodnoj verziji, ali razlika je u sučelju i u formatu odgovora koji dostavlja server. Ranije su rezultati obrade išli u XML-u, sad se koristi JSON, dodaje.

Stari Hašek, prva davna verzija, samo je označavao greške, ali ga je svejedno koristilo oko 40 % korisnika. Druga je verzija nešto mlađa, davala je ispravke preko padajućeg izbornika i to je bila jedina “službena” verzija cijelo vrijeme dostupna na hascheck.tel.fer.hr. Nikad javno predstavljena verzija /v2 stajala je na serveru kao rezultat diplomskog rada jednog studenta, ali nikad nije dočekala “službenu” objavu iz raznih razloga. Također, s imenom je uvijek bilo problema jer korisnici nisu znali je li u pitanju Hašek, Haček, Hasček, a bilo je i čudnovatijih varijanti izgovora imena. 🙂

Druga verzija Hašeka, nastala nakon stare - postojala je i još jedna, nikad objavljena.
Još prije dva dana bile su dostupne dvije starije verzije Hašeka, sad sve preusmjeravaju na Ispravi.me. Postojala je i još jedna inačica aplikacije, ali nikad nije objavljena.

Tu je i novi hardver, odnosno mnogo jači server, zbog čega je sada vrijeme obrade teksta upola kraće, a nabavljen je i razvojni poslužitelj pa se sva istraživanja rade na njemu, što znači da je javni server sad namijenjen samo korisnicima, nastavlja. Na tom razvojnom poslužitelju radi se obrada n-grama koji su podloga za kontekstualno ispravljanje teksta.

Sam pogonski mehanizam je rađen kombinacijom Unixovih shell skripti – ostavština ranih osamdesetih i devedesetih kad je sustav razvijan – kasnije su samo dodavane nove funkcionalnosti i mogućnosti (nuđenje ispravaka, elementi kontekstualne provjere i slično). Na web-serveru je između korisnika i pogonskog mehanizma Perl – opet iz povijesnih razloga. Radimo na rewriteu jezgre, ali je teško reći kad će taj posao biti gotov.

Za sam informativni dio web stranice korišten je WordPress s kojim Gledec ima pozitivna iskustva, a odabran je jer bi, kako kaže, FER-ov CMS Quilt za te potrebe bio overkill.

Ugovori s većim korisnicima

Hašek, odnosno Ispravi.me, ima i API, za koji se vežu redakcije određenih novinskih kuća s kojima FER ima ugovor. Naime, API je namijenjen upravo takvim sustavima koji se žele spajati izravno iz svog CMS-a, preko svog sučelja.

Od usluga koje će ga koristiti tu je npr. dodatak za preglednike koji će omogućiti provjeru teksta za bilo koje editabilno polje na bilo kojoj web-stranici (zasad razvijen za Chrome), a izrađena je i probna verzija plugina za Microsoft Word koji u Word unosi pošteni spellchecker. Nad našim API-jem Calyx d.o.o. je napravio dodatak za Google Docs, no nažalost koristi ga uglavnom američka publika za provjeru teksta na engleskom. Ako se to uskoro ne promijeni, morat ćemo razmisliti o ograničenju, jer se naši resursi troše nenamjenski.

Primjer teksta kojim se dokazuje prednost Hašeka, odnosno Ispravi.me, nad uslugom koju, primjerice, nudi Word.
Primjer teksta kojim se dokazuje prednost Hašeka, odnosno Ispravi.me, nad uslugom ispravljanja koju, primjerice, nudi Word.

ograničenja u korištenju usluge ima – korištenje je slobodno za pripadnike akademske zajednice i privatne korisnike koji uslugu ne koriste u profesionalne svrhe, dok ostali mogu sklopiti ugovor s FER-om.

U prvih 20 godina država je za razvoj usluge izdvojila ravno 0 kuna, ako ne uzmemo u obzir plaće zaposlenicima FER-a koji su radili na razvoju. Vidjet ćemo u kojem smjeru će se usluga razvijati, kako će se ponašati korisnici, već imamo ograničenja za profesionalne korisnike koji na obradu predaju znatno natprosječnu količinu teksta – to troši resurse na kojima usluga počiva, ali i vrijeme prof. Dembitza koji Hašeka uči novim riječima, uglavnom iz imenskog fonda. S

nekima od “velikih” korisnika sklopili smo ugovor iz kojeg uspijevamo financirati razvoj usluge. Veliku nam pomoć predstavlja potpora iz Agrokora, koji je pokrovitelj usluge, koji je među prvim velikim kompanijama prepoznao važnost ispravnog pisanja, a posebno stvaranja podatkovne podloge nužne za smanjenje znatnog zaostatka hrvatskoga jezika u jezičnim tehnologijama.

Zašto .me, a ne .hr?

Za kraj, zanimljivo je što je za novu verziju usluge odabrana domena .me – a još više jer je Gledec predsjednik DNS povjerenstva, odnosno povjerenstva za .hr domenu.

Ideja za Ispravi.me mi je sinula prije skoro dvije godine usred noći pa sam otišao provjeriti je li slobodna i iznenadio se kad je bila – odmah sam je kupio. Logična je – posebno jer je ljude zbunjivalo dosadašnje ime. Kao predsjednik DNS povjerenstva, nemam problem s tim. Ispravi.hr nema “ono nešto”. A i previše bi koštalo. 🙂

Hašek je u posljednjih mjesec dana posjetilo 24.000 korisnika uz 84.000 sesija, a upravo je to glavna motivacija za nastavak rada na ovom projektu – tisuće ljudi koji uslugu svakodnevno koriste, ali i poruke onih koji tvrde da bez nje više ne bi mogli ni raditi.

Trebamo li spominjati da je i ovaj članak pregledao Hašek, odnosno… Ispravi.me? 😉

Komentari

  1. pennypoe

    pennypoe

    12. 06. 2019. u 10:58 am Odgovori

    Može li se znati razlog zbog čega stranica (rijetko) ne želi provjeriti tekst?

    Greška:
    Provjera teksta nije moguća. Molimo pogledajte Uvjete korištenja.

    • dp

      dp

      19. 12. 2019. u 6:26 pm Odgovori

      Isto pitanje???

      Jednom sam stavio malo duži tekst i sada stalno stoji:

      Provjera teksta nije moguća. Molimo pogledajte Uvjete korištenja.

      Da li je to trajno ili privremeno?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Kolumna

Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Dribbble je platforma i zajednica na kojem se dizajneri mogu razvijati, dijeliti radove i zapošljavati. Product design je proces razrade, formiranja i iteriranja proizvoda koji rješavaju korisničke probleme ili adresiraju specifične tržišne potrebe. E sad, na papiru nema razloga da ove dvije stvari budu u sukobu - zašto mi se onda digne kosa na glavi kad u prijavi za product dizajnera dobijem portfolio pun Dribbble radova?

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.