Legendarni Hašek postao Ispravi.me za još bolje i brže ispravljanje pravopisnih greški

Znate li koje su najčešće pogreške korisnika Hašeka u prošloj godini? Brzopleto pišemo “nebi” umjesto “ne bi”, “tiće” umjesto “tiče”, “riješenje” umjesto “rješenje”, a nerijetko se provuče i tipfeler u riječi pregled (preged). Dio je to informacija koje se nalaze na novoj web stranici alata za provjeru pravopisa koji sad ima i novo ime – Ispravi.me.

Projekt postoji već 20 godina, a iako je na njemu do sad radilo dvadesetak studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva u sklopu diplomskih i završnih radova, na njemu zapravo konstantno radi “jedna i pol osoba” – prof. Šandor Dembitz, koji je od 1. listopada u mirovini, i dalje svaki dan provodi za računalom i uči Hašeka nove riječi i daje mu nove funkcionalnosti, a uz njega na projektu, ovisno o drugim obvezama radi i prof. Gordan Gledec, prodekan za znanost na FER-u. Tu je i autor korisničkog sučelja, student Ivan Srdić, dok je stranicu dizajnirao Tomislav Korman.

Do sada dostupne dvije verzije Hašeka – i jedna nikad objavljena

Za razgovor smo ulovili upravo onih “pol” čovjeka koji radi na projektu, Gordana Gledeca, koji je spremno naveo glavne razlike između dosadašnjih verzija Hašeka, a spomenuo i neke koje javnost nije imala ni prilike vidjeti. Tako je, primjerice, na Ispravi.me kod jezgre isti kao u prethodnoj verziji, ali razlika je u sučelju i u formatu odgovora koji dostavlja server. Ranije su rezultati obrade išli u XML-u, sad se koristi JSON, dodaje.

Stari Hašek, prva davna verzija, samo je označavao greške, ali ga je svejedno koristilo oko 40 % korisnika. Druga je verzija nešto mlađa, davala je ispravke preko padajućeg izbornika i to je bila jedina “službena” verzija cijelo vrijeme dostupna na hascheck.tel.fer.hr. Nikad javno predstavljena verzija /v2 stajala je na serveru kao rezultat diplomskog rada jednog studenta, ali nikad nije dočekala “službenu” objavu iz raznih razloga. Također, s imenom je uvijek bilo problema jer korisnici nisu znali je li u pitanju Hašek, Haček, Hasček, a bilo je i čudnovatijih varijanti izgovora imena. 🙂

Tu je i novi hardver, odnosno mnogo jači server, zbog čega je sada vrijeme obrade teksta upola kraće, a nabavljen je i razvojni poslužitelj pa se sva istraživanja rade na njemu, što znači da je javni server sad namijenjen samo korisnicima, nastavlja. Na tom razvojnom poslužitelju radi se obrada n-grama koji su podloga za kontekstualno ispravljanje teksta.

Sam pogonski mehanizam je rađen kombinacijom Unixovih shell skripti – ostavština ranih osamdesetih i devedesetih kad je sustav razvijan – kasnije su samo dodavane nove funkcionalnosti i mogućnosti (nuđenje ispravaka, elementi kontekstualne provjere i slično). Na web-serveru je između korisnika i pogonskog mehanizma Perl – opet iz povijesnih razloga. Radimo na rewriteu jezgre, ali je teško reći kad će taj posao biti gotov.

Za sam informativni dio web stranice korišten je WordPress s kojim Gledec ima pozitivna iskustva, a odabran je jer bi, kako kaže, FER-ov CMS Quilt za te potrebe bio overkill.

Ugovori s većim korisnicima

Hašek, odnosno Ispravi.me, ima i API, za koji se vežu redakcije određenih novinskih kuća s kojima FER ima ugovor. Naime, API je namijenjen upravo takvim sustavima koji se žele spajati izravno iz svog CMS-a, preko svog sučelja.

Od usluga koje će ga koristiti tu je npr. dodatak za preglednike koji će omogućiti provjeru teksta za bilo koje editabilno polje na bilo kojoj web-stranici (zasad razvijen za Chrome), a izrađena je i probna verzija plugina za Microsoft Word koji u Word unosi pošteni spellchecker. Nad našim API-jem Calyx d.o.o. je napravio dodatak za Google Docs, no nažalost koristi ga uglavnom američka publika za provjeru teksta na engleskom. Ako se to uskoro ne promijeni, morat ćemo razmisliti o ograničenju, jer se naši resursi troše nenamjenski.

A ograničenja u korištenju usluge ima – korištenje je slobodno za pripadnike akademske zajednice i privatne korisnike koji uslugu ne koriste u profesionalne svrhe, dok ostali mogu sklopiti ugovor s FER-om.

U prvih 20 godina država je za razvoj usluge izdvojila ravno 0 kuna, ako ne uzmemo u obzir plaće zaposlenicima FER-a koji su radili na razvoju. Vidjet ćemo u kojem smjeru će se usluga razvijati, kako će se ponašati korisnici, već imamo ograničenja za profesionalne korisnike koji na obradu predaju znatno natprosječnu količinu teksta – to troši resurse na kojima usluga počiva, ali i vrijeme prof. Dembitza koji Hašeka uči novim riječima, uglavnom iz imenskog fonda. S

nekima od “velikih” korisnika sklopili smo ugovor iz kojeg uspijevamo financirati razvoj usluge. Veliku nam pomoć predstavlja potpora iz Agrokora, koji je pokrovitelj usluge, koji je među prvim velikim kompanijama prepoznao važnost ispravnog pisanja, a posebno stvaranja podatkovne podloge nužne za smanjenje znatnog zaostatka hrvatskoga jezika u jezičnim tehnologijama.

Zašto .me, a ne .hr?

Za kraj, zanimljivo je što je za novu verziju usluge odabrana domena .me – a još više jer je Gledec predsjednik DNS povjerenstva, odnosno povjerenstva za .hr domenu.

Ideja za Ispravi.me mi je sinula prije skoro dvije godine usred noći pa sam otišao provjeriti je li slobodna i iznenadio se kad je bila – odmah sam je kupio. Logična je – posebno jer je ljude zbunjivalo dosadašnje ime. Kao predsjednik DNS povjerenstva, nemam problem s tim. Ispravi.hr nema “ono nešto”. A i previše bi koštalo. 🙂

Hašek je u posljednjih mjesec dana posjetilo 24.000 korisnika uz 84.000 sesija, a upravo je to glavna motivacija za nastavak rada na ovom projektu – tisuće ljudi koji uslugu svakodnevno koriste, ali i poruke onih koji tvrde da bez nje više ne bi mogli ni raditi.

Trebamo li spominjati da je i ovaj članak pregledao Hašek, odnosno… Ispravi.me? 😉