Gruntek prodao 250 vrtova za obradu "na udaljeno", planiraju i širenje preko granice

Nova sezona Grunteka: Prodali su 250 vrtova za obradu “na udaljeno”, planiraju i širenje preko granice

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!", poznata je izjava Dudeka iz klasika poznatog kao Gruntovčani, a Regica bi definitivno bila iznenađena što više ne bi morala obrađivati svoj grunt, već bi ga prepustila aplikaciji koja je spojila poljoprivredu i IT.

Gruntek, prva web based aplikacija putem koje građani Zagreba i okolice mogu unajmiti vrt u par klikova bez brige o ekološkom uzgoju, otvorio je svoja vrata za sve korisnike i započeo novu sezonu berbe povrća.

Ovaj koncept koji spaja digitalizaciju i poljoprivredu nakon dvije godine od lansiranja broji 300 korisnika čiji se vrtovi nalaze na 22 hektara zemljišta u Prokljuvanima pored Čazme. Također, zbog velikog interesa na području Kvarnera, novost je da je Gruntek omogućio najam i besplatnu dostavu povrća u Rijeku i Opatiju.

Sve o prošloj sezoni, ali i planovima za novu sezonu, otkriva nam Marinka Tadić, koordinatorica marketinga i komunikacija u Grunteku.

Ususret otvaranju nove sezone u zelenoj piknik zoni Grunteka okupilo se preko 200 korisnika vrtova.

Prodano je 250 vrtova, a sada je cilj doći do 900

Podsjetimo se kako je Gruntek nastao 2020. godine, a prva sadnja krenula je u proljeće 2021. godine. Možemo zaključiti kako je ideja pozitivno prihvaćena kada znamo kako su u prvoj godini poslovanja imali 250 prodanih vrtova. Već ove godine bilježe značajan rast, a kao cilj postavili su 900 prodanih vrtova.

Marinka naglašava kako im se u novoj sezoni pridružuje i veći broj novih privatnih i korporativnih korisnika:

Ove godine osim opcije Moj vrt u kojoj korisnik sam bira kulture za sadnju na svojih 8 gredica unutar 50 m2 svog vlastitog vrta, uveli smo i opciju Zajednički vrt u kojoj naš stručni tim poljoprivrednika na čelu s tehnologom sadi sve na Grunteku dostupne kulture, a korisnici dobivaju kašetu s miksom ekološki certificiranog povrća.

“Naši korisnici ne moraju brinuti o svojim vrtovima, ali oni su im lako dostupni u nekoliko klikova.”

Gruntekovi korisnici su većinom mlade zauzete obitelji i green lifestyle entuzijasti s kojima dijele vrijednosti o zdravom životu, ističe Marinka:

Naša želja ih je pretvoriti u digitalne farmere. Spojili smo digitalno poslovanje s ekološkom poljoprivredom i dobili projekt koji stvara novu održivu budućnost. Naši korisnici ne moraju brinuti o svojim vrtovima, ali oni su im lako dostupni u nekoliko klikova.

Kada korisnici zakupe svoj grunt, pomoću web aplikacije mogu pristupiti svom vrtu od 0 do 24 i provjeriti status njihovog povrća, stanje u vrtu i odabrati dostavu ili samostalnu berbu.

Osnovni motiv korisnika je, pored toga da posjeduju svoj grunt, ekološko povrće i  kontrola nad time što im “dolazi na stol”:

Naš uzgoj je ekološki certificiran od strane agencije “Bio Garantie”. Dodatno, povrće se proizvodi bez imalo plastike i bez stvaranja otpada od pakiranja, ali i otpadne hrane. Sve povrće koje je višak, donira se domovima za djecu ili iskorištava među Gruntek korisnicima.

Korištenjem povratnih drvenih kašeta, smanjili su količinu pakiranja za 85%, a količinu plastike za 100%. Također, održavaju i radionice za svoje korisnike sa stručnjacima za eko uzgoj, recikliranje, za pravilnu pohranu i čuvanje povrća pa tako osiguravaju da korisnici i njihove obitelji uče o zdravoj hrani i održivoj proizvodnji.

Izazovi prve godine u pandemiji

Priznaje kako im je početna godina bila više nego izazovna, pogotovo kada još uzmemo u obzir to što je Gruntek nastao iz diverzifikacije poslovanja – upravo zbog pandemije.

Naime, iza Grunteka stoji Tino Prosenik, čija tvrtka Yachtmaster Group već više od deset godina razvija digitalne platforme i organizira međunarodne sajmove za yacht-charter industriju. Pandemija je nesmiljeno utjecala na turističku i event industriju pa je okretanje ovakvom konceptu u sferi poljoprivrede bio zanimljiv, ali ne i toliko neočekivan potez ove ambiciozne ekipe.

No, posve je novi izazov izgraditi poslovanje u jeku pandemije. Trebali su napraviti uspješnu sinergiju poljoprivrede i IT-ja i okupiti tim poljoprivrednika i tehnologija koji se bave pripremom, sadnjom i berbom povrća u Čazmi.

Druga ekipa nalazi se u gradu Zagrebu i čini administrativno-digitalni dio. Taj tim čine direktor, voditeljica operativnih procesa, voditelj prodaje, korisnička podrška, voditeljica društvenih mreža te voditeljica marketinga i komunikacija.

Najveća poteškoća s kojom su se susreli je ta što većina građana nije svjesna pravog značenja ekološkog uzgoja

Jedna od naših misija je biti i edukator u tom području s ovim inovativnim projektom, trudimo se promocijom ekološkog življenja, konzumiranja zdravog povrća, smanjenja plastičnog otpada kroz promociju i edukativne radionice na Grunteku tijekom cijele sezone. Naši korisnici tvrde da sada provode 20% više vremena u prirodi, a konzumacija organske hrane u odnosu na konvencionalnu se povećala za 30%. 

Tim koji stoji iza svega zgodno je Gruntek usporedio s popularnom igrom Farmville – ali uživo, a u praksi je riječ o vrtovima koji se nalaze sat vremena vožnje od Zagreba, u okolici Čazme.

Hoće li Gruntek postati svjetska franšiza?

Jedan od ciljeva je daljnje educiranje šire javnosti o ekološkom uzgoju, o tome odakle stvarno dolazi hrana na naš stol i poticanje ekološke osviještenosti građana:

Iz tog razloga na Grunteku se održavaju edukativne green living radionice, posjeti djece iz dječjih domova te dolazak naših korisnika u vlastitu berbu da im se približi proces proizvodnje hrane.

Sve to doprinosi odgoju u skladu s prirodom i uči nas da budemo svjesniji i pažljiviji te razumijemo i poštujemo hranu, zaključuje Marinka. Kada govorimo o poslovanju, ističe nam kako je Gruntek inovacija s velikim potencijalom preslikavanja na svjetsko tržište:

Najam vrtova je nešto čemu građani sve više naginju kako bi mogli kontrolirati porijeklo hrane koju konzumiraju. Iz tog razloga u planovima za sljedeću godinu je također pokretanje franšize Grunteka, a potencijalno tržište za širenje nam je Austrija.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...