Gov.hr - novi Vladin portal olakšat će pristup informacijama i uštedjeti dva milijuna kuna?

Gov.hr – novi Vladin portal olakšat će pristup informacijama i uštedjeti dva milijuna kuna?

Fotografija: Simulacija
Fotografija: Simulacija

Hrvatska Vlada odlučila je slijediti uzor britanske vlade i pokrenuti portal putem kojega će građani lakše doći do informacija iz javne uprave i stupiti u kontakt s njenim tijelima – gov.hr.

Kako doznajemo iz Vlade, ovime se nastoji  povećati efikasnost u dostavljanju podataka te skratiti rokove za dobivanje pojedinih dokumenta, podataka i informacija. Time bi se umanjili troškovi rada javne uprave – očekivane uštede na godišnjoj razini procjenjuju se na čak 2 milijuna kuna! Naime, iz Vlade kažu kako se za održavanje internetskih stranica Vlade, portala mojauprava.hr i tijela državne uprave, godišnje u prosjeku izdvaja 2,8 milijuna kuna. Kako po javnoj nabavi izrada i održavanje vizualno-tehničkog rješenja za prvu godinu iznosi nešto manje od milijun kuna, po provedbi projekta ušteda bi bila 1,8 milijuna kuna.

Koje će sve informacije sadržavati gov.hr?

Dakle, novi središnji državni portal, gov.hr trebao bi sadržavati informacije Vlade, ministarstava, državnih ureda, specifičnih upravnih organizacija (Porezna uprava, Carinska uprava, Policija), a povezat će se i sa sadržajima koji se nalaze na portalu mojauprava.hr. Cilj je da uloga i funkcija Vlade, tijela državne uprave i informacija javne uprave bude jednostavno i sistematično prezentirana, a i da se prema javnosti osigura lak protok informacija o provedbi politika i programa, donošenju odluka, provođenju zakona, upravljanju i nadziranju rada javne uprave.

Tomislav Korman, voditelj Odjela za online komunikaciju Vlade Republike Hrvatske, navodi konkretan primjer što novi portal znači za građane:

Prosječni korisnik interneta dobit će središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti. Zbog uniformnosti i mogućnosti selekcije, na  jednom će mjestu moći pretraživati informacije o javnim uslugama i/ili pratiti političke aktivnosti, a ideja je jasnije prezentirati javne rasprave i motivirati građane da se uključe u donošenje odluka. Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu, tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne prekopavati dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave.

Javni natječaj već je objavljen!

Za izradu središnjeg internet sjedišta provodi se javni natječaj, a projekt će biti financiran iz sredstava HAKOM-a. Korman objašnjava detalje:

Javna nabava podijeljena je u dvije grupe – grupu za izradu vizualnog rješenja sustava (procijenjena vrijednost 190.000,00 HRK) i grupu za razvoj i uspostavu sustava za upravljanje sadržajem (procijenjena vrijednost 785.000,00 HRK). U natječaju se primjenjuje odabir najpovoljnije ponude temeljem kriterija najniže cijene. Uz samu natječajnu dokumentaciju pridodane su i strategijske smjernice koje opisuju projekt i ciljeve razvoja ovakvih rješenja, kao i način razvoja predložaka odnosno segmenata internetskog sjedišta.

Prva rješenja očekuju se nakon 90 dana, nakon čega će biti prezentirana građanima, a tek nakon godine dana cijeli će projekt dobiti svoj finalni oblik. U ovoj se fazi traži rješenje koje je prilagođeno za pregled i korištenje na svim uređajima, a za sada nije predviđen razvoj aplikacija za pametne telefone, iako se ne isključuje njihovo kreiranje u idućim fazama projekta.

Suradnja s britanskom vladom

Na pitanje surađuje li se s britanskom vladom na projektu, Korman odgovara potvrdno:

Da, zahvaljujući Chrisu Freanu iz Britanske ambasade u Zagrebu, hrvatsku delegaciju iz Vlade, Ministarstva uprave, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i predstavnike APIS-a u Londonu je ugostio tim njihova vladinog digitalnog ureda (Government Digital Service). Abby Peel, zadužena za međunarodnu suradnju, pobrinula se da razgovaramo sa stručnjacima koji komunikacijski, tehnički i dizajnerski razvijaju ideje kojima bi jasnije komunicirali rad vlasti i javne usluge. Iscrpnom razmjenom iskustva uočili smo i dosta sličnosti. U području digitalizacije informacija preko interneta pokazuju veliku otvorenost i spremnost da dijele ideje. S naše strane prezentirali smo rad vladinog Odjela za online komunikaciju. Slobodno možemo reći da smo ostvarili kvalitetan dijalog koji smatramo osnovom za danju suradnju. O našem radu redovito ih izvještavamo, a potpora s njihove strane ne izostaje. Također, moram spomenuti i Vladu Crne Gore koja je na svojim stranicama prepoznala uniformnost i sistematizaciju kao način u pristupu objave informacija.

Korman objašnjava zašto je odabrana adresa gov.hr – po uzoru na mnoge zemlje koje u domenama vlada i institucija povezanih s vladom i javnim uslugama koriste prepoznatljivu skraćenicu ‘gov’ (od ‘governmet’). Primjerice, Australija – australia.gov.au, Ujedinjeno Kraljevstvo – gov.uk, Singapur – gov.sg, Crna Gora – gov.me, Republika Srbija – srbija.gov.rs, Republika Slovenija – gov.si. No, dodaje da to ne znači da domena www.vlada.hr nestaje, ona postaje alias za spomenutu domenu, a Hrvatska dobiva internacionalno poznatu početnu točku. Cilj je napraviti online servis koji će odgovarati navikama i potrebama građana, a dugoročno će postati prepoznatljiva odrednica Vlade RH – Korman zaključuje.

Što kažete na ovaj potez Vlade?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Nenad

      Nenad

      08. 03. 2013. u 11:59 am Odgovori

      Dakle ti tvrdiš da je ušteda od 1.8 milijun kuna godišnje bacanje novaca? E šta ja svašta neću pročitati i čuti. Stvarno ti svaka čast. Ti si izgleda jedan od onih nije bitno ni tko ni što bitno da je protiv.

      Inače što se tiče same stranice i pokretanja iste, svaka čast i samo naprijed. Milijun tu, milijon tamo i skupi se toga ohoho.

  1. Stjepan

    Stjepan

    08. 03. 2013. u 12:26 pm Odgovori

    Mene strašno zanima troškovnik za mojauprava.hr, zašto se na to troši 2,8 milijuna kuna godišnje?! Vjerujem da bi u nečijoj drugoj produkciji ta cijena mogla biti osjetno manje.

    Pod obavezno bi za sve ovakve webove na stranici ‘O nama’ trebale postojati informacije o tome tko radi na projektu (ime, prezime, funkcija, da li je stalno zaposlen ili honorarac – koji su njegovi troškovi), tehničke i financijske informacije o aplikaciji i hostingu, kao i javno dostupna statistika pristupa stranici.

    Po Alexi spomenuta stranica ima Traffic Rank in HR: 6,637. Nije neka pouzdana informacija ali može biti dobar indikator. Uspoređujući to s drugim stranicama (Alexa i gemiusAudience) ispada da nemaju više od 2000 jedinstvenih posjetitelja mjesečno.

    Hej, izdvaja se 2,8 milijuna kuna za nešto što rijetki sporadično koriste. Ufffff!!!

  2. Mirko

    Mirko

    08. 03. 2013. u 2:24 pm Odgovori

    Sve to stoji, ali zar vi stvarno vjerujete da će Vlada s tim nešto uštediti? Mlad sam imam dobar posao i zadovoljan sam plaćom (jedan od rijetkih danas)

    Zašto bi ljudi vjerovatli našoj Vladi kada su znamo i sami pokrali tolike novce na javnim natječajima. Ako budu i uštedili to će sve dati na izradu web stranice kako bi netko strpao nešto novca i i svoj džep. To je samo naša svakodnevna realnost, žalosno ali je tako.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.