Gov.hr - novi Vladin portal olakšat će pristup informacijama i uštedjeti dva milijuna kuna?

Gov.hr – novi Vladin portal olakšat će pristup informacijama i uštedjeti dva milijuna kuna?

Fotografija: Simulacija
Fotografija: Simulacija

Hrvatska Vlada odlučila je slijediti uzor britanske vlade i pokrenuti portal putem kojega će građani lakše doći do informacija iz javne uprave i stupiti u kontakt s njenim tijelima – gov.hr.

Kako doznajemo iz Vlade, ovime se nastoji  povećati efikasnost u dostavljanju podataka te skratiti rokove za dobivanje pojedinih dokumenta, podataka i informacija. Time bi se umanjili troškovi rada javne uprave – očekivane uštede na godišnjoj razini procjenjuju se na čak 2 milijuna kuna! Naime, iz Vlade kažu kako se za održavanje internetskih stranica Vlade, portala mojauprava.hr i tijela državne uprave, godišnje u prosjeku izdvaja 2,8 milijuna kuna. Kako po javnoj nabavi izrada i održavanje vizualno-tehničkog rješenja za prvu godinu iznosi nešto manje od milijun kuna, po provedbi projekta ušteda bi bila 1,8 milijuna kuna.

Koje će sve informacije sadržavati gov.hr?

Dakle, novi središnji državni portal, gov.hr trebao bi sadržavati informacije Vlade, ministarstava, državnih ureda, specifičnih upravnih organizacija (Porezna uprava, Carinska uprava, Policija), a povezat će se i sa sadržajima koji se nalaze na portalu mojauprava.hr. Cilj je da uloga i funkcija Vlade, tijela državne uprave i informacija javne uprave bude jednostavno i sistematično prezentirana, a i da se prema javnosti osigura lak protok informacija o provedbi politika i programa, donošenju odluka, provođenju zakona, upravljanju i nadziranju rada javne uprave.

Tomislav Korman, voditelj Odjela za online komunikaciju Vlade Republike Hrvatske, navodi konkretan primjer što novi portal znači za građane:

Prosječni korisnik interneta dobit će središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti. Zbog uniformnosti i mogućnosti selekcije, na  jednom će mjestu moći pretraživati informacije o javnim uslugama i/ili pratiti političke aktivnosti, a ideja je jasnije prezentirati javne rasprave i motivirati građane da se uključe u donošenje odluka. Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu, tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne prekopavati dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave.

Javni natječaj već je objavljen!

Za izradu središnjeg internet sjedišta provodi se javni natječaj, a projekt će biti financiran iz sredstava HAKOM-a. Korman objašnjava detalje:

Javna nabava podijeljena je u dvije grupe – grupu za izradu vizualnog rješenja sustava (procijenjena vrijednost 190.000,00 HRK) i grupu za razvoj i uspostavu sustava za upravljanje sadržajem (procijenjena vrijednost 785.000,00 HRK). U natječaju se primjenjuje odabir najpovoljnije ponude temeljem kriterija najniže cijene. Uz samu natječajnu dokumentaciju pridodane su i strategijske smjernice koje opisuju projekt i ciljeve razvoja ovakvih rješenja, kao i način razvoja predložaka odnosno segmenata internetskog sjedišta.

Prva rješenja očekuju se nakon 90 dana, nakon čega će biti prezentirana građanima, a tek nakon godine dana cijeli će projekt dobiti svoj finalni oblik. U ovoj se fazi traži rješenje koje je prilagođeno za pregled i korištenje na svim uređajima, a za sada nije predviđen razvoj aplikacija za pametne telefone, iako se ne isključuje njihovo kreiranje u idućim fazama projekta.

Suradnja s britanskom vladom

Na pitanje surađuje li se s britanskom vladom na projektu, Korman odgovara potvrdno:

Da, zahvaljujući Chrisu Freanu iz Britanske ambasade u Zagrebu, hrvatsku delegaciju iz Vlade, Ministarstva uprave, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i predstavnike APIS-a u Londonu je ugostio tim njihova vladinog digitalnog ureda (Government Digital Service). Abby Peel, zadužena za međunarodnu suradnju, pobrinula se da razgovaramo sa stručnjacima koji komunikacijski, tehnički i dizajnerski razvijaju ideje kojima bi jasnije komunicirali rad vlasti i javne usluge. Iscrpnom razmjenom iskustva uočili smo i dosta sličnosti. U području digitalizacije informacija preko interneta pokazuju veliku otvorenost i spremnost da dijele ideje. S naše strane prezentirali smo rad vladinog Odjela za online komunikaciju. Slobodno možemo reći da smo ostvarili kvalitetan dijalog koji smatramo osnovom za danju suradnju. O našem radu redovito ih izvještavamo, a potpora s njihove strane ne izostaje. Također, moram spomenuti i Vladu Crne Gore koja je na svojim stranicama prepoznala uniformnost i sistematizaciju kao način u pristupu objave informacija.

Korman objašnjava zašto je odabrana adresa gov.hr – po uzoru na mnoge zemlje koje u domenama vlada i institucija povezanih s vladom i javnim uslugama koriste prepoznatljivu skraćenicu ‘gov’ (od ‘governmet’). Primjerice, Australija – australia.gov.au, Ujedinjeno Kraljevstvo – gov.uk, Singapur – gov.sg, Crna Gora – gov.me, Republika Srbija – srbija.gov.rs, Republika Slovenija – gov.si. No, dodaje da to ne znači da domena www.vlada.hr nestaje, ona postaje alias za spomenutu domenu, a Hrvatska dobiva internacionalno poznatu početnu točku. Cilj je napraviti online servis koji će odgovarati navikama i potrebama građana, a dugoročno će postati prepoznatljiva odrednica Vlade RH – Korman zaključuje.

Što kažete na ovaj potez Vlade?

Komentari

    • Nenad

      Nenad

      08. 03. 2013. u 11:59 am Odgovori

      Dakle ti tvrdiš da je ušteda od 1.8 milijun kuna godišnje bacanje novaca? E šta ja svašta neću pročitati i čuti. Stvarno ti svaka čast. Ti si izgleda jedan od onih nije bitno ni tko ni što bitno da je protiv.

      Inače što se tiče same stranice i pokretanja iste, svaka čast i samo naprijed. Milijun tu, milijon tamo i skupi se toga ohoho.

  1. Stjepan

    Stjepan

    08. 03. 2013. u 12:26 pm Odgovori

    Mene strašno zanima troškovnik za mojauprava.hr, zašto se na to troši 2,8 milijuna kuna godišnje?! Vjerujem da bi u nečijoj drugoj produkciji ta cijena mogla biti osjetno manje.

    Pod obavezno bi za sve ovakve webove na stranici ‘O nama’ trebale postojati informacije o tome tko radi na projektu (ime, prezime, funkcija, da li je stalno zaposlen ili honorarac – koji su njegovi troškovi), tehničke i financijske informacije o aplikaciji i hostingu, kao i javno dostupna statistika pristupa stranici.

    Po Alexi spomenuta stranica ima Traffic Rank in HR: 6,637. Nije neka pouzdana informacija ali može biti dobar indikator. Uspoređujući to s drugim stranicama (Alexa i gemiusAudience) ispada da nemaju više od 2000 jedinstvenih posjetitelja mjesečno.

    Hej, izdvaja se 2,8 milijuna kuna za nešto što rijetki sporadično koriste. Ufffff!!!

  2. Mirko

    Mirko

    08. 03. 2013. u 2:24 pm Odgovori

    Sve to stoji, ali zar vi stvarno vjerujete da će Vlada s tim nešto uštediti? Mlad sam imam dobar posao i zadovoljan sam plaćom (jedan od rijetkih danas)

    Zašto bi ljudi vjerovatli našoj Vladi kada su znamo i sami pokrali tolike novce na javnim natječajima. Ako budu i uštedili to će sve dati na izradu web stranice kako bi netko strpao nešto novca i i svoj džep. To je samo naša svakodnevna realnost, žalosno ali je tako.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!