Potpuna analiza Gov.hr: (Ne)pristupačnost kratkoročnog rješenja teško će biti temelj i za budućnost

Potpuna analiza Gov.hr: (Ne)pristupačnost kratkoročnog rješenja teško će biti temelj i za budućnost

Ne znam jeste li već imali prilike posjetiti novi središnji državni portal i stvoriti svoje mišljenje o ovom projektu na kojem se radilo posljednjih godinu dana, no red je da napišemo nekoliko riječi i o nečemu što je imalo potencijal da postane najbolji digitalni projekt Vlade. Inače, o svemu smo pisali još u siječnju u našoj analizi o tome hoće li novi državni portal postati samo jeftina kopija portala britanske vlade, a sada, kada je projekt konačno zaživio, izdvojili smo vrijeme za detaljniju analizu viđenog.

naslovna_govhr

Ne znam jeste li već imali prilike posjetiti novi središnji državni portal i stvoriti svoje mišljenje o ovom projektu na kojem se radilo posljednjih godinu dana, no red je da napišemo nekoliko riječi i o nečemu što je imalo potencijal da postane najbolji digitalni projekt Vlade. Inače, o svemu smo pisali još u siječnju u našoj analizi o tome hoće li novi državni portal postati samo jeftina kopija portala britanske vlade, a sada, kada je projekt konačno zaživio, izdvojili smo vrijeme za detaljniju analizu viđenog.

Nakon pregledavanja središnjeg portala Gov.hr, kao i novih stranica Vlade RH vlada.gov.hr, ne možemo se oteti dojmu da smo i u prvoj analizi bili u pravu – planirate li raditi kvalitetno i dugoročno rješenje, odabir najjeftinije ponude nije nužno i najbolja odluka. Ali idemo redom.

Web stranica institucije ili blog jedne vlade?

Iako sam veliki pobornik izrade funkcionalnih stranica koje fokus stavljaju na najvažniji sadržaj, stječe se dojam da je najvažniji sadržaj na početnoj stranici Vlade RH isključivo (samo)promotivnog karaktera. Osim što ostavlja gorak okus u ustima jer ne dobivamo niti jednu važniju informaciju (osim informacija o konferencijama za novinare), čini mi se da bi bolje rješenje bilo da se stranica Vlade nije niti mijenjala, umjesto da se “na silu” išlo na promjenu kako bi se pokazalo “da i mi nešto radimo u digitalnom segmentu”.

Prva asocijacija nove početne stranice Vlade tako mi je pitanje jesam li na internetskoj stranici najvažnije državne institucije ili na nečijem privatnom blogu? Mnogi će se također žaliti na pretjerano korištenje crvene boje na web stranici – svakako, radi se o subjektivnom dojmu svakog posjetitelja, no ostaje činjenica da se ta ista crvena boja mogla bolje iskoristiti za recimo – prikaz linkova. Ovako, linkovi nisu na niti na koji način posebno istaknuti (osim što lagano promijene boju kada pređete mišem preko njih, što definitivno nije dovoljno osobama s poteškoćama s vidom) a niti ne ide u prilog proklamiranoj želji da stranica bude što je moguće pristupačnija što većem broju korisnika.

I već se na stranici Vlade vidi da kopiranje nikad nije donijelo ništa dobroga, jer kako drukčije objasniti razliku u konceptu gov.uk koji svako ministarstvo pa i ured premijera vodi kao odvojenu cjelinu, dok mi cijelu Vladu “guramo” na predložak identičan uredu britanskog premijera ili recimo Ministarstva školstva? Neshvaćanje tih osnovnih razlika zapravo pokazuje da se u Vladi Republike Hrvatske uopće nije vodilo računa o sadržaju, njegovom sortiranju i transparentnom prenošenju građanima.

Dok na stranici britanskog Ministarstva školstva možete bez problema vidjeti tko je ministar, tko su pomoćnici i kako doći do ministarstva, na stranici Vlade RH (koja koristi isti predložak) to nećete pronaći. Ostaje, doduše, za vidjeti kako će biti prezentirana ostala Ministarstva pa se ipak možemo nadati da će se neke greške u međuvremenu ispraviti. Trenutno rješenje kada za odlazak na stranicu Ministarstva gospodarstva prvo morate kliknuti na link Adresar > Popis tijela državne uprave (u dnu stranice) i koji vam se neovisno o stranici na kojoj se nalazite (gov.hr ili vlada.gov.hr) uvijek otvara u novom prozoru, definitivno nije vrijedno spomena.

Početna stranica Vlade RH i britanskog premijera, od kojega je naša Vlada "posudila" ovaj predložak. Možda je predložak i posuđen, ali su informacije izostale pa je zato stranica britanskog premijera bogatija informacija, uključujući i kontakt informacije, koje kod naše Vlade nećete pronaći. Posebnu pozornost obratite na linkove koji su kod originalne verzije lako uočljivi, dok su kod kopije nevidljivi.
Početna stranica Vlade RH i britanskog premijera, od kojega je naša Vlada “posudila” ovaj predložak. Možda je predložak i posuđen, ali su informacije izostale, pa je zato stranica britanskog premijera bogatija informacijama, uključujući i one o načinima kontaktiranja, koje kod naše Vlade nećete pronaći. Posebnu pozornost obratite na linkove koji su kod originalne verzije lako uočljivi, dok su kod “kopije” nevidljivi.

A završni dokaz (ako vam je uopće potreban) nerazumijevanja projekta gov.uk je vjerojatno stavljanje copyrighta na naše stranice, iako je gov.uk izdan pod javnom licencom, što nismo primijetili na prvih mah, ali nam je ukazao na to naš komentator.

Kad najvažnije informacije nisu na prvom mjestu

Sjeća li se netko portala Mojauprava.hr? Da, to je onaj portal koji nitko nije koristio a na koje su potrošeni milijuni naših proračunskih kuna, koji je odgovarao na česta pitanja građana (nešto slično kao veliki, državni online FAQ). Sva pitanja i odgovori s tog portala sada su preneseni na Središnji državni portal. Dakle, ovo je mjesto na kojem možete pronaći vjerojatno najkvalitetnije informacije o svemu što vas zanima – od upisa djeteta u vrtić do potrebnih dokumenata za izradu osobne iskaznice. Šteta je zapravo što je fokus na početnoj stranici stavljen na posljednje novosti, a ne na ove informacije, koje su prosječnom posjetitelju mnogo važnije od, primjerice, Reformskih mjera fiskalne konsolidacije. S druge strane, to što je ostavljen naziv Moja uprava umjesto nekog smislenijeg, poput Teme koje bi vas mogle zanimati, opet govori o nedostatku novca uloženog u kvalitetnu sadržajnu strategiju.

Na prosječnom monitoru (laptopu primjerice) cijeli ovaj donji dio stranice Središnjeg državnog portala neće biti vidljiv, što nikako nije dobra praksa u web dizajnu, pogotovo kod stranica državnih institucija koje bi trebala služiti građanima kao izvor informacija.
Na prosječnom monitoru (laptopu primjerice) cijeli ovaj donji dio stranice Središnjeg državnog portala neće biti vidljiv, što nikako nije dobra praksa u web dizajnu, pogotovo kod stranica državnih institucija koje bi trebala služiti građanima kao izvor informacija.

Drugi važan projekt (koji također nije u fokusu na naslovnici, a trebao bi biti prema svojoj važnosti) jesu e-Građani. Radi se o projektu koji je pokrenut s ciljem “modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga” – kako glasi tipična nemaštovita državna definicija. U prijevodu, ako ste do sada išli na razne šaltere po dokumente koji su vam potrebni, to više nećete morati raditi jer se nakon prijave u sustav ti dokumenti mogu preuzeti kroz vaš Osobni korisnički pretinac. Ideja dobra, realizacija baš i ne.

Naime, za pristup sustavu e-Građani potrebno je otići do FINA-e kako biste preuzeli svoj ePass ili mToken, potpuno besplatno. Iza tih mističnih naziva kriju se dva načina pristupa sustavu e-Građani. Moja bi preporuka zbog veće razine sigurnosti bio mToken (mToken je navodno dostupan za “sve platforme” iako u trenucima dok ovo pišem čitam komentare kako na iOS-u zapravo ne radi) kojeg ćete moći skinuti sa weba, putem QR koda kojeg dobijete u FINA-i.

Jednom kada ste sve ovo obavili, red je da se prijavite u sustav. No, opet, nemojte se nadati prevelikoj pomoći od strane razvijatelja ovih stranica jer korisničke su upute praktički nepostojeće, osim ako inženjerski pisani PDF od 25 stranica ne smatramo valjanom korisničkom uputom. A takav tip uputa zaista postoji na cijelom webu – kao da netko nije uzeo vremena, provjerio sve prije puštanja weba u rad i rekao “ovo vam jednostavno nema smisla”. Ono što je konzistentno na cijelom webu su nejasne poruke koje se prikazuju posjetiteljima. Tako kod prijave u sustav i odabira načina prijave, vidimo i potpuno nepotreban podatak o sigurnosnoj razini, što je moglo biti i ranije objašnjeno (jer meni kao posjetitelju razina 2 i 3 ne znači apsolutno ništa).

Razina 2 ili Razina 3 – koju razinu pristupa moram imati da bih mogao koristiti sve prednosti sustava e-Građani? Ovo je samo jedan od primjera gdje se koriste poruke koje zbunjuju građane.
Razina 2 ili Razina 3 – koju razinu pristupa moram imati da bih mogao koristiti sve prednosti sustava e-Građani? Ovo je samo jedan od primjera gdje se koriste poruke koje zbunjuju građane.

Korisničke upute jedna su sasvim druga priča i projekt e-Građani upravo na tome pada na testu. Zašto raditi projekt kojeg će, realno, moći koristiti samo malen postotak ljudi koji je upoznat s terminima AAI@EduHr, osobni certifikat HZZO-a ili vjerodajnice koje izdaje FINA? Što ti termini znače prosječnom posjetitelju!? Osnovno pravilo web dizajna je da se osmisli kvalitetno sučelje i kvalitetne poruke koje ćete prezentirati vašim posjetiteljima, što ovdje nije napravljeno. Ono što će kratkoročno riješiti problem je izrada kvalitetnih i konciznih uputa koje će u nekoliko koraka građanima objasniti što se od njih očekuje da bi mogli koristiti sustav. I naravno – objašnjenje samog sustava jer prema trenutnom stanju projekta, za sada ćemo moći samo “pregledavati” podatke o, primjerice, svom liječniku, bez mogućnosti da ih preko weba i promijenimo.

Ovo je stranica koja bi građanima trebala poslužiti kao "uvod" u uslugu e-Građani. Stranica se po ničemu ne razlikuje od bilo koje druge stranice na webu što je ne čini posebnom, niti preporučljivom kao stranicu s objašnjenjima za građane.
Ovo je stranica koja bi građanima trebala poslužiti kao “uvod” u uslugu e-Građani. Stranica se po ničemu ne razlikuje od bilo koje druge stranice na webu što je ne čini posebnom, niti preporučljivom kao stranicu s objašnjenjima za građane.

Uporabivost – lijepa riječ o kojoj nije vođeno dovoljno računa

Kada spominjemo uporabivost (eng. usability) govorimo o tome koliko je neka stranica jednostavna za korištenje i koliko su poruke koje šaljemo jasne i nedvosmislene. Ako ove projekte gledamo u samopromotivnom smislu, onda ih možemo smatrati uspješnima. Ako pak gledamo očima prosječnog građanina, smatram da nije napravljen dovoljan pomak u tome da se informacije učine pristupačnijima. Kompletna stranica Vlade lošija je u odnosu na prošlu verziju jer nudi manje informacija koje su skrivene unutar nepovezanih linkova.

Česti linkovi (na obje stranice) poput onih o Središnjem državnom portalu, otvaraju se u novom prozoru, bez obzira na kojoj se stranici nalazite. Zapravo, većina linkova je konfuzna i nepovezana, pa tako dio poveznica vodi na vanjske stranice, bez neke smislene ikone koja bi takvu akciju dala do znanja (iako se slične ikone koriste u, primjerice, prikazu novosti). Poruke koje se prikazuju građanima su neusklađene. Ton nije isti kod svih poruka, što je razumljivo kada na projektu radi više članova tima, no opet to se relativno jednostavno rješava tako da se prije početka izrade definira Tone of voice. To u slučaju naše Vlade nije napravljeno.

Poruke koje se pojavljuju na stranicama, primjerice ove poruke koje korisnik dobiva prilikom prijave u Korisnički pretinac, osim što su zbunjujuće i izgledaju kao da su pisane prisilno, po ničemu nisu usklađene s porukama koje se pojavljuju na ostalim stranicama. Točnije, nisu usklađene u ničemu osim u nekonzistentnosti.
Poruke koje se pojavljuju na stranicama, poput onih koje se dobivaju prilikom prijave u Korisnički pretinac, osim što su zbunjujuće i izgledaju kao da su pisane prisilno, ni po čemu nisu usklađene s porukama koje se pojavljuju na ostalim stranicama. Točnije, nisu usklađene ni u čemu, osim u nekonzistentnosti.

Pronalazak informacija, ono po čemu je gov.uk itekako poznat, još uvijek je daleko od savršenog (da ne kažem upotrebljivog) na gov.hr. Tražite li primjerice informacije o PDV-u i usporedite ih s rezultatima pretraživanja za VAT koje ćete dobiti na britanskoj stranici, bit će vam jasno da netko nije dobro odradio domaću zadaću.

Pristupačnost u praksi teža slijepim i slabovidnim

Zašto bi baš svim građanima bilo jednostavno pristupiti središnjoj državnoj web stranici te informacijama bitnim za život u zemlji koja razvija Gov.hr? Kao i kod uporabivosti ozbiljni problemi postoje i kada govorimo o pristupačnosti (eng. accessibility) i pristupu internet stranici osoba s poteškoćama. Semantički, stranica je prepuna ozbiljnih problema. Sada, ako ne znate zašto je semantika u web dizajnu bitna, vjerojatno ćete pomisliti “koga je briga”. Ali briga je slijepe i slabovidne osobe koje će zbog ozbiljnih semantičkih problema ovu stranicu mnogo teže koristiti i pronalaziti njima važne informacije. Imate li vremena čitati o tehničkim detaljima, nastavite – u suprotnom preskočite sljedeća tri odlomka.

Tehničke greške koje su mnogima od životnog značenja

Naslovi sekcija koji bi trebali biti označeni tagovima H2, H3 poput većine modernih web stranica, označeni su tagovima SPAN što je pogrešno. Naime, tag SPAN nema nikakvu semantičku vrijednost što stvara ozbiljne probleme korisnicima koji se oslanjaju na screen readere te ne koriste miša već samo tipkovnicu za navigaciju po stranici. Oni neće moći jednostavno “skakati” od jednog do drugog sadržaja koji ih zanima što je i iznimno frustrirajuće. Ako je izgled internetske stranice bitan svima, semantika je prvenstveno bitna osobama s motoričkim poteškoćama koje internetu pristupaju na drukčiji način. Bez kvalitetne semantike stranice, njima će ova stranica biti potpuno neupotrebljiva.

Na stranici se ne koriste ARIA (Accessible Rich Internet Applications) role (izuzmemo li navigaciju, koja je jedina specificirana). Minimalno, trebalo je iskoristiti barem osnovnne ARIA landmark role kao što su main, complementary, banner (header), contentinfo (footer), search. Već korištenjem ovih mogućnosti strahovito bi se poboljšala pristupačnost sadržaju putem screen readera koji koriste role za označavanje sadržaja te za izbjegavanje onog sadržaja koji nam nije zanimljiv. Da ne govorimo da je zaboravljen i osnovni “skip link” koji služi za brzi “skok” na glavni sadržaj stranice.

Kako nisu definirani :focus stilovi za linkove, oni korisnici koji koriste tipkovnicu za navigaciju po stranici, neće dobiti informaciju o tome koji je link trenutno označen. Na sreću, neki preglednici to neovisno rješavaju, ali to svejedno ne znači da se o tome ne treba razmišljati. U dobre stvari svakako mogu ubrojiti kontrastni prikaz (koji izgleda dosta dobro i za kojeg mi se čini da je dorađen u odnosu na prvu jučerašnju verziju, pa tako se sada postavke pamte i kada se “šetate” po stranicama), kao i povećanje slova.

Kompatibilnost

Ono o čemu sam dosta pisao u analizi iz siječnja je što je natječaj postavljen loše i traljavo. Smatrao sam tada, a smatram i sada, da se u natječaju nije trebalo tražiti da internetska stranica bude kompatibilna s Internet Explorerom 6 jer i sam Microsoft više ne pruža podršku Exploreru 6, kao niti operativni sustav Windows XP s kojim je IE6 dolazio predinstaliran, već da se trebalo veći naglasak staviti na pristupačnost web stranice. Kada govorimo o kompatibilnosti, brzim pregledom stranica na servisu BrowserStack možemo vidjeti da stranica usprkos manjim problemima, izgleda dosta dobro čak i u Internet Exploreru 6, izuzmemo li (ozbiljan) problem s nedostajajućom glavnom navigacijskom trakom i manji problem s nepodržavanjem transparentnih PNG slika. No, opet, mali će broj korisnika i vidjeti te probleme, jer je broj onih koji koriste IE6 (izuzmemo li one koji rade po državnim tvrtkama koje još nisu napravila nadogradnju), izrazito malen do – gotovo zanemariv.

Je li se čekanje – 18 mjeseci – isplatilo?

Na novi Središnji državni portal i novu stranicu Vlade čekali smo gotovo 18 mjeseci. Iako je prva najava bila da će stranica biti gotova do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, brzo su svi postali svjesni da je to jednostavno prekratak i nerealan rok.

Najveći problem Hrvatske je što država i vlast funkcioniraju od izbora do izbora, rijetko tko razmišlja dugoročno. Svaka nova Vlada stvara nova ministarstva i agencije pa stoga nije nimalo čudno da Središnji državni portal, kao i portal Vlade, nije nešto što se radi za razdoblje dulje od četiri godine. Zapravo je najveća šteta što smo ovu stranicu čekali toliko dugo, da je do kraja mandata ove Vlade ostalo tek nešto više od godinu i pol dana, pa ćemo novi web vjerojatno vidjeti već kroz dvije godine.

Ono čemu se doduše možemo nadati je da će projekt e-Građani zaživjeti u mjeri u kojoj je zamišljen, što ćemo moći ocijeniti tek po završetku druge faze projekta, kada ćemo putem sustava promijeniti i svog doktora Opće prakse, predati prijavu poreza ili zahtjev za novom osobnom iskaznicom. Za sada djeluje obećavajuće, ali ništa više od toga. Jer, ako portal ne učinite dostupnim većem broju građana (od onih koji znaju imaju svoje AAI@EduHr lozinke), niste zapravo ništa pametno napravili. Kako sada stvari stoje, servis e-Građani namijenjen je samo onima koji odlično barataju računalima. Svi ostali, nadajte se pomoći svoje djece i unuka, jer teško mogu očekivati da će moja baka od 80 godina otići u FINA-u na šalter i zatražiti svoj mToken. No, to je već jedan sasvim drugi problem.

Kad građane stavite u prvi plan, onda su vam sve najvažnije informacije prve dostupne, a novosti ne pronalaze svoje mjesto na naslovnici.
Kad građane stavite u prvi plan, onda su vam sve najvažnije informacije prve dostupne, a novosti ne pronalaze svoje mjesto na naslovnici.

Konceptualno, i hrvatski i britanski portali su prilično slični. No, Britanci su stavili građane u prvi plan i cijeli sustav napravili sa ciljem da se smanji broj stranica Ministarstava i Agencija (kojih je bilo više od 200, ako me sjećanje dobro služi, što je svojedobno u predavanju na FFWD.PRO konferenciji pričao Paul Annet). S druge strane, Hrvati su stranicu napravili s ciljem da “bude čim sličnija gov.uk”, bez podrobnije analize zašto je gov.uk toliko uspješan (hint: zato što je fokus na korisnicima, a ne na promociji). Dok na britanskoj stranici teško možete pronaći informacije o tome što je premijer danas radio, na gov.hr link na stranicu Vlade se nalazi već na početnoj stranici što je i više nego dovoljan dokaz prioriteta i važnosti koje sebi pridaju britanski, odnosno hrvatski političari. S takvim stavom teško da nam uskoro može biti bolje.

Za sada nova Vladina stranica zaslužuje mršavu dvojku. Ne bih želio ulaziti u to koliko je truda uloženo u samu izradu stranice jer vjerujem da je mnogo ljudi potrošilo i previše vremena da stranica ugleda svjetlo dana. No, ono što znam da će se teško promijeniti i u budućnosti je pristup. Pristup onih koji odlučuju o ovakvim projektima i o ovakvim promjenama. A to je, barem za sada, pristup bez vizije. Floskule, velike izjave i najave nisu nešto što će pokrenuti ovu zemlju i učiniti od nje zemlju sličniju Estoniji. Uostalom, sama činjenica da smo se ugledali na Veliku Britaniju, a ne recimo Estoniju koja nam je i po broju stanovnika (i po mentalitetu) puno sličnija, govori o tome da je Hrvatska država bez vizije i bez nekoga tko će “lupiti šakom o stol” i postaviti ciljeve za istinski tehnološki razvoj. A nije da o tome na Netokraciji već nismo pisali.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dario

    Dario

    11. 06. 2014. u 11:40 am Odgovori

    To je izgleda odrađeno samo reda radi, da i mi budemo u trendu. Nema tu nekog promišljanja. No ono što me šokiralo je izjava na radiju da planirau uložiti 21 mil Kuna u to. Evo ja se dobrovoljno javljam da im to napravim za 1% iznosa. Za tu lovu mogli su dobiti isprogramirani Facebook, Twitter i Pinterest zajedno.

    Opet će se netko omastiti tko je blizu

  2. akcija reakcija

    akcija reakcija

    11. 06. 2014. u 2:01 pm Odgovori

    flogging a dead horse 🙁

    da, stranica nije napravljena kako treba, ali ako je stvarno najveci problem to sto je sadrzaj ‘nedostupan’ slabovidnim i slijepim osobama, onda je to veliki pomak na bolje. Postotak slijepih osoba i onih koji pristupaju stranici je vjerojatno manji od postotka ljudi koji stranici pristupaju s IE-om 6 (vecina drz. firmi) i po meni je ok da, ako vec imaju takav slucaj, da su se orijentirali na konkretne ljude koji im dolaze na stranicu nego na potencijalne posjetitelje koji ce dolaziti.
    I stvarno mi nije jasno kako je gov.uk super usabilna stranica i odradjena kako treba, a ova stranica, za koju se svi slazu da je kopija ista, je blog 🙂
    vizualno se bas i ne razlikuju toliko drasticno, niti sam ikada vidio blog koji ima bilo takvu strukturu stranica, bilo takvu funkcionalnost (koja je opet manja od onoga sto se ocekuje od stranica Vlade).
    Sto se tice sadrzaja, nerealno je u HR ocekivati da ce bilo sta imati svoj sav sadrzaj u prvom danu launchanja icega. Jednostavno to je nemoguce.
    Ako se stranica nastavi filati s bitnim contentom, mogla bi biti ok. Nista vise, nista manje. Ako se uzme u obzir da je isto sranje mogao napraviti i neki konzorcij ‘stucnjaka’ za 20x vecu cijenu, ovo je ok

    my 5 cents

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      11. 06. 2014. u 4:45 pm Odgovori

      U smjernicama za izradu internetskog mjesta (koje su bili dio natječaja) stoji sljedeće:

      “Za internet stranice vlasti rade se ispitivanja kako bi se procijenilo koliko su kompatibilni s World Wide Web Consortium (W3C) standardima promovirani pod Web Accessibility Initiative (WAI) i uklopljeni u Web Content Accessibility Guidelines (WCAG), verzija 2.0.”

      U natječajnoj dokumentaciji stoji sljedeće:

      “omogućiti provjeru internet pristupačnosti za osobe s posebnim potrebama, što se potvrđuje potpunom usklađenosti sadržaja redizajniranih internet stranica prema smjernicama Web Accessibility Initiative (http://www.w3.org/WAI/guid-tech.html) i to: Web Content Accessibility Guidelines (WCAG), WCAG 2.0, Authoring Tool Accessibility Guidelines (ATAG), ATAG 1.0, User Agent Accessibility Guidelines (UAAG), UAAG 1.0,”

      Volio bih stvarno vidjeti statistike korištenja portala, ali sumnjam da je pristupa preko IE6 više od 2% što je zanemarivo. Također, smatram da je puno važnije da je stranica pristupačna, a moj komentar iz teksta odnosi se samo na dio onoga što smo u vrlo kratkom vremenu analizirali, bez da provedemo detaljniju analizu. Da ne ispadne da “izmišljamo toplu vodu”, ali upravo su takvi standardi jedni od “selling pointova” za većinu modernih stranica. Nije više dovoljno da stranica bude “responsive” (jer to sada već svi rade) već je važno da bude i pristupačna osobama koje stranicu pregledavaju preko tipkovnice ili posebnih programa. Sumnjam da se unutar predviđenog budžeta može sve to napraviti, osim ako se ne ide sa damping cijenom, ali se neke osnovne stvari mogu i trebaju popraviti (naslovi, skip link, :focus, kvalitetniji prikaz linkova i sl.)

      Sadržaj je uvijek najveći problem i to je nešto s čime se svatko tko se bavi izradom web stranica bori svakodnevno. S druge strane, mislim da je dio na gov.hr koji se zove “Moja uprava” (što je imho pogrešan naziv, ali ok…) zapravo ono na što bi trebalo staviti fokus, uz kvalitetnije pretraživanje koje bi davalo smislenije rezultate.

      Ja bih radije da se sve napravilo za veću cijenu i da mogu dati više pohvala, jer to znači da se radio projekt koji neće trajati “samo jedan mandat vlade” već malo duže.

  3. marko

    marko

    11. 06. 2014. u 3:21 pm Odgovori

    Meni je malo čudna odjava iz sustava. Nakon što pritisnete odjava, vi niste odjavljeni. Odnosno logout radi na principu odjava + prijavite se + prijavi se kao drugi korisnik.
    Druga interesantna stvar je AAI@EduHr. U vrijeme studiranja (prije 6 godina) smo smatrali da je to samo za e-learning i međusobno smo znali dijeliti „vjerodajnice“ . Sad se bez problema mogu spojiti na cca 5 računa jer sam siguran da niti jedan student nakon studija nije promijenio lozinku

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      11. 06. 2014. u 4:47 pm Odgovori

      AAI@EduHr je sigurnosna razina 2, što je zapravo trenutno najmanja sigurnosna razina. Slažem se da je to prilično nesretno rješenje pogotovo u tvom primjeru. Vjerujem da će se s vremenom sigurnosni dio iskristalizirati pa da će se mToken biti nekakav standard za pristup na sustav e-Građani…

  4. Petar

    Petar

    11. 06. 2014. u 4:23 pm Odgovori

    Ne znam iz čega proizlazi autorova frustracija gov.hrom. Bio je uključen u prije natječaja što je zakon dopuštao. Kritika da stranice Vlade liče na blog nikako ne stoji.

    Nema smisla se prepirati s autorom koju je svoju tvrdoglavost pokazao nekoliko puta već na ovu temu, ali nek se javi na natječaj za održavanje pa neka popravi sve te uočene propuste. Ili još bolje, nek’ se ponudi Vladi da će fixat sve te probleme koje je našao for free. Mislim da bi to bilo u javnom interesu.

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      11. 06. 2014. u 4:51 pm Odgovori

      Petre, nisam frustriran. Zapravo, očekivao sam da će sve izgledati bitno lošije od ovoga kako izgleda, zbog toga što se po običaju stvari kod nas u Hrvatskoj odrađuju prilično šlampavo. Inače, nisam bio uključen prije natječaja, osim na jednom sastanku (nazvao bih ga savjetodavnim), nakon čega se (koliko se ja sjećam) niti jedna primjedba nije usvojila. No to sada zapravo i nije važno. Imamo web koji je (IMHO naravno, ti se ne moraš složiti sa smnom) daleko od savršenoga, koji će trajati 2 godine i nakon čega ćemo ga mijenjati. Jedino se nadam da će sustav e-Građani profunkcionirati onako kako je zamišljeno – to bi bio barem neki uspjeh, ako ništa drugo.

      Ne znam zašto misliš da bih trebao nešto napraviti “for free”. Mislim da sam dosta toga već napravio for free kada su država i institucije u pitanju (stvari o kojima ne mogu i ne želim javno govoriti). Ono što bi bilo najbolje je da netko napravi tim od barem 10ak ljudi koji bi na ovome radio profesionalno, godinu–dvije. U tom slučaju, svi ovi komentari (ne samo moji, već i od drugih) bi se vjerojatno uzeli u obzir i probali popraviti. Također, takav tim si nebi dopustio kikseve…

      Što se tiče natječaja za održavanje – ne znam zašto bi se bilo tko tko nije radio sustav javljao na natječaj za održavanje. Održavanje weba, unos tekstova i novosti mogu raditi samostalno, održavanje koda jednostavno ne dolazi u obzir i nikome osim naručitelju neće biti profitabilno.

  5. Marin

    Marin

    11. 06. 2014. u 10:15 pm Odgovori

    Nije da sam posve zadovoljan stranicom, ali nije baš ni za mršavu dvojku. Istina, stoji da su stvari nedovoljno dobro objašnjen. Stoji da malo tko zna što je sigurnosna razina 2 ili razina 3, a i osobno sam kod pokušaja pribavljanja osobnih dokumenata dobio nekakve poruke o grešci zbog kojih ni danas ne mogu doći do njih ili ih isprintati.

    S druge strane, mislim da je stvarno pretjerano kuditi stranicu zbog toga što je trebala biti kompatibilna s IE6 iako ga koristi mizeran broj korisnika, a onda kao minus spomenuti to što nije pristupačna hendikepiranim osobama, kojih u ukupnom broju korisnika ima još manje. Nedosljednost u komentaru.

    Anyway, budući da je ovdje još uvijek riječ o beti, dao bih ekipi vremena da dobije feedback korisnika i popravi stvari. Danas se u izradu računalne igre zna potrošiti 100 ili 200 milijuna dolara, pa na tržište svejedno izađe prepuna bugova i postane igriva nakon šest mjeseci krpanja. Ajmo se naći za šest mjeseci, pa komentirati kako stvari stoje.

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      12. 06. 2014. u 9:25 am Odgovori

      Marine, IE6 je dolazio sa Windowsima XP za koje je bilo kakva podrška prestala u travnju 2014., tako da je prestala i podrška za IE6. Iako to samo po sebi ne znači puno, činjenica je da je broj korisnika IE6 u Hrvatskoj zanemariv, za razliku od Kine gdje ga koristi više od 20% korisnika. Također, za IE6 postoje zamjene – IE7+, Firefox, Chrome, Opera, Safari…

      Kada govorim o accessibilityu, vjerojatno je broj korisnika koji će koristiti screen readere manji od broja korisnika koji će koristiti IE6, ali to ne znači da je to zato manje važno, naprotiv. Kao što smo nekada prelazili sa tablica na web standarde, pa na RWD, tako smatram da je sada jako važno posvetiti se accessibilityu, barem u onim dijelovima koji zaista nisu problematični za napraviti poput semantičkog koda. Korištenje umjesto običnog headinga je potpuno pogrešno i nepotrebno. Zapravo, čak i objašnjenje “to se tako nije moglo napraviti zbog ograničenja CMS-a/programiranja” je glupo. A to kažem zato što sam takvih objašnjenja čuo previše puta i svaki put smo mogli napraviti semantički kod (nakon uvjeravanja i objašnjavanja).

      Slažem se s tobom da sada treba dobiti feedback korisnika, evo i ovaj članak je pun feedbacka…

  6. Igor Tabak

    Igor Tabak

    12. 06. 2014. u 10:38 am Odgovori

    Šteta što u ovoj analizi veca paznja nije pridana i samome segmentu Vlade RH na citavom “.gov.hr” projektu – naime, ondje su promjene prilicno radikalne.
    Kao prvo, u praksi je zamijenjen portal koji je radio dobro – portalom koji je u beta verziji, i koji ne radi dobro. Novi portal tu ne podrzava multimediju na odgovarajuci nacin, sto je bitno u trenutku kada je Vlada RH ukinula pristup vanjskim snimateljima na svoje sjednice. Jednako tako, u novom dizajnu su svi korisnici jednaki, dok je u stvarnome zivotu jasno da novinari web Vlade RH koriste cesce i intenzivnije od ostalih (nekad su za to imali i poseban segment, kojeg vise nema). Ujedno,ovim se promjenama krenulo rjesavati problem kojeg zapravo nije bilo – jedan je dizajn zamijenjen drugim… a i u ovoj novoj izvedbi portal Vlade RH i dalje pati od istog osnovnog problema kao i sa starim dizajnom – od nedovoljnog osvjezavanja sadrzajima i materijalima. Tako i dalje nema slika sa svake sjednice Vlade, nema video snimki (koje se i na YouTube kanal stavljaju sporadicno) – da bi jucer (prva sjednica Vlade RH s novim portalom) onda doslo do lomova i u sustavu prethodne obave dnevnih redova sjednice i audio zapisa iste…

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      12. 06. 2014. u 1:17 pm Odgovori

      Igore, napomenuo sam kako je po mom mišljenju stari web Vlade RH bio puno kvalitetniji od novog, upravo iz razloga koje i ti navodiš. Nažalost mislim da je i ova analiza premala za sve što bi se dalo popraviti ili što je riješeno na nezadovoljavajući način…

      • Igor Tabak

        Igor Tabak

        13. 06. 2014. u 2:32 pm Odgovori

        Ma nije problem sama razlika kvalitete ta dva weba. Bitno je veci problem u cinjenici da su tijekom srijede popodne sve poveznice za Vladu RH sa starog portala prebacene na novi – koji pati od velikih problema. Tako je prakticno otezan zivot i rad novinara, a Vlada RH je dalje smanjila svoj ionako uski komunikacijski kanal prema javnosti. U praksi – zamijenili smo portal koji radi uvjetno zadovoljavajuce, portalom koji ne radi zadovoljavajuce. To mije slucaj u nekim drugim aspektima projekta “.gov.hr”, gdje su uvedene naznake novih usluga, ili su tek dodane stranice s lamentiranjima o tijeku birokratskih postupaka u Hrvatskoj – na svim tim dijelovima nije doslo do AKTIVNOG NAZADOVANJA komunikacije i rada drzave.

        • Emanuel Blagonić

          Emanuel Blagonić

          13. 06. 2014. u 5:02 pm Odgovori

          Igore, slična smo iskustva čuli i od drugih (ne samo novinara) koji prate rad Vlade (ljudi u agencijama, ministarstvima…) kojima je brz pronalazak sadržaja imperativ, a koji se nisu snašli na novom webu. Potpuno se slažem s tobom. Mislim da se o takvim stvarima mora razmišljati puno prije redizajna, a nije se razmišljalo, ne prvi put.

  7. Zvonimir

    Zvonimir

    12. 06. 2014. u 6:55 pm Odgovori

    Poštovani Emanuel, apsolutno se slažem s tobom. Koristim računala još od vremena DOS-a, ali već dugo nisam vidio ovako loše, nepregledne i loše (teško)uporabljive stranice. Da ne govorim o tome koliko tu nedostaje važnih informacija. Samo bih imao jedno pitanje – da li se mToken može koristiti samo na pametnim mobitelima? Ili može i na kućnom PC-u? Što s onima (kao što sam ja) koji nemaju pametan mobitel jer mi uopće ne treba, ili bilo koji mobilni uređaj kojim se može pristupiti internetu? Jesmo li zato osuđeni na lošiji (drugi stupanj) način zaštite? Možda odgovor (rješenje)postoji negdje na tim stranicama, ali ja ga nisam našao
    Pozdrav, Zvonimir.

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      13. 06. 2014. u 12:28 am Odgovori

      Zvonimire, mislim da je mToken aplikacija za pametne telefone, i onda se generirane šifre upisuju na webu. Ali nisam još stigao to isprobati pa nisam 100% siguran. A što se uputa tiče, bojim se da ćemo to morati još malo pričekati 🙁

    • damshoe

      damshoe

      13. 06. 2014. u 9:39 am Odgovori

      Zvonimir,

      mToken je samo za smartphone. Veliki plus je što su podržana sva tri mobilna OS, i svaki se nađe u store-u. Nažalost, bez smarpthone-a jedina opcija koja nudi treći stupanj zaštite je HZZO kartica, za koju nisam siguran kako se može dobiti i je li ta solucija isplativa.

      @Emaneul, neslužbene upute za (samo za registraciju, ne i za korištenje cijelog sučelja) su pri kraju, čeka se lektorski pregled. Nadam se da će biti od pomoći i da će biti dovoljno zainteresiranih da se naprave i upute za korištenje.

      • Emanuel Blagonić

        Emanuel Blagonić

        13. 06. 2014. u 12:07 pm Odgovori

        Mislim da su upute za korištenje obavezne, pogotovo ako se uzme u obzir da je sustav namijenjen svima, a ne samo onima koji se odlično služe računalima. Nadam se da će biti kvalitetno napravljene (tu mislim da upute ne bi trebale imati više od 1-2 stranice, sve iznad toga je previše komplicirano)…

        • damshoe

          damshoe

          13. 06. 2014. u 3:39 pm Odgovori

          Nažalost, prilikom pisanja uputa, išao sam sa pretpostavkom da ljudi još nisu upućeni u samo proceduru i sustav e-Građani, pa je pojašnjen cijeli proces od odlaska u FINA-u pa do pristupa OKP-u (za mToken i ePass), gdje dosta prostora zapravo zauzimaju same slike.

          Možda se uspije i napraviti neka skraćena verzija. No, ako pomogne i jednoj osobi, njen cilj je ispunjen.

  8. Petra

    Petra

    14. 05. 2017. u 1:40 pm Odgovori

    Nedovoljno ste popljuvali ovu “uslugu”. Probajte se sada logirati… linkovi nigdje ne vode. Preko racunala ne mogu ni uci u pretinac jedino preko aplikacije nekako uspjevam, a ne vidim gdje predati zahtjev za izdavanjem rodnog lista. Web stranice maticne knjige doslovno vise nema. Ovo je takav propali sustav da to nema nigdje. Apis IT se moze sramiti. Nije ni cudo kad tamo zaposljavaju samo politicki podobne a ne sposobne.

  9. Petra

    Petra

    14. 05. 2017. u 1:44 pm Odgovori

    …pokusajte im poslati mail na adresu koju su naveli za pomoc. Ni mail ne radi. Navodno i oni imaju slozene nekakve upute “koje su korisnici pisali”, ali i taj link vodi do stranice “error”. Ova tema zasluzuje da joj se ponovno posvetite jer sve skupa je postalo neupotrebljivo. Uz sve ovo sto sam isla na finu po licence i sl. i dalje cu sad u ponedjeljak morati do maticnog ureda i platiti barem 20 kn biljega kupljenih na tisku da bi mi izdali rodni list ne stariji od 6 mj. Sramota! Tko se moze sluziti ovom uslugom?? Nitko

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Vodič

Gledaj i uči! Najbolji edukativni kanali na YouTubeu

Donosimo vodič kroz edukativne kanale na YouTubeu od kojih ćete sigurno nešto naučiti i nikad više nećete reći da je YouTube carstvo gluposti za klince i influensera koji se krevelje.

Intervju

Gamechuck u suradnji s udrugom Roda razvio ČUDOvišnu igru koja djecu uči – društvenom aktivizmu!

Kao što su Šegrt Hlapić i družina dosadašnje generacije učili prometnim znakovima, tako će možda i čudovišta Gamechuckove Avanture koje je ilustrirao Zlatko Druško, poznat po radu na Letećim medvjedićima, odgojiti neke nove.

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.