Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!
Foto: Inia Herenčić

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Zelena energetska zadruga (ZEZ) osnovana je 2013. godine u sklopu projekta Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj koji je provodio Program Ujedinjenih Naroda za Razvoj (UNDP), a danas djeluje samostalno. Oni su, kako navode na web stranici, krovna organizacija za područje energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i regiji.

Nedavno su osigurali financiranje za novi projket SOL4ALL – Community-Led Solarization u sklopu natječaja Google.org Impact Challenge. Oni su jedina organizacija iz Hrvatske i jedna od 13 sveukupno odabranih organizacija iz Srednje i istočne Europe.

Natječaj je namijenjen za projekte čiji je cilj promicanje uključivog gospodarskog rasta i stvaranje jednakih šansi za uspjeh svih u digitalnom svijetu. Na sva naša pitanja odgovara Erica Svetec, voditeljica projekta u ZEZ-u.

Kako postići da 10% kućanstava u Hrvatskoj proizvodi svoju struju?

Foto: Inia Herenčić

Pomoću projketa SOL4ALL, čiji je cilj potaknuti građane na investiranje i proizvodnju solarne energije u njihovom domu, razvili su uslugu Na sunčanoj strani koja građanima skraćuje i pojednostavljuje proces ugradnje sunčane elektrane.

Kako? Pružajući brz pristup informacijama o ugradnji, izradi glavnog elektrotehničkog projekta, provjerenim instalaterima i organizaciji ugradnje. Također, pomažu smanjiti cjelokupan trošak tako što pružaju podršku u ostvarivanju prava na sufinanciranje kroz nacionalne i lokalne javne pozive.

Naša je vizija potaknuti realizaciju 100.000 sunčanih krovova do 2030. godine, što bi značilo da će 10% kućanstava u Hrvatskoj proizvoditi vlastitu električnu energiju.

Ulaganje u sunčanu elektranu donosi direktne koristi građanima kroz godišnje uštede od 80% na računu za struju, stvaraju se “zelena” radna mjesta, potiče se gospodarski razvoj i poboljšava kvaliteta života.

Edukacije zlata vrijedne – koje netko treba napraviti

Financiranje od Google.org Impact Challengea koristit će u svrhu osnaživanja građana za korištenje solarne energije i bolje razumijevanje energetske tranizacije pomoću edukacija koje će se održavati uživo, ali će biti dostupne i na web stranici Nasuncanojstrani.hr.

U narednim mjesecima bit će otvoren javni poziv za sve zainteresirane građane da se uključe u aktivnosti koje ćemo tom prilikom provoditi.

Erica ističe kako njihova platforma pruža besplatnu provjeru tehničkih i administrativnih uvjeta koje mora zadovoljiti njihova obiteljska kuća i krov kako bi bili dobar kandidat za sunčanu elektranu, a svoje usluge pružaju u suradnji s 20 partnera.

👉 Kako pokrenuti energetsku zajednicu građana? 🙋‍♀️🙋‍♂️ U sklopu podrške u osnivanju energetske udruge Zeleni Prelog…

Posted by Zelena energetska zadruga on Thursday, July 22, 2021

Koliko su Hrvati zainteresirani za solarnu energiju?

Erica ističe kako je interes građana prisutan u većini projekata i kako pozitivno percipiraju obnovljive izvore energije te su osvješteni o njihovoj važnosti u očivanju okoliša, ali to ne znači kako su spremni za ulaganja.

Za jedno prosječno četveročlano kućanstvo, kojem bi bila dovoljna elektrana snage 3 kW, ta investicija iznosila bi oko 30.000 HRK. Mnogi građani zato ne investiraju samostalno, nego čekaju prilike za sufinanciranje.

Također, problem je administracija jer priključenje sunačne elektrane na mrežu mora odobriti HEP ODS – što se često čeka duže od predviđeno, a drugi problem su nerazriješeni vlasnički odnosi za nekretninu na kojoj se želi napraviti ugradnja što može otegnuti ili zaustaviti proces. Treći problem je slaba informiranost.

Od lansiranja projekta Na sunčanoj strani u listopadu 2020. godine, interes je iskazalo gotovo 1000 građana, a podržali su oko 150 građana u izradi projektne dokumentacije i prijavi na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za sufinanciranje ugradnje sunčanih elektrana.

Zbog podrške koje pružaju građanima, Varaždin je bio na prvome mjestu po broju prijava na nacionalnoj razini u 2019. godini, a Ivanić Grad je u srpnju ove godine osigurao sufinanciranje 50% troškova izrade projektne dokumentacije za svoje građane.

Blockhain tehnologija i energetika?

Foto: Nevio Smajić

Pojam “kolektivna samopotrošnja” sve je češći u energetici i odnosi se na situaciju u kojoj najmanje dva potrošača surađuju i dijele proizvedenu energiju, bilo u istoj zgradi, višestambenom bloku ili šire.

Skupina kućanstava mogla bi djelomično pokriti vlastite energetske potrebe instaliranjem fotonaponskih sustava i međusobnom razmjenom energije. Kako bi to omogućili, potrebno je mjeriti podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije što će biti omogućeno instalacijom pametnih uređaja.

Digitalno mjerenje rada solarnih elektrana otvara tržište prema građanima i stvaranje dodatnih vrijednosti poput optimizacije distribucijske mreže i priključenje različitih  postojećih i novih tehnologija kao što su baterije i električna vozila. Također, hrvatski startup AMPnet već komercijalno koristi blockchain tehnologiju za vođenje energetskih zadruga i električnih opskrba u SAD-u.

Digitalizacijom podaci se pretvaraju u vrijednost i ovdje nastupa blockchain:

Trenutno smo u istraživačkoj fazi primjene arhitekture zasnovane na blockchainu, odnosno DLT tehnologiji koja bi služila kao alat za upravljanje podacima za učinkovitu i transparentnu koordinaciju između više aktera, kao i virtualne energetske transakcije za ravnopravnu trgovinu ili dijeljenje. Želimo vidjeti koja je prednost blockchain tehnologije u odnosu na tradicionalno upravljanje bazom podataka.

Blockchain, energetske zajednice, fotonaponske elektrane tek su u povojima u Hrvatskoj, ali i Europi. Trenutno rade na nekoliko Horizon2020 projekata koji se bave ovom tematikom, a to su Nudge, I-NERGY, Compile i ReDream.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Slavko Cota

    Slavko Cota

    26. 07. 2021. u 8:51 pm Odgovori

    Na teritoriju moje opcine gdje sam roden odobrena je gradevinska dozvola za gradnju solarne elektrane snage 8 megawata na 15 hektara a uskuro ce biti odobrone i gradnja dvoje od 160 megawata. Koliko je to dobro a koliko lose za tako malu opcinu na podrucju Dalmatinske zagora

  2. Zlatko Guzmić

    Zlatko Guzmić

    08. 08. 2021. u 9:53 am Odgovori

    Poštovani,
    zanima me jesmo li u akciju uključeni i mi koji nismo na el. mreži. Meni je HEP u Požegi napravio “elaborat” (naplatili su ga 1050 kn za nekoliko uvezanih fotokopija) u kojemu su izračunali da bi me priključak od 4 kw koštao 47000 kn, iako je prvi priključak udaljen 100m. Imam solarni sistem od 2 kw i sada bih ga dogradio te me zanima jesam li u programu za pomoć oko dogradnje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Startupi i poslovanje

Kad bi umjesto nogometaša, jedan od najpoznatijih nogometnih menadžera vodio – programere…

Pojam voditelja tima u IT zajednici poprilično je širok. Različite tvrtke definiraju poziciju na različite načine te sama pozicija može uključivati različite vještine i odgovornosti. Kako onda opisati tu mističnu poziciju tako da ju opća populacija može lakše razumijeti?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Superology će uskoro napuniti 10 godina, no njihov rebrending odvio se ne samo ususret toj velikoj obljetnici već kao posljedica rasta tvrtke koja je doktorirala razvoj digitalnog proizvoda u svom području.

Startupi i poslovanje

Počele su prijave za novu generaciju startup inkubatora Algebra LAB-a

Naš najdugovječniji inkubator kojeg je prošlo preko 150 startup projekata u potrazi je za svojom 14. generacijom polaznika.

Karijere

Ivan Šimić odlazi iz Netokracije

Pa, da. Kao što naslov kaže, "onaj drugi Ivan iz Netokracije" - od danas nije više u Netokraciji.

Startupi i poslovanje

Ona je Infobipov tehnički pisac, a hobi joj je učenje o hitnoj medicini

Pisanje tehničke dokumentacije uz istraživanje medicine i pandemije uzrokovane koronavirusom možda ne zvuče kao srodne stvari, ali Sara Tilly iz Infobipa ih uspješno spaja već dugo vremena. Kako joj takav pristup učenju pomaže danas u poslu?

Karijere

Klaudija Šarkanj nova je direktorica HR-a u Gideonu

Klaudija u Gideon Brothers dolazi iz Infobipa, a imat će ključnu ulogu u širenju Gideon tima.

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?