Google 'Voice Search' optimizacija i hoće li je Hrvati (i hrvatske tvrtke) koristiti?
Google voice pretraživanja

Google ‘Voice Search’ optimizacija i hoće li je Hrvati (i hrvatske tvrtke) koristiti?

Google Home je stigao i (potencijalno) uveo tihu revoluciju u digitalni marketing koji su tek rijetki, prvenstveno oni koji se bave optimizacijom za tražilice, primijetili. Jeste li razmišljali kako ćete svoje web stranice optimizirati za tražilice (SEO) u svijetu u kojem već sad 20 posto svih pretraživanja čine - glasovi vaših kupaca? Dobrodošli u vrli novi svijet 'voice search' optimizacije!

Google voice pretraživanja

“Google, kad ono moram napisati članak o glasovnom pretraživanju za Netokraciju?”

“Danas!”

Kvragu. Unatoč nelagodi roka za ovaj članak, osjećaj da s nekoliko riječi mogu od svog osobnog digitalnog asistenta dobiti odgovor na najčešće pitanje prilično je ugodan.

Google Home, govorno pretraživanje i govorne naredbe

Nedavno predstavljen Google Home je zvučnik koji aktivirate glasom, a koji pokreće Google Assistant. Google Home možete pitati ili zamoliti da vam nešto učini temeljem glasovne naredbe i integriranosti s vašim drugim uređajima.

OK, Google, zgodno rješenje, ali ako je glasovno pretraživanje došlo do situacije gdje nam želiš ubaciti isključivo za to namijenjen uređaj u dom – trebamo li planirati značajne promjene kad su u pitanju naše marketinške strategije?

Mi smo učili kako guglati, ali govor za Google nećemo mijenjati

Za razliku od upisivanja ključnih riječi kako smo naučili raditi da bismo putem Googlea došli do najboljih rezultata, pretraživanje govorom donosi značajne implikacije za izraze kojima ćemo dolaziti do web stranica.

Dok su “prve” generacije žestokih pretraživača (ljudi, ne Googleovih prethodnika) internetskih prostranstava naučile da trebaju, primjerice, koristiti riječi u jednini da bi došle do boljih rezultata, nove generacije će intenzivnijim korištenjem glasovnog pretraživanja (posebice na engleskom) koristiti puno prirodnije izraze i fraze.

Bitno je imati na umu kako glasovno pretraživanje nije ništa novo za Google koji je još 2013. u svoj preglednik Google Chrome dodao mogućnost conversation searcha, ali, realno, koliko ste puta kliknuli na tu ikonu mikrofona?

Glasovne ste naredbe vjerojatno počeli koristiti prvenstveno s mobilnim telefonima dolaskom digitalnih asistenata poput Siri, iako podrška za hrvatski i dalje nije tako jaka kao za velike svjetske jezike. Unatoč tome, osnivač agencije za Facebook i Google oglašavanje Seekandhit, Mario Frančešević, je optimističan:

Glasovne opcije na hrvatskom sve bolje funkcioniraju i sasvim su upotrebljive. Vjerujem da će s vremenom biti potpuno uobičajeno korištenje takvih usluga za mnogo više stvari nego što to trenutno je — pa čak i pri pretraživanjima koja nisu vezana uz provjeru vremenskih uvjeta, konverzije valute i sličnih osnovnih pretraga…

Govorimo hrvatski, ‘voice searchamo’ na engleskom?

Jedna od stavki koju mnogi zaboravljaju kad govore o globalnosti najvećih globalnih internetskih igrača je ona potpuna suprotnost tog pojma: lokalizacija. Googleu je u pobjedi nad Microsoftovim Bingom i Yahoom svakako pomogla podrška za lokalne jezike poput hrvatskog, ali i dalje je pitanje kako će to utjecati na poboljšanje podrške za taj i druge “male” jezike.

Nikolina Zečić, direktorica upravljanja iskustvom klijenata i marketinga u Zagrebačkoj banci, smatra kako će veliki izazov za bolju podršku hrvatskog jezika biti ne samo njegova gramatička i fonetička složenost, već i veličina (malog) tržišta:

Kako su sve popularniji “digitalni asistenti“ kao što su Siri ili Cortana te kako i Google na to stavlja naglasak, taj trend će se kad-tad preliti i na naše tržište. Ako gledam po sebi, moj jezik na mobitelu i tabletu i računalu je engleski. Facebook jezik mi je engleski. Bliži mi je izraz “like” nego “sviđa mi se”. Engleski jezik je bio, jest i ostat će univerzalni jezik blizak digital native generaciji.

Rast digitalnih asistenata

Zaista, digitalnoj generaciji je itekako prirodno korištenje engleskog jezika, ali kakve su posljedice za hrvatske tvrtke – i Google?

Toni Aničić, savjetnik za internetsku trgovinu u Inchoou, ističe kako moramo imati na umu i stav Europske unije čiji je Hrvatska dio, a koja u zadnje vrijeme ne gleda tako blagonaklono prema tom pretraživačkom divu:

U pitanju o tome kako mladi konzumenti više koriste engleski primijetio si jednu vrlo zanimljivu i važnu stvar – da dosta mladih koristi i voice search na engleskom. U ovom vidim potencijalne probleme, ne nužno za hrvatsku SEO industriju, već za sam Google kao tvrtku. Svi smo vidjeli u posljednjih nekoliko godina da Europska unija baš i nije blagonaklona prema američkim tehnološkim divovima, a posebno prema Googleu te da su velike kazne i sudski postupci sve učestaliji.

Mladi, nastavlja Aničić, ne koriste voice search na engleskom zato što nužno žele rezultate na engleskom jeziku, već zbog toga što jednostavno bolje radi na engleskom jeziku.

Europska bi unija takvu situaciju mogla protumačiti na način da neulaganjem u unaprjeđivanje glasovnog pretraživanja za jezike osim engleskog Google zapravo daje prednost tvrtkama s engleskog govornog područja. Stav Europske unije po pogledu očuvanja svih službenih jezika mogao bi natjerati Google u ispravljanje takve situacije, iako ne nužno poboljšanje algoritama za hrvatski jezik. Aničić objašnjava:

Google ima više opcija, primjerice, može prilagoditi algoritme koji bi veću važnost davali lokaciji nego jeziku samog querya, pa i do potpuno prevesti voice search input na query na materinjem jeziku u stvarnom vremenu.

Tržište svakako napreduje, ali i dalje ne shvaća potpuno važnost SEO-a

Možda smo otišli već korak dalje nego što je potrebno. Jesu li domaće tvrtke uopće svjesne optimizacije za tražilice, a kamoli napretka po pitanju glasovnog pretraživanja?

Dok su u procesu razvoja svojih digitalnih strategija mnogobrojne domaće tvrtke pojačale svoju prisutnost na društvenim mrežama, kao i budžete za digitalno oglašavanje, SEO je ostao “zanat” koji, iako od kad ima web stranica donosi promet, ne donosi ga instantno kao Facebook ili AdWords kampanja.

S tim se slaže i Bruno ŠarićSEO.hr:

Po mom osobnom iskustvu situacija sa SEO-m ista je kao i prije nekoliko godina. Radije se ulaže i daje u Google AdWords nego u SEO iako je puno lakše i jednostavnije mjeriti učinak SEO-a nego godine prije čime se itekako može dokazati da je SEO u  određenim situacijama daleko isplativiji i da ga se definitivno treba uzeti u obzir.

No, kad vam šef da točno određene ciljeve koje očekuje da se postignu do kraja mjeseca, argumentiranje u korist strategije optimizacije za tražilice koja će imati dugoročne (ali ne i instantne) rezultate jednostavno vam neće biti u korist.

Iako vas razumijem(o), takav situacija u mnogim tvrtkama je dovela do korporativnih web stranica koje, iako čak i dobro dizajnirane, se ne pojavljuju visoko ni za očite ključne riječi.

Nikolina smatra kako unatoč napredovanju, SEO u Hrvatskoj nema ulogu koju bi trebao imati te da bi tvrtke, kao što uvode kulturu poboljšanja korisničkog iskustva, trebali raditi i na “SEO kulturi”.

Trebate li se zamarati glasovnim pretraživanjem?

Ovisit će o industriji i vrsti (potencijalno glasovnog) upita za koje vaš proizvod ili web stranica daje odgovor. U svom članku o utjecaju napretka glasovnog pretraživanja na SEO taktike, Mozov Rand Fishkin naglašava da će na različite upite biti lako ili izuzetno teško odgovoriti temeljem glasovnih naredbi.

Prikazivanje niza recepata je primjerice jednostavno, što će obradovati Podravku i njihov dugogodišnji content marketing projekt Coolinariku, jer se neće morati ubijati od truda da bi ga prilagoditi za glasovnu Googleovu revoluciju.

google-voice

Frančešević zaključuje kako ćemo u trenutku kada budemo imali posebne oglasne kampanje u Google AdWords sučelju za glasovne pretrage, sigurno moći reći kako ovaj segment ima budućnost.

Aničić pak smatra da se sama strategija optimizacije za tražilice neće značajno promijeniti porastom korištenja voice searcha, jer će Google biti prisiljen prilagoditi svoj algoritam novim navikama korisnika te eventualnim zahtjevima Europske unije.

Očito je kako, neovisno o potencijalnom utjecaju glasovnog pretraživanja, mnoge hrvatske tvrtke i dalje nisu zaista spremne ni za tu ni za slične teme, tako da bi upravo mali mikrofon na našim mobilnim uređajima mogao biti savršen povod za digitalnu transformaciju u vidu – nalažljivosti u digitalnom prostoru!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.