Google 'Voice Search' optimizacija i hoće li je Hrvati (i hrvatske tvrtke) koristiti?
Google voice pretraživanja

Google ‘Voice Search’ optimizacija i hoće li je Hrvati (i hrvatske tvrtke) koristiti?

Google Home je stigao i (potencijalno) uveo tihu revoluciju u digitalni marketing koji su tek rijetki, prvenstveno oni koji se bave optimizacijom za tražilice, primijetili. Jeste li razmišljali kako ćete svoje web stranice optimizirati za tražilice (SEO) u svijetu u kojem već sad 20 posto svih pretraživanja čine - glasovi vaših kupaca? Dobrodošli u vrli novi svijet 'voice search' optimizacije!

Google voice pretraživanja

“Google, kad ono moram napisati članak o glasovnom pretraživanju za Netokraciju?”

“Danas!”

Kvragu. Unatoč nelagodi roka za ovaj članak, osjećaj da s nekoliko riječi mogu od svog osobnog digitalnog asistenta dobiti odgovor na najčešće pitanje prilično je ugodan.

Google Home, govorno pretraživanje i govorne naredbe

Nedavno predstavljen Google Home je zvučnik koji aktivirate glasom, a koji pokreće Google Assistant. Google Home možete pitati ili zamoliti da vam nešto učini temeljem glasovne naredbe i integriranosti s vašim drugim uređajima.

https://www.youtube.com/watch?v=r0iLfAV0pIg

OK, Google, zgodno rješenje, ali ako je glasovno pretraživanje došlo do situacije gdje nam želiš ubaciti isključivo za to namijenjen uređaj u dom – trebamo li planirati značajne promjene kad su u pitanju naše marketinške strategije?

Mi smo učili kako guglati, ali govor za Google nećemo mijenjati

Za razliku od upisivanja ključnih riječi kako smo naučili raditi da bismo putem Googlea došli do najboljih rezultata, pretraživanje govorom donosi značajne implikacije za izraze kojima ćemo dolaziti do web stranica.

Dok su “prve” generacije žestokih pretraživača (ljudi, ne Googleovih prethodnika) internetskih prostranstava naučile da trebaju, primjerice, koristiti riječi u jednini da bi došle do boljih rezultata, nove generacije će intenzivnijim korištenjem glasovnog pretraživanja (posebice na engleskom) koristiti puno prirodnije izraze i fraze.

Bitno je imati na umu kako glasovno pretraživanje nije ništa novo za Google koji je još 2013. u svoj preglednik Google Chrome dodao mogućnost conversation searcha, ali, realno, koliko ste puta kliknuli na tu ikonu mikrofona?

Glasovne ste naredbe vjerojatno počeli koristiti prvenstveno s mobilnim telefonima dolaskom digitalnih asistenata poput Siri, iako podrška za hrvatski i dalje nije tako jaka kao za velike svjetske jezike. Unatoč tome, osnivač agencije za Facebook i Google oglašavanje Seekandhit, Mario Frančešević, je optimističan:

Glasovne opcije na hrvatskom sve bolje funkcioniraju i sasvim su upotrebljive. Vjerujem da će s vremenom biti potpuno uobičajeno korištenje takvih usluga za mnogo više stvari nego što to trenutno je — pa čak i pri pretraživanjima koja nisu vezana uz provjeru vremenskih uvjeta, konverzije valute i sličnih osnovnih pretraga…

Govorimo hrvatski, ‘voice searchamo’ na engleskom?

Jedna od stavki koju mnogi zaboravljaju kad govore o globalnosti najvećih globalnih internetskih igrača je ona potpuna suprotnost tog pojma: lokalizacija. Googleu je u pobjedi nad Microsoftovim Bingom i Yahoom svakako pomogla podrška za lokalne jezike poput hrvatskog, ali i dalje je pitanje kako će to utjecati na poboljšanje podrške za taj i druge “male” jezike.

Nikolina Zečić, direktorica upravljanja iskustvom klijenata i marketinga u Zagrebačkoj banci, smatra kako će veliki izazov za bolju podršku hrvatskog jezika biti ne samo njegova gramatička i fonetička složenost, već i veličina (malog) tržišta:

Kako su sve popularniji “digitalni asistenti“ kao što su Siri ili Cortana te kako i Google na to stavlja naglasak, taj trend će se kad-tad preliti i na naše tržište. Ako gledam po sebi, moj jezik na mobitelu i tabletu i računalu je engleski. Facebook jezik mi je engleski. Bliži mi je izraz “like” nego “sviđa mi se”. Engleski jezik je bio, jest i ostat će univerzalni jezik blizak digital native generaciji.

Rast digitalnih asistenata

Zaista, digitalnoj generaciji je itekako prirodno korištenje engleskog jezika, ali kakve su posljedice za hrvatske tvrtke – i Google?

Toni Aničić, savjetnik za internetsku trgovinu u Inchoou, ističe kako moramo imati na umu i stav Europske unije čiji je Hrvatska dio, a koja u zadnje vrijeme ne gleda tako blagonaklono prema tom pretraživačkom divu:

U pitanju o tome kako mladi konzumenti više koriste engleski primijetio si jednu vrlo zanimljivu i važnu stvar – da dosta mladih koristi i voice search na engleskom. U ovom vidim potencijalne probleme, ne nužno za hrvatsku SEO industriju, već za sam Google kao tvrtku. Svi smo vidjeli u posljednjih nekoliko godina da Europska unija baš i nije blagonaklona prema američkim tehnološkim divovima, a posebno prema Googleu te da su velike kazne i sudski postupci sve učestaliji.

Mladi, nastavlja Aničić, ne koriste voice search na engleskom zato što nužno žele rezultate na engleskom jeziku, već zbog toga što jednostavno bolje radi na engleskom jeziku.

Europska bi unija takvu situaciju mogla protumačiti na način da neulaganjem u unaprjeđivanje glasovnog pretraživanja za jezike osim engleskog Google zapravo daje prednost tvrtkama s engleskog govornog područja. Stav Europske unije po pogledu očuvanja svih službenih jezika mogao bi natjerati Google u ispravljanje takve situacije, iako ne nužno poboljšanje algoritama za hrvatski jezik. Aničić objašnjava:

Google ima više opcija, primjerice, može prilagoditi algoritme koji bi veću važnost davali lokaciji nego jeziku samog querya, pa i do potpuno prevesti voice search input na query na materinjem jeziku u stvarnom vremenu.

Tržište svakako napreduje, ali i dalje ne shvaća potpuno važnost SEO-a

Možda smo otišli već korak dalje nego što je potrebno. Jesu li domaće tvrtke uopće svjesne optimizacije za tražilice, a kamoli napretka po pitanju glasovnog pretraživanja?

Dok su u procesu razvoja svojih digitalnih strategija mnogobrojne domaće tvrtke pojačale svoju prisutnost na društvenim mrežama, kao i budžete za digitalno oglašavanje, SEO je ostao “zanat” koji, iako od kad ima web stranica donosi promet, ne donosi ga instantno kao Facebook ili AdWords kampanja.

S tim se slaže i Bruno ŠarićSEO.hr:

Po mom osobnom iskustvu situacija sa SEO-m ista je kao i prije nekoliko godina. Radije se ulaže i daje u Google AdWords nego u SEO iako je puno lakše i jednostavnije mjeriti učinak SEO-a nego godine prije čime se itekako može dokazati da je SEO u  određenim situacijama daleko isplativiji i da ga se definitivno treba uzeti u obzir.

No, kad vam šef da točno određene ciljeve koje očekuje da se postignu do kraja mjeseca, argumentiranje u korist strategije optimizacije za tražilice koja će imati dugoročne (ali ne i instantne) rezultate jednostavno vam neće biti u korist.

Iako vas razumijem(o), takav situacija u mnogim tvrtkama je dovela do korporativnih web stranica koje, iako čak i dobro dizajnirane, se ne pojavljuju visoko ni za očite ključne riječi.

Nikolina smatra kako unatoč napredovanju, SEO u Hrvatskoj nema ulogu koju bi trebao imati te da bi tvrtke, kao što uvode kulturu poboljšanja korisničkog iskustva, trebali raditi i na “SEO kulturi”.

Trebate li se zamarati glasovnim pretraživanjem?

Ovisit će o industriji i vrsti (potencijalno glasovnog) upita za koje vaš proizvod ili web stranica daje odgovor. U svom članku o utjecaju napretka glasovnog pretraživanja na SEO taktike, Mozov Rand Fishkin naglašava da će na različite upite biti lako ili izuzetno teško odgovoriti temeljem glasovnih naredbi.

Prikazivanje niza recepata je primjerice jednostavno, što će obradovati Podravku i njihov dugogodišnji content marketing projekt Coolinariku, jer se neće morati ubijati od truda da bi ga prilagoditi za glasovnu Googleovu revoluciju.

google-voice

Frančešević zaključuje kako ćemo u trenutku kada budemo imali posebne oglasne kampanje u Google AdWords sučelju za glasovne pretrage, sigurno moći reći kako ovaj segment ima budućnost.

Aničić pak smatra da se sama strategija optimizacije za tražilice neće značajno promijeniti porastom korištenja voice searcha, jer će Google biti prisiljen prilagoditi svoj algoritam novim navikama korisnika te eventualnim zahtjevima Europske unije.

Očito je kako, neovisno o potencijalnom utjecaju glasovnog pretraživanja, mnoge hrvatske tvrtke i dalje nisu zaista spremne ni za tu ni za slične teme, tako da bi upravo mali mikrofon na našim mobilnim uređajima mogao biti savršen povod za digitalnu transformaciju u vidu – nalažljivosti u digitalnom prostoru!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Tvrtke i poslovanje

Na HAKOM-ovom Danu novih tehnologija predstavio se i SpaceX, ali i hrvatski igrači

Hrvatska se treba pripremati za budućnost svemirske industrije. Iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, imamo aduta za utrku u toj brzorastućoj industriji. Ali, ne bismo trebali stati na tome!

Tvrtke i poslovanje

Native Teams osigurao 6,23 milijuna eura, rundu predvode Eleven Ventures i FRC

Native Teams, globalna platforma za digitalna plaćanja namijenjena freelancerima, remote radnicima i poslodavcima, uspješno je ostvarila još jednu rundu investicija u iznosu od 6,275 milijuna eura.

Veliki intervjui

Kako se postaje AI etičar – i čime se bavi, otkriva nam Katja Andrić

Brz rast upotrebe umjetne inteligencije dolazi sa sve glasnijim, često i paničnim, zahtjevima da se osigura njezino odgovorno korištenje. Iz te potrebe pojavilo se sasvim novo zanimanje – AI etičar. Koja znanja i vještine on/a treba imati, što i s kim radi i kako ćemo živjeti s umjetnom inteligencijom objasnila nam je AI etičarka Katja Andrić.