Google ‘Voice Search’ optimizacija i hoće li je Hrvati (i hrvatske tvrtke) koristiti?

“Google, kad ono moram napisati članak o glasovnom pretraživanju za Netokraciju?”

“Danas!”

Kvragu. Unatoč nelagodi roka za ovaj članak, osjećaj da s nekoliko riječi mogu od svog osobnog digitalnog asistenta dobiti odgovor na najčešće pitanje prilično je ugodan.

Google Home, govorno pretraživanje i govorne naredbe

Nedavno predstavljen Google Home je zvučnik koji aktivirate glasom, a koji pokreće Google Assistant. Google Home možete pitati ili zamoliti da vam nešto učini temeljem glasovne naredbe i integriranosti s vašim drugim uređajima.

https://www.youtube.com/watch?v=r0iLfAV0pIg

OK, Google, zgodno rješenje, ali ako je glasovno pretraživanje došlo do situacije gdje nam želiš ubaciti isključivo za to namijenjen uređaj u dom – trebamo li planirati značajne promjene kad su u pitanju naše marketinške strategije?

Mi smo učili kako guglati, ali govor za Google nećemo mijenjati

Za razliku od upisivanja ključnih riječi kako smo naučili raditi da bismo putem Googlea došli do najboljih rezultata, pretraživanje govorom donosi značajne implikacije za izraze kojima ćemo dolaziti do web stranica.

Dok su “prve” generacije žestokih pretraživača (ljudi, ne Googleovih prethodnika) internetskih prostranstava naučile da trebaju, primjerice, koristiti riječi u jednini da bi došle do boljih rezultata, nove generacije će intenzivnijim korištenjem glasovnog pretraživanja (posebice na engleskom) koristiti puno prirodnije izraze i fraze.

Bitno je imati na umu kako glasovno pretraživanje nije ništa novo za Google koji je još 2013. u svoj preglednik Google Chrome dodao mogućnost conversation searcha, ali, realno, koliko ste puta kliknuli na tu ikonu mikrofona?

Glasovne ste naredbe vjerojatno počeli koristiti prvenstveno s mobilnim telefonima dolaskom digitalnih asistenata poput Siri, iako podrška za hrvatski i dalje nije tako jaka kao za velike svjetske jezike. Unatoč tome, osnivač agencije za Facebook i Google oglašavanje Seekandhit, Mario Frančešević, je optimističan:

Glasovne opcije na hrvatskom sve bolje funkcioniraju i sasvim su upotrebljive. Vjerujem da će s vremenom biti potpuno uobičajeno korištenje takvih usluga za mnogo više stvari nego što to trenutno je — pa čak i pri pretraživanjima koja nisu vezana uz provjeru vremenskih uvjeta, konverzije valute i sličnih osnovnih pretraga…

Govorimo hrvatski, ‘voice searchamo’ na engleskom?

Jedna od stavki koju mnogi zaboravljaju kad govore o globalnosti najvećih globalnih internetskih igrača je ona potpuna suprotnost tog pojma: lokalizacija. Googleu je u pobjedi nad Microsoftovim Bingom i Yahoom svakako pomogla podrška za lokalne jezike poput hrvatskog, ali i dalje je pitanje kako će to utjecati na poboljšanje podrške za taj i druge “male” jezike.

Nikolina Zečić, direktorica upravljanja iskustvom klijenata i marketinga u Zagrebačkoj banci, smatra kako će veliki izazov za bolju podršku hrvatskog jezika biti ne samo njegova gramatička i fonetička složenost, već i veličina (malog) tržišta:

Kako su sve popularniji “digitalni asistenti“ kao što su Siri ili Cortana te kako i Google na to stavlja naglasak, taj trend će se kad-tad preliti i na naše tržište. Ako gledam po sebi, moj jezik na mobitelu i tabletu i računalu je engleski. Facebook jezik mi je engleski. Bliži mi je izraz “like” nego “sviđa mi se”. Engleski jezik je bio, jest i ostat će univerzalni jezik blizak digital native generaciji.

Zaista, digitalnoj generaciji je itekako prirodno korištenje engleskog jezika, ali kakve su posljedice za hrvatske tvrtke – i Google?

Toni Aničić, savjetnik za internetsku trgovinu u Inchoou, ističe kako moramo imati na umu i stav Europske unije čiji je Hrvatska dio, a koja u zadnje vrijeme ne gleda tako blagonaklono prema tom pretraživačkom divu:

U pitanju o tome kako mladi konzumenti više koriste engleski primijetio si jednu vrlo zanimljivu i važnu stvar – da dosta mladih koristi i voice search na engleskom. U ovom vidim potencijalne probleme, ne nužno za hrvatsku SEO industriju, već za sam Google kao tvrtku. Svi smo vidjeli u posljednjih nekoliko godina da Europska unija baš i nije blagonaklona prema američkim tehnološkim divovima, a posebno prema Googleu te da su velike kazne i sudski postupci sve učestaliji.

Mladi, nastavlja Aničić, ne koriste voice search na engleskom zato što nužno žele rezultate na engleskom jeziku, već zbog toga što jednostavno bolje radi na engleskom jeziku.

Europska bi unija takvu situaciju mogla protumačiti na način da neulaganjem u unaprjeđivanje glasovnog pretraživanja za jezike osim engleskog Google zapravo daje prednost tvrtkama s engleskog govornog područja. Stav Europske unije po pogledu očuvanja svih službenih jezika mogao bi natjerati Google u ispravljanje takve situacije, iako ne nužno poboljšanje algoritama za hrvatski jezik. Aničić objašnjava:

Google ima više opcija, primjerice, može prilagoditi algoritme koji bi veću važnost davali lokaciji nego jeziku samog querya, pa i do potpuno prevesti voice search input na query na materinjem jeziku u stvarnom vremenu.

Tržište svakako napreduje, ali i dalje ne shvaća potpuno važnost SEO-a

Možda smo otišli već korak dalje nego što je potrebno. Jesu li domaće tvrtke uopće svjesne optimizacije za tražilice, a kamoli napretka po pitanju glasovnog pretraživanja?

Dok su u procesu razvoja svojih digitalnih strategija mnogobrojne domaće tvrtke pojačale svoju prisutnost na društvenim mrežama, kao i budžete za digitalno oglašavanje, SEO je ostao “zanat” koji, iako od kad ima web stranica donosi promet, ne donosi ga instantno kao Facebook ili AdWords kampanja.

S tim se slaže i Bruno Šarić, SEO.hr:

Po mom osobnom iskustvu situacija sa SEO-m ista je kao i prije nekoliko godina. Radije se ulaže i daje u Google AdWords nego u SEO iako je puno lakše i jednostavnije mjeriti učinak SEO-a nego godine prije čime se itekako može dokazati da je SEO u  određenim situacijama daleko isplativiji i da ga se definitivno treba uzeti u obzir.

No, kad vam šef da točno određene ciljeve koje očekuje da se postignu do kraja mjeseca, argumentiranje u korist strategije optimizacije za tražilice koja će imati dugoročne (ali ne i instantne) rezultate jednostavno vam neće biti u korist.

Iako vas razumijem(o), takav situacija u mnogim tvrtkama je dovela do korporativnih web stranica koje, iako čak i dobro dizajnirane, se ne pojavljuju visoko ni za očite ključne riječi.

Nikolina smatra kako unatoč napredovanju, SEO u Hrvatskoj nema ulogu koju bi trebao imati te da bi tvrtke, kao što uvode kulturu poboljšanja korisničkog iskustva, trebali raditi i na “SEO kulturi”.

Trebate li se zamarati glasovnim pretraživanjem?

Ovisit će o industriji i vrsti (potencijalno glasovnog) upita za koje vaš proizvod ili web stranica daje odgovor. U svom članku o utjecaju napretka glasovnog pretraživanja na SEO taktike, Mozov Rand Fishkin naglašava da će na različite upite biti lako ili izuzetno teško odgovoriti temeljem glasovnih naredbi.

Prikazivanje niza recepata je primjerice jednostavno, što će obradovati Podravku i njihov dugogodišnji content marketing projekt Coolinariku, jer se neće morati ubijati od truda da bi ga prilagoditi za glasovnu Googleovu revoluciju.

Frančešević zaključuje kako ćemo u trenutku kada budemo imali posebne oglasne kampanje u Google AdWords sučelju za glasovne pretrage, sigurno moći reći kako ovaj segment ima budućnost.

Aničić pak smatra da se sama strategija optimizacije za tražilice neće značajno promijeniti porastom korištenja voice searcha, jer će Google biti prisiljen prilagoditi svoj algoritam novim navikama korisnika te eventualnim zahtjevima Europske unije.

Očito je kako, neovisno o potencijalnom utjecaju glasovnog pretraživanja, mnoge hrvatske tvrtke i dalje nisu zaista spremne ni za tu ni za slične teme, tako da bi upravo mali mikrofon na našim mobilnim uređajima mogao biti savršen povod za digitalnu transformaciju u vidu – nalažljivosti u digitalnom prostoru!