Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati - dvostruko?

Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati – dvostruko?

Google Merchant stiže i kod nas u 2019. Imaju li domaći developeri razloga bojati se poreza?

Ako ste dio game dev studija ili tvrtke koja proizvodi aplikacije, vjerojatno vrlo dobro znate da u ovom trenutku nije nimalo jednostavno plasirati aplikacije na Google trgovinu iz Hrvatske, iako smo dio Europske Unije. Čini se kako će se to uskoro promijeniti, ali rješava li to probleme vezane za poreze?

Direktor Googlea za regiju, Joško Mrndže, prije nekoliko dana izjavio je za Poslovni kako je iduća novost koju Google donosi u Hrvatsku takozvani Merchant account, odnosno mogućnost prodaje softvera preko Google trgovine tvrtkama koje su registrirane u Hrvatskoj – što je zaista dobra vijest, ali, tu se postavlja još pitanja.

Naime, ovo znači da ćete u teoriji moći otvoriti tvrtku i registrirati ju u Hrvatskoj te jednostavno prodavati igre ili aplikacije na Google trgovini bez kreativnih izleta registriranja podružnice u Irskoj ili nekoj drugoj državi EU, kako primjerice trenutno radi Nanobit, jedna od najuspješnijih hrvatskih game dev tvrtki.

Međutim, ove dobre vijesti vjerojatno u isto vrijeme usrećuju i zabrinjavaju domaće developere, jer se s njima potkrada i jedno zanimljivo pitanje: hoće li se igre i aplikacije dvostruko oporezivati, kao što je to slučaj sa Steamom?

Kako bih saznao odgovore na ovo pitanje razgovarao sam s Adrianom Hammerom, senior menadžerom u odjelu poreznog poslovanja Deloittea koji mi je pojasnio detalje oporezivanja softvera koji će se izvoziti iz Hrvatske, ali i iznio neke predikcije za budućnost.

Kada je riječ o oporezivanju digitalnih proizvoda koji će dolaziti iz Hrvatske nakon što Google dopusti prodaju, Adrian kaže kako ovdje veliku ulogu imaju razni međunarodni porezni propisi, dok o hrvatskim propisima oporezivanje ne ovisi u tolikoj mjeri:

Naime, dok će hrvatska država oporezivati dobit na razini hrvatskog društva po redovnim i postojećim propisima, plasiranje igara na međunarodno tržište može paralelno rezultirati i oporezivanjem u drugim državama s kojima hrvatska tvrtka posluje. Ako hrvatska tvrtka plasira igre korisnicima u nekoj drugoj zemlji, ta država može zadržati pravo, ovisno o svojim propisima, da oporezuje prihode ili dobit od takvog plasmana kroz razne mehanizme: porez na dobit, porez po odbitku, porez na dodanu vrijednost, porez na promet, i tako dalje.

Porezi ostaju, ali sada barem nećete morati otvarati firmu u Irskoj.

Dvostruko oporezivanje ili tko će kome platiti porez?

Utjecaj međunarodnih poreznih propisa zapravo znači da postoji mogućnost za takozvano dvostruko oporezivanje, ali Adrian na sreću dodaje i kako je Google ovu problematiku donekle pojednostavio tako što efektivno plaća poreze za developere softvera, a trošak istih odbija od isplate koja im dolazi na račune. Također, kada se radi o oporezivanju, dobar dio developera iz Europe posluje s Googleovom podružnicom u Irskoj, dijelom upravo zbog poticajne porezne politike te zemlje. Adrian kaže kako se ovdje radi upravo o tome:

Naime, prema trenutnim irskim propisima, isplata većine autorskih naknada (kako bi se potencijalno mogle okarakterizirati isplate koje Google vrši dobavljačima) ne oporezuju se irskim porezom po odbitku. Drugim riječima, hrvatske tvrtke dobivaju ugovornu naknadu koja vjerojatno nije dodatno opterećena porezima osim hrvatskih.

Dobre su ovo vijesti koje bi mogle značiti da se ipak neće raditi o dvostrukom oporezivanju domaćih aplikacija, ali ne postoji garancija da će i za godinu dana, kada domaće firme trebaju dobiti mogućnost izvoza, sve ostati isto. Naime, Adrian upozorava da se porezni propisi često mijenjaju i nečiji konkretni poslovni odnos može imati specifične elemente. Osim toga, usred smo velike porezne reforme u čitavoj Europi, čiji je dio i uspostava digitalnog poreza, koji bi mogao potpuno promijeniti poslovanje tvrtki koje plasiraju digitalne proizvode širom svijeta.

Ovo vjerojatno ne znači da će se domaće tvrtke odreći dosadašnjeg načina, ali će donijeti nove prilike onima koji se još nisu odvažili na prodaju igara i aplikacija.

Irska nije problem, ali SAD jest.

Kada je riječ o porezima, najviše s njima problema imaju izvoznici igara iz Hrvatske koji svoje proizvode plasiraju na Steam, i to iz upravo gore navedenih razloga. Naime, dok Irska ne oporezuje digitalna dobra, SAD (gdje je Steamovo sjedište) to vrlo dobro radi, a samim time nastaju i problemi, objašnjava Adrian:

U slučaju Steama, ako tvrtke posluju s društvom koje je američki porezni rezident, moguće je da se isplate iz SAD-a oporezuju američkim porezom po odbitku koji iznosi čak 30%. Brojne države imaju sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a čije odredbe stopu takvog poreza smanjuju ili ga eliminiraju.

Hrvatska, jasno, nema sklopljen takav ugovor sa SAD-om, i sve dok se to ne promijeni developeri igara će muku mučiti s načinima da ipak udovolje poreznicima obje države. Najlakši način za riješiti ovaj problem jest, kaže Adrian, osnivanje tvrtke u državi koja sa SAD-om ima povoljniji porezni aranžman, ali upozorava:

Međutim, kao rezultat globalnih poreznih trendova, takva tvrtka ne može biti samo adresa bez stvarne poslovne aktivnosti. Drugim riječima, ne možete imati tvrtku na papiru jer će ona „pasti“ na pitanju suštine. Konkretno, razlog za osnivanje takve tvrtke mora biti poslovni, a ne samo izbjegavanje poreza.

Površnim pristupom tako se može ugroziti mnogo više od samo financija, dodaje Adrian, jer je poznato kako IRS (porezna uprava SAD-a) nije baš ustanova s kojom želite imati problema. Vaši poslovni partneri iz SAD-a su zapravo pod većim pritiskom, jer američka porezna služba neće kucati na vrata vama u Zagreb, već njima u SAD-u.

Ipak, kako je Irska za sada zemlja snova ne samo za one koji u njoj traže stan i posao već i način za izvoz igara, ne postoji razlog zašto bi domaći developeri jednom kada dobiju Merchant račun imali problema s porezima. Naravno, ako sve ostane isto kao što je sada.

Adrian svakako napominje kako je porezni sustav u Hrvatskoj vrlo kompleksan i često čujemo kako se u njemu teško snalazi pa se stvari samo još dodatno kompliciraju kada morate razumjeti i poreze u Irskoj ili SAD-u. Najbolji savjet ovdje je jednostavno postaviti gomilu pitanja onima koji znaju više od vas, bili oni stručnjak poput Adriana, konzultantska tvrtka ili netko tko je već svoje porezne probleme donekle riješio.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.