Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati - dvostruko?

Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati – dvostruko?

Google Merchant stiže i kod nas u 2019. Imaju li domaći developeri razloga bojati se poreza?

Ako ste dio game dev studija ili tvrtke koja proizvodi aplikacije, vjerojatno vrlo dobro znate da u ovom trenutku nije nimalo jednostavno plasirati aplikacije na Google trgovinu iz Hrvatske, iako smo dio Europske Unije. Čini se kako će se to uskoro promijeniti, ali rješava li to probleme vezane za poreze?

Direktor Googlea za regiju, Joško Mrndže, prije nekoliko dana izjavio je za Poslovni kako je iduća novost koju Google donosi u Hrvatsku takozvani Merchant account, odnosno mogućnost prodaje softvera preko Google trgovine tvrtkama koje su registrirane u Hrvatskoj – što je zaista dobra vijest, ali, tu se postavlja još pitanja.

Naime, ovo znači da ćete u teoriji moći otvoriti tvrtku i registrirati ju u Hrvatskoj te jednostavno prodavati igre ili aplikacije na Google trgovini bez kreativnih izleta registriranja podružnice u Irskoj ili nekoj drugoj državi EU, kako primjerice trenutno radi Nanobit, jedna od najuspješnijih hrvatskih game dev tvrtki.

Međutim, ove dobre vijesti vjerojatno u isto vrijeme usrećuju i zabrinjavaju domaće developere, jer se s njima potkrada i jedno zanimljivo pitanje: hoće li se igre i aplikacije dvostruko oporezivati, kao što je to slučaj sa Steamom?

Kako bih saznao odgovore na ovo pitanje razgovarao sam s Adrianom Hammerom, senior menadžerom u odjelu poreznog poslovanja Deloittea koji mi je pojasnio detalje oporezivanja softvera koji će se izvoziti iz Hrvatske, ali i iznio neke predikcije za budućnost.

Kada je riječ o oporezivanju digitalnih proizvoda koji će dolaziti iz Hrvatske nakon što Google dopusti prodaju, Adrian kaže kako ovdje veliku ulogu imaju razni međunarodni porezni propisi, dok o hrvatskim propisima oporezivanje ne ovisi u tolikoj mjeri:

Naime, dok će hrvatska država oporezivati dobit na razini hrvatskog društva po redovnim i postojećim propisima, plasiranje igara na međunarodno tržište može paralelno rezultirati i oporezivanjem u drugim državama s kojima hrvatska tvrtka posluje. Ako hrvatska tvrtka plasira igre korisnicima u nekoj drugoj zemlji, ta država može zadržati pravo, ovisno o svojim propisima, da oporezuje prihode ili dobit od takvog plasmana kroz razne mehanizme: porez na dobit, porez po odbitku, porez na dodanu vrijednost, porez na promet, i tako dalje.

Porezi ostaju, ali sada barem nećete morati otvarati firmu u Irskoj.

Dvostruko oporezivanje ili tko će kome platiti porez?

Utjecaj međunarodnih poreznih propisa zapravo znači da postoji mogućnost za takozvano dvostruko oporezivanje, ali Adrian na sreću dodaje i kako je Google ovu problematiku donekle pojednostavio tako što efektivno plaća poreze za developere softvera, a trošak istih odbija od isplate koja im dolazi na račune. Također, kada se radi o oporezivanju, dobar dio developera iz Europe posluje s Googleovom podružnicom u Irskoj, dijelom upravo zbog poticajne porezne politike te zemlje. Adrian kaže kako se ovdje radi upravo o tome:

Naime, prema trenutnim irskim propisima, isplata većine autorskih naknada (kako bi se potencijalno mogle okarakterizirati isplate koje Google vrši dobavljačima) ne oporezuju se irskim porezom po odbitku. Drugim riječima, hrvatske tvrtke dobivaju ugovornu naknadu koja vjerojatno nije dodatno opterećena porezima osim hrvatskih.

Dobre su ovo vijesti koje bi mogle značiti da se ipak neće raditi o dvostrukom oporezivanju domaćih aplikacija, ali ne postoji garancija da će i za godinu dana, kada domaće firme trebaju dobiti mogućnost izvoza, sve ostati isto. Naime, Adrian upozorava da se porezni propisi često mijenjaju i nečiji konkretni poslovni odnos može imati specifične elemente. Osim toga, usred smo velike porezne reforme u čitavoj Europi, čiji je dio i uspostava digitalnog poreza, koji bi mogao potpuno promijeniti poslovanje tvrtki koje plasiraju digitalne proizvode širom svijeta.

Ovo vjerojatno ne znači da će se domaće tvrtke odreći dosadašnjeg načina, ali će donijeti nove prilike onima koji se još nisu odvažili na prodaju igara i aplikacija.

Irska nije problem, ali SAD jest.

Kada je riječ o porezima, najviše s njima problema imaju izvoznici igara iz Hrvatske koji svoje proizvode plasiraju na Steam, i to iz upravo gore navedenih razloga. Naime, dok Irska ne oporezuje digitalna dobra, SAD (gdje je Steamovo sjedište) to vrlo dobro radi, a samim time nastaju i problemi, objašnjava Adrian:

U slučaju Steama, ako tvrtke posluju s društvom koje je američki porezni rezident, moguće je da se isplate iz SAD-a oporezuju američkim porezom po odbitku koji iznosi čak 30%. Brojne države imaju sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a čije odredbe stopu takvog poreza smanjuju ili ga eliminiraju.

Hrvatska, jasno, nema sklopljen takav ugovor sa SAD-om, i sve dok se to ne promijeni developeri igara će muku mučiti s načinima da ipak udovolje poreznicima obje države. Najlakši način za riješiti ovaj problem jest, kaže Adrian, osnivanje tvrtke u državi koja sa SAD-om ima povoljniji porezni aranžman, ali upozorava:

Međutim, kao rezultat globalnih poreznih trendova, takva tvrtka ne može biti samo adresa bez stvarne poslovne aktivnosti. Drugim riječima, ne možete imati tvrtku na papiru jer će ona „pasti“ na pitanju suštine. Konkretno, razlog za osnivanje takve tvrtke mora biti poslovni, a ne samo izbjegavanje poreza.

Površnim pristupom tako se može ugroziti mnogo više od samo financija, dodaje Adrian, jer je poznato kako IRS (porezna uprava SAD-a) nije baš ustanova s kojom želite imati problema. Vaši poslovni partneri iz SAD-a su zapravo pod većim pritiskom, jer američka porezna služba neće kucati na vrata vama u Zagreb, već njima u SAD-u.

Ipak, kako je Irska za sada zemlja snova ne samo za one koji u njoj traže stan i posao već i način za izvoz igara, ne postoji razlog zašto bi domaći developeri jednom kada dobiju Merchant račun imali problema s porezima. Naravno, ako sve ostane isto kao što je sada.

Adrian svakako napominje kako je porezni sustav u Hrvatskoj vrlo kompleksan i često čujemo kako se u njemu teško snalazi pa se stvari samo još dodatno kompliciraju kada morate razumjeti i poreze u Irskoj ili SAD-u. Najbolji savjet ovdje je jednostavno postaviti gomilu pitanja onima koji znaju više od vas, bili oni stručnjak poput Adriana, konzultantska tvrtka ili netko tko je već svoje porezne probleme donekle riješio.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.