Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati - dvostruko?

Hoće li se od 2019. hrvatske Android aplikacije oporezivati – dvostruko?

Google Merchant stiže i kod nas u 2019. Imaju li domaći developeri razloga bojati se poreza?

Ako ste dio game dev studija ili tvrtke koja proizvodi aplikacije, vjerojatno vrlo dobro znate da u ovom trenutku nije nimalo jednostavno plasirati aplikacije na Google trgovinu iz Hrvatske, iako smo dio Europske Unije. Čini se kako će se to uskoro promijeniti, ali rješava li to probleme vezane za poreze?

Direktor Googlea za regiju, Joško Mrndže, prije nekoliko dana izjavio je za Poslovni kako je iduća novost koju Google donosi u Hrvatsku takozvani Merchant account, odnosno mogućnost prodaje softvera preko Google trgovine tvrtkama koje su registrirane u Hrvatskoj – što je zaista dobra vijest, ali, tu se postavlja još pitanja.

Naime, ovo znači da ćete u teoriji moći otvoriti tvrtku i registrirati ju u Hrvatskoj te jednostavno prodavati igre ili aplikacije na Google trgovini bez kreativnih izleta registriranja podružnice u Irskoj ili nekoj drugoj državi EU, kako primjerice trenutno radi Nanobit, jedna od najuspješnijih hrvatskih game dev tvrtki.

Međutim, ove dobre vijesti vjerojatno u isto vrijeme usrećuju i zabrinjavaju domaće developere, jer se s njima potkrada i jedno zanimljivo pitanje: hoće li se igre i aplikacije dvostruko oporezivati, kao što je to slučaj sa Steamom?

Kako bih saznao odgovore na ovo pitanje razgovarao sam s Adrianom Hammerom, senior menadžerom u odjelu poreznog poslovanja Deloittea koji mi je pojasnio detalje oporezivanja softvera koji će se izvoziti iz Hrvatske, ali i iznio neke predikcije za budućnost.

Kada je riječ o oporezivanju digitalnih proizvoda koji će dolaziti iz Hrvatske nakon što Google dopusti prodaju, Adrian kaže kako ovdje veliku ulogu imaju razni međunarodni porezni propisi, dok o hrvatskim propisima oporezivanje ne ovisi u tolikoj mjeri:

Naime, dok će hrvatska država oporezivati dobit na razini hrvatskog društva po redovnim i postojećim propisima, plasiranje igara na međunarodno tržište može paralelno rezultirati i oporezivanjem u drugim državama s kojima hrvatska tvrtka posluje. Ako hrvatska tvrtka plasira igre korisnicima u nekoj drugoj zemlji, ta država može zadržati pravo, ovisno o svojim propisima, da oporezuje prihode ili dobit od takvog plasmana kroz razne mehanizme: porez na dobit, porez po odbitku, porez na dodanu vrijednost, porez na promet, i tako dalje.

Porezi ostaju, ali sada barem nećete morati otvarati firmu u Irskoj. VisualHunt

Dvostruko oporezivanje ili tko će kome platiti porez?

Utjecaj međunarodnih poreznih propisa zapravo znači da postoji mogućnost za takozvano dvostruko oporezivanje, ali Adrian na sreću dodaje i kako je Google ovu problematiku donekle pojednostavio tako što efektivno plaća poreze za developere softvera, a trošak istih odbija od isplate koja im dolazi na račune. Također, kada se radi o oporezivanju, dobar dio developera iz Europe posluje s Googleovom podružnicom u Irskoj, dijelom upravo zbog poticajne porezne politike te zemlje. Adrian kaže kako se ovdje radi upravo o tome:

Naime, prema trenutnim irskim propisima, isplata većine autorskih naknada (kako bi se potencijalno mogle okarakterizirati isplate koje Google vrši dobavljačima) ne oporezuju se irskim porezom po odbitku. Drugim riječima, hrvatske tvrtke dobivaju ugovornu naknadu koja vjerojatno nije dodatno opterećena porezima osim hrvatskih.

Dobre su ovo vijesti koje bi mogle značiti da se ipak neće raditi o dvostrukom oporezivanju domaćih aplikacija, ali ne postoji garancija da će i za godinu dana, kada domaće firme trebaju dobiti mogućnost izvoza, sve ostati isto. Naime, Adrian upozorava da se porezni propisi često mijenjaju i nečiji konkretni poslovni odnos može imati specifične elemente. Osim toga, usred smo velike porezne reforme u čitavoj Europi, čiji je dio i uspostava digitalnog poreza, koji bi mogao potpuno promijeniti poslovanje tvrtki koje plasiraju digitalne proizvode širom svijeta.

Ovo vjerojatno ne znači da će se domaće tvrtke odreći dosadašnjeg načina, ali će donijeti nove prilike onima koji se još nisu odvažili na prodaju igara i aplikacija. Nanobit

Irska nije problem, ali SAD jest.

Kada je riječ o porezima, najviše s njima problema imaju izvoznici igara iz Hrvatske koji svoje proizvode plasiraju na Steam, i to iz upravo gore navedenih razloga. Naime, dok Irska ne oporezuje digitalna dobra, SAD (gdje je Steamovo sjedište) to vrlo dobro radi, a samim time nastaju i problemi, objašnjava Adrian:

U slučaju Steama, ako tvrtke posluju s društvom koje je američki porezni rezident, moguće je da se isplate iz SAD-a oporezuju američkim porezom po odbitku koji iznosi čak 30%. Brojne države imaju sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a čije odredbe stopu takvog poreza smanjuju ili ga eliminiraju.

Hrvatska, jasno, nema sklopljen takav ugovor sa SAD-om, i sve dok se to ne promijeni developeri igara će muku mučiti s načinima da ipak udovolje poreznicima obje države. Najlakši način za riješiti ovaj problem jest, kaže Adrian, osnivanje tvrtke u državi koja sa SAD-om ima povoljniji porezni aranžman, ali upozorava:

Međutim, kao rezultat globalnih poreznih trendova, takva tvrtka ne može biti samo adresa bez stvarne poslovne aktivnosti. Drugim riječima, ne možete imati tvrtku na papiru jer će ona „pasti“ na pitanju suštine. Konkretno, razlog za osnivanje takve tvrtke mora biti poslovni, a ne samo izbjegavanje poreza.

Površnim pristupom tako se može ugroziti mnogo više od samo financija, dodaje Adrian, jer je poznato kako IRS (porezna uprava SAD-a) nije baš ustanova s kojom želite imati problema. Vaši poslovni partneri iz SAD-a su zapravo pod većim pritiskom, jer američka porezna služba neće kucati na vrata vama u Zagreb, već njima u SAD-u.

Ipak, kako je Irska za sada zemlja snova ne samo za one koji u njoj traže stan i posao već i način za izvoz igara, ne postoji razlog zašto bi domaći developeri jednom kada dobiju Merchant račun imali problema s porezima. Naravno, ako sve ostane isto kao što je sada.

Adrian svakako napominje kako je porezni sustav u Hrvatskoj vrlo kompleksan i često čujemo kako se u njemu teško snalazi pa se stvari samo još dodatno kompliciraju kada morate razumjeti i poreze u Irskoj ili SAD-u. Najbolji savjet ovdje je jednostavno postaviti gomilu pitanja onima koji znaju više od vas, bili oni stručnjak poput Adriana, konzultantska tvrtka ili netko tko je već svoje porezne probleme donekle riješio.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Što ste propustili

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.