Robert Petković: Vodič kroz web analitiku za developere

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

“Molim te, nemoj se s ovom izjavom niti šaliti”, na spomen dodavanja koda za Google Analytics na samom kraju mi nasmijano kaže Robert koji je prije nekoliko sati na u sklopu Web Summer Campa završio svoje predavanje.

Tema? Što developeri ne znaju o digitalnoj analitici.

Robert, inače direktor digitalne analitike u Pro Media Grupi i čest predavač na tu temu širom regije, naglašava:

NE, Google Analytics ne instaliramo nakon što je web već gotov, nego ga moramo planirati zajedno s osobom koja je zadužena za implementaciju analitike na web (najčešće je to web analitičar ili podatkovni inženjer) u trenutku kada iz wireframea prelazimo u dizajn. Tada već moramo znati što će nam biti ciljevi weba i mjerila uspješnosti, kao i na koje ćemo ih načine mjeriti i slati te podatke u analitičke i marketinške alate.

Developeri bi, za početak, trebali znati da implementacija analitike nije njihov dio posla, kaže Robert, već da za to postoje specijalisti:

Na developerima je da na frontendu implementiraju sve što im analitičar specificira. Meni je drago da imam jako dobru suradnju s developerima, jer kad im u startu projekta pošaljem 20-ak stranica specifikacije za frontend, onda obično kažu: “OK, ovaj kuži frontend i što nam treba, hajdemo mu na najbolji način isporučiti što traži”.

Robert je na Web Summer Campu održao radionicu “What developers usually get wrong about web analytics”

Najvažnije je (bilo) imati web stranicu

Iako se još 90-ih bavio analitikom, Robert priznaje da tada nikome nije stalo da analizira tko im dolazi na web stranicu. Najvažnije je bilo – imati web stranicu!

Više sam zbog frustracije nastavio raditi web rješenja povezana s bazama, što mi se pokazalo zanimljivim i uspješnim, a zatim i vođenjem projekata te izradi specifikacija u suradnji s klijentima. Kad se pojavio Google Analytics, moj najdraži klijent je zapravo prepoznao da bih im to ja mogao najbolje implementirati pa su me oni “vratili” u analitiku, prije nekih desetak godina.

Jedna od Robertovih prednosti u današnjem radu pokazalo se upravo poznavanje razvoja web stranica kojima se tad bavio, jer mu olakšava da zahtjeve marketinškog tima pretvori u frontend kod na webu, kao i zahtjeve developmenta pretvori u podatak upotrebljiv marketingu.

Korisne informacije i saznanja, a ne samo kod, podaci i tablice

Na žalost, iako je sad prošlo već desetljeće od Robertovog povratka u svijet internetske analitike, neke stvari se nisu promijenile. Upravo je zbog toga, kaže, izuzetno bitno da i sami developeri “kuže” analitiku:

Bitno je da ju razumiju kako više nikada ne bi rekli: “OK, web nam je gotov, ajmo sad staviti onaj kod za analitiku kojeg smo danas kreirali.” Da, na developerima je da postave taj kod i sve ostale kodove koje analitičar specificira ili da konfiguriraju plugine na način kako im analitičar sugerira, ali ne i da kreiraju račun za Google Analytics.

Analitika nije “samo onaj kod kojeg postaviš na web”, nego i dobro podešavanje samog Google Analyticsa kako bismo u Analyticsu imali korisne informacije i saznanja, a ne samo podatke, tablice i grafove.

Ako developeri znaju što trebaju očekivati od analitičara, mogu u startu od klijenta tražiti takve specifikacije, baš kako se ne bi podrazumijevalo da će netko tamo treći već iskonfigurirati analitiku. Sve to dovodi do brže i jednostavnije produkcije kvalitetnog web rješenja koje će i posjetiteljima, ali i vlasnicima biti od koristi.

Marketing i development previše si toga međusobno podrazumijevaju

Robert je kroz karijeru prošao sve, od digitalnih agencija do rada u najvećoj grupaciji u regiji i slaže se kako ne samo da marketing i developeri ne pričaju istim jezikom, već su im i drugačije stvari u fokusu čak i kad pričaju o istim stvarima ili istim jezikom:

Nitko tu nije u “pravu” ili “krivu”, samo je riječ o previše stvari koje se u projektu “očekuju” i “podrazumijevaju”, a znamo da je podrazumijevanje majka svih zajeba.

Recimo da je developerima cilj da “naprave auto”, a marketingu da taj “auto voze”. Developerima je projekt gotov kad se napravi isporuku, marketingu tek tada počinje posao. Marketing prije isporuke i povratnog mišljenja prvih posjetitelja ne može znati što je dobro s webom, a što ne valja, dok developeri to često shvaćaju kao da “marketing ne zna što hoće, jer da znaju što hoće, ove su izmjene trebali definirati u trećem sprintu prije publisha”.

Isto tako marketing često očekuje od developmenta da će napraviti sve vezano uz sadržaj (voziti auto), dok će developeri zapravo dati sve od sebe da taj “auto” pripreme kako bi ga netko drugi vozio. Pritom nije lako pripremati web/auto kada ne znaš tko će ga voziti i na koji način.

Ističe kako je loša martech implementacija ona koja ima puno “podrazumijevanja”, odnosno ona koja je uglavnom developerski dobro posložena, a marketinški skoro pa nikako, ali vrijedi i obrnuto:

Ako imamo lošu martech implementaciju neke web stranice, za nju moramo potrošiti možda i 10 puta više novaca da bismo promocijom postigli neki cilj nego ako smo u startu pomirili marketing i tehnologiju. Upravo zato mi u Pro media grupi imamo martech tim koji vlasnicima webova pomaže da u startu izbjegnu dodatne troškove koje donosi nepotpuna ili loša martech implementacija.

Postavite glupa pitanja, da ne bi kasnije bilo tko je kriv

Robert kaže da ispada “bad guy” na sastancima, jer pokušava razbiti podrazumijevanja konkretnim pitanjima za obje strane, postajući time svojevrstan prevoditelj:

Development je zadužen za stroj, a marketing za pogon. Developeri rade auto, marketing ga vozi. Developeri se trude da kreiraju najbolji i najbrži kod koji će pogoniti web i nije ih nužno briga koje je web boje, kakav se tamo sadržaj nalazi i koliko je uspješan. Marketing se treba potruditi da developerima čim ranije isporuče što kvalitetniji sadržaj i dizajn te da definiraju parametre uspješnosti weba, kako bi developeri mogli sa svoje strane pomoći da sve navedeno implementira na najbolji mogući način.

Pritom je izuzetno bitno pitati glupa pitanja s jedne i druge strane, pojašnjava Robert, baš kako ne bi previše podrazumijevanja dovelo do lošeg proizvoda, bez obzira na ogroman trud s obje strane.

Npr. kada marketing kaže “Treba nam SEO za web”, development to često protumači kao “OK, treba im Yoast plugin pa će oni sami unositi sadržaj”.

Marketing naravno podrazumijeva da će netko iz developmenta pripremiti sadržaj za SEO (unijeti barem meta podatke), jer su developeri rekli da će “srediti SEO”, a development podrazumijeva da će marketing unijeti sav sadržaj, jer to nije posao developera. Onda na tjednim sastancima marketing pita “Je li nam sređen SEO?” a development kaže da jest i čudi se zašto to pitaju kad su im postavili plugin i na marketingu je sad da ga koriste, ali to ne kažu javno jer podrazumijevaju da je to svima jasno.

Postavljanje dodatnih pitanja koja bi spriječila ovakve nesporazume često rezultira neplaniranim poslom za marketing ili development, ali Robert smatra kako su dobra, jer u konačnici – ubrzavaju proces:

Sprječavaju nastanak velike panike kada se shvati da projekt mora ići u isporuku (publish) za tri dana, a puno stvari još nije gotovo jer se nije podrazumijevalo da je to nečiji dio posla.

Google Analytics nije 100% točan… i nije bitno

Robertov odgovor na moje pitanje o tome je li Google Analytics kao alat 100 posto točan je…NE:

Google Analytics je prvenstveno marketinški alat, a ne prodajni ili tehnički te mu je cilj da marketinškim timovima da što više kvalitetnih informacija na temelju kojih će marketing alocirati svoj budžet prema onim aktivnostima koje dovode kvalitetne posjete webu, a smanjiti budžet recimo za one aktivnosti koje dovode pogrešne korisnike na web.

Stoga nije bitno znati u lipu koliko je neki webshop generirao novaca u zadnjih tjedan dana, jer to je prodajni podatak i njega nalazimo u prodajnim alatima ili backendu svakog web shopa, nego je bitno znati je li nam npr. više novaca donijela kampanja na Facebooku ili naš zadnji newsletter ili pak onaj tekst na Netokraciji.

Je li to bazirano na 70% ili 90% podataka, skoro da je svejedno, sve dok znamo atribuciju tih podataka. Marketinški nam nisu bitni podaci koji su prikupljeni 100%, ali za koje ne znamo atribuciju.

S obzirom na to da je Google Analytics JavaScript koji se izvršava u korisnikovom pregledniku, Robert ističe kako ga možemo blokirati, a neki ad blockeri i sami blokiraju slanje podataka iz našeg preglednika prema Googleovim serverima:

Zbog toga nikada ne možemo biti sigurni da su svi naši korisnici dozvolili slanje podataka u Analytics te da je broj posjetitelja ili posjeta u našem Google Analyticsu ispravan, odnosno potpun.

Postoje načini da se podaci šalju u Google Analytics sa serverske strane, kroz backend, u kojim slučajevima možemo dobiti najtočnije podatke u smislu broja pregledanih stranica. No, ako ne znamo koje su aktivnosti dovele korisnike da pregledaju te stranice, taj nam podatak marketinški nije informacija.

Konkretni savjeti: Od Google Tag Managera do A/B testiranja

Govoreći o vrlo konkretnim savjetima i pojmovima koje svaki developer zaista treba znati Robert ističe:

  • Google Tag Manager nije “tamo neki novi Analytics”, nego je on doslovno “upravitelj oznaka”. Ako na webu postoji kod za Google Tag Manager, to može ali i ne mora značiti da je na webu postavljen Analytics.
  • Ne morate za dev, testnu i produkcijsku verziju weba imati svaki put drugi kod za GTM, već je moguće (a što je moja preporuka i ja to tako uvijek radim) da sve verzije webova imaju isti kod za Google Tag Manager na sebi, kako bi developerima posao bio što lakši.
  • Nije ispravno micati kod za Google Tag Manager u slučaju da korisnik nije pristao na analitičke kolačiće, jer je to također netočan pristup kako GDPR-u, tako i analitičkim alatima. Važno je znati da se kod za analitiku drugačije poziva ako je korisnik pristao na marketinške kolačiće nego ako je pristao samo na analitičke.
  • Ne bi trebali razvijati svoja rješenja za A/B testiranja bazirana na generatorima slučajnih brojeva, jer za to postoje rješenja koja prate konverzije, a ne klikove. Ako imate namjeru napraviti neki svoj alat za analitiku, prvo pokušajte definirati što je “korisnik”, a što “posjet” i “konverzija” te pronađite načine kako to izmjeriti, a zatim i prikazati na koje su sve načine ti korisnici napravili konverzije.
  • Developeri, za web projekt bitno je definirati cilj (konverziju), odnosno akciju koju će korisnik napraviti, a koju ćemo prepoznati kao konverziju. Morate naći načina kako zabilježiti te aktivnosti i kako ih proslijediti u analitiku, a dobra specifikacija implementacije analitike vam pritom može biti od pomoći.

S druge strane, Robert smatra kako analitičari moraju barem jednom u životu napraviti web stranicu te znati osnove JavaScripta, što je kolačić – kako se piše ili čita, što je QueryString, kako se koristi history kod SPA, osnove CSS-a i slične detalje:

To im omogućuje da u suradnji s developerima pronađu najbrži i najjednostavniji način razmjene podataka te njihovog slanja u analitičke i marketinške alate. Poznavanje SQL-a i nekog programskog jezika nije na odmet.

Već se čeka Web Summer Camp 2022.

Robert je u konačnici zadovoljan svojom radionicom. Sviđaju mu se konferencije koje se organizaciju van grada jer onda sudionici nemaju previše prilika da se izgube negdje u privatnom angažmanu:

Druže se s ostalima i razmjenjuju iskustva, dogovaraju nove poslove ili samo slušaju što druge kolege imaju za reći. Meni je bilo drago što sam nakon dugo vremena prisustvovao jednoj offline konferenciji jer je svima nama već dosta online konferencija.

OK, online konferencije donose komponentu novih znanja i zbog toga će i dalje biti zanimljive, ali offline konferencije donose i socijalnu komponentu te mogućnost da doznaš puno sitnih detalja o svom poslu, koje možda ne bi doznao na online konferenciji, gdje nemaš mogućnosti pričati s drugima uz pivu.

Ako vas zanima sudjelovati na radionicama poput Robertovog “What developers usually get wrong about web analytics”, prijavite se na Web Summer Campov newsletter kako biste na vrijeme doznali kad otvaraju prijave za 2022. godinu!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...