Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Good Game Liftoff startup natjecanje ove godine ulazi u drugu sezonu. Timovima iz regije predstoji nešto manje od mjesec dana da se prijave i svojom idejom osvoje žiri, a time i kao glavnu nagradu – 100 tisuća kuna. Prošlogodišnji pobjednici zavrijedili su svoj ček s izvrsnim pitchem za društvenu igru Mundus, a ususret ovogodišnjem izdanju Liftoffa odlučili smo provjeriti kako su uložili svoju nagradu.

Osim o Mundusu, ususret Lifotffu iskoristili smo priliku i da se prisjetimo savjeta žirija, kojeg su činili neki od poznatih hrvatskih poduzetnika i stručnjaka: Lordan Kondić (A1 Hrvatska), Hrvoje Balen (Algebra), Nenad Bakić (Croatian Makers), Nikola Stolnik (Good Game), Tomislav Car (Infinum), Mate Rimac (Rimac Automobili) te Miran Pavić (Telegram), a koji su uz savjete Mudusu rekli i što bi oni učinili sa 100.000 kuna za svoj startup.

Gdje je Mundus, od 100 tisuća do danas?

Mundus, iza kojeg stoje gimnazijalci i studenti FER-a, modularna je društvena igra koja spaja fizički i digitalni koncept igranja, a više o tome kako im je protekla 2019. imala sam priliku razgovarati s jednim od studenata iz tima, Filipom Hercigom.

Igra je osmišljena tako da uz korištenje vašeg pametnog mobitela, na kojem odgovarate na različita pitanja, ovisno o točnosti odgovora, napredujete sa svojoj figurom na fizičkoj ploči pred vama. Ploča koja podsjeća na svima poznatu igru “Čovječe ne ljuti se”, uz aplikaciju na mobitelu postaje nov, interkativan spoj formata kviza i društvene igre, a nudi i različite mogućnosti kreiranja vlastitih pitanja i kategorija što joj daje priliku da se iskoristi opetovano i u različitim područjima.

Mundus

Nakon GG Lifotoffa Mundusovci su dobili osim 100.00 kuna i korisne savjete prisutnog žirija. Ispred sebe su dakako imali još mnogo posla oko usavršavanja prototipa stoga me zanimalo i kako su se u prošloj godini uspjeli fokusirati na proizvod s obzirom na druge obveze. Filip ističe da im usklađivanje obveza za sada ide jako dobro. Naravno da je bilo puno odricanja, ali ističe da su sretni što ipak rade ono što vole. U školi uglavnom imaju razumijevanja za njihov poduzetnički projekt pa im znaju izaći u susret. Kako se šali Filip, studentima je nešto lakše jer predavanja na faksu nisu toliko obavezna kao u srednjoj.

Zadovoljni smo s time koliko smo se posljednjih godinu dana uspjeli fokusirati na proizvod. Nekada više, nekada manje, ali u prosjeku sve ide kako treba ići. Bila nam je zanimljiva situacija pred jednu isporuku u trećem mjesecu ove godine kad je svatko od nas imao, uz sve ostale obveze, 200 odrađenih sati za Mundus.

Što bi sa 100 tisuća Mate Rimac, Nenad Bakić, Tomislav Car…

Mundusovce smo pratili još od dana kada su se u sklopu projekta Hrvatska stvara probijali kao srednjoškolci stvaratelji, a potom i kada su svoj trud potvrdili osvajanjem glavne nagrade na Good Game Liftoffu. Hrvatska nema mnogo proizvodnih startupa, ali ako je suditi prema najmlađima na sceni, to bi se uskoro moglo promijeniti.

Dobre savjete kako krenuti u pravom smjeru imaju poznati hrvatski poduzetnici i stručnjaci iz prošlogodišnjeg žirija. Uhvatila sam priliku i da Filipa paralelno uz video pitam i da li su uspjeli njihove savjete usvojiti. No, prvo video…

Okrenuli se edukaciji: Mundus u suradnji sa školama diljem Hrvatske

Nenad Bakić ističe da nekada previše novca nije dobro za proizvodne startupe koji nemaju troškovno zahtjevan proizvod. Je li vama 100 tisuća kuna predstavljalo teret u početku, kako ste pristupili planiranju što s tim novcem?

Naš proizvod je jako kompleksan, iako se to na prvu ruku ne čini tako. Puno je stvari na koje se mora misliti prilikom razvoja proizvoda poput našeg. Unutar proizvoda je baterija koja se mora osigurati jer su krajnji korisnici djeca. Također, razvoj hardvera nosi i razvoj softvera za sam hardver. No, naša priča se ne zaustavlja tu jer je potrebno razviti i softver za mobitel koji će komunicirati s društvenom igrom. Upravo zbog toga, 100 tisuća kuna nam je bilo taman da usavršimo proizvod i krenemo ga prodavati.

Tomislav Car, između ostalih sugovornika u videu, ističe da bi osim u razvoj proizvoda trebali investirati u prodaju i marketing – jeste se stigli posvetiti i tome kroz ovu godinu?

S Tomislavom smo pričali i poslije natjecanja na jednom ručku. Uvijek je dobro čuti Tomislavove savjete. Na Liftoffu smo bili dosta neodlučni po pitanju ciljanog tržišta. Do tada smo razmišljali o tri segmenta: privatni korisnici, škole te DIY (uradi sam) tržište. Nakon Liftoffa smo zapravo svu svoju pažnju fokusirali na edukacijski segment tržišta.

Tako su Mundusovi krajnji korisnici postali – djeca, a kupci – škole. Filip ističe kako žele gejmificirati pristup učenju, a format igre koji uključuje i kvizove odlično to nadopunjuje. S obzirom na to, ali i na neke od prijedloga za poboljšanje, zanimalo me i koliko se toga u zadnjih godinu dana promijenilo u pakiranju, igrivosti, ali i dizajnu. Ističe Filip – mnogo toga:

Prelazak iz prototip faze u fazu proizvodnje je trnovit i zahtijeva jako puno resursa, prvenstveno vremena. Pakiranje na Liftoffu nismo imali tako da je promjena to što ga sada imamo. Igrivost se konstantno mijenja jer našu igru određuje sadržaj koji se pokazuje na njoj. Tu je naravno pomogla činjenica da je tijekom prošle školske godine puno profesora pisalo pitanja za Mundus. Napravili smo novu, bolju aplikaciju.

I Mate Rimac i Hrvoje Balen isticali su koliko je bitno za razvoj uopće istražiti i dobro razumjeti tržište – što ste do sad naučili o svom ciljanom tržištu?

Napravili smo istraživanja koja su nam pomogla da bolje razumijemo koje su stvarne potrebe profesora i učenika u školama. Pogodili smo točno vrijeme kada su se u obrazovnom sustavu RH događale promjene te smo u tom duhu ostvarili suradnju s 50-ak škola diljem hrvatske. No to nije sve. Mundus edukaciju koristi nekoliko škola u Sloveniji. Upravo spremamo novu isporuku za hrvatske škole tako da smo jako sretni zbog toga. Suradnja sa školama je zadovoljstvo na sve tri strane. Profesori gradivo mogu predstaviti kroz igru na vrlo jednostavan način te je upravo zato učenicima gradivo jednostavnije i zanimljivije, a mi smo ti koji pružamo tehnologiju i alate za interaktivno učenje i ponavljanje.

Kako dodaje Filip za kraj, bez obzira na druge obveze, priča s Mundusom se naravno nastavlja dalje. Upravo dogovaraju nove suradnje izvan Hrvatske, a cilj im je probiti se na što više tržišta u EU te naposljetku izaći na američko. Kaže da uskoro dolaze nove vijesti tako da smo u pripravnosti. 🙂

Imaš ti projekt vrijedan glavne nagrade?

GG Liftoff natjecanje nastalo je pod okriljem gaming organizacije Good Game koja je ove godine uspješno zaključila dva regionalna B2B esport turnira. Uspješna godina iza njih potvrdit će se i u zadnjem mjesecu 2019. kada će najbolji projekt odnijeti kući 100 tisuća kuna. Natjecanje je namijenjeno studentima preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studija sveučilišta i ostalih visokoškolskih ustanova, te mladim poduzetnicima s proizvodom ili uslugom u predinkubacijskoj, inkubacijskoj ili kasnijoj fazi razvoja.

Ovogodišnje izdanje Good Game Liftoffa donosi i neke novosti: prijave su proširene na tržišta Slovenije, Srbije i Sjeverne Makedonije, a dobna granica za članove timova je podignuta s 25 na 30 godina. Ovogodišnji žiri, kojeg predvode Damir Đurović, glavni izvršni direktor Reboota, i Josipa Majić, glavna izvršna direktorica Tacita, pojačan je predstavnicima uspješnih kompanija iz Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije.

Prijave za natjecanje otvorene su do 15. studenog, a svoju ideju možete prijaviti putem službenih stranica Liftoffa. Nakon toga, odabrat će se 10 finalista koji će imati priliku ući u završnicu natjecanja. Puno sreće svima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".