Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u ideje natječajem Generacija Next

Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u IoT ideje mladih diljem Hrvatske

Hrvatski Telekom će u trećem izdanju donacijskog natječaja Generacija Next osigurati 700.000 kuna za projekte iz sfere IoT, ali i znanstvene radove mladih diljem zemlje koji se bave tehnologijama kao što su 5G ili proširena stvarnost.

Generacija Next, donacijski natječaj iza kojeg stoji Hrvatski Telekom trenutno je u procesu prikupljanja prijava svih obrazovnih institucija, neprofitnih organizacija i projekata koji imaju zanimljive ideje i projekte koji mogu na bolje promijeniti lokalne zajednice. Traže se IoT ideje i znanstveni projekti mladih diljem Hrvatske, a prijave su otvorene do 15. lipnja.

Natječaj je ove godine podijeljen na dvije kategorije, od kojih se prva, digitalne inovacije uz Internet stvari temelji na konkretnim IoT rješenjima u obrazovanju, prometu, zdravstvu i konkretnoj društvenoj odgovornosti. Druga kategorija sastojat će se od konkretnih istraživačkih znanstvenih projekata koji će nastojati doći do ideja kojima će se poboljšati i pospješiti tehnologije 5G, Nb IoT, AI ili VR.

Broj odabranih prijavitelja iz područja IoT rješenja je 50, koji dijele 400 tisuća kuna, dok se za znanstvene projekte ulaže 300 tisuća, a broj dobitnika pa tako ni visina iznosa nisu definirani, već ovise o dospjelim prijavama.

O tome kako će se ovaj natječaj razlikovati od prijašnjih i što nas očekuje razgovarao sam s Ninom Išek Međugorac, direktoricom Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma i Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta Zagreb i članicom povjerenstva donacijskog natječaja.

Od školskih klupa do IoT ideja i projekata

Nina kaže kako su škole i ostale obrazovne institucije već upoznate s natječajem i u posljednje su se dvije godine uvjerili u kvalitetu natječaja, a od ovogodišnjeg natječaja u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari:

Zahvaljujući podršci IRIM-a značajnom broju učitelja i učenika osiguran je pristup IoT tehnologiji i edukacija potrebna za rad s tom tehnologijom. Smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ovog oblika natječaja trajna baza znanja – pristup detaljnom opisu svih realiziranih projekata, što je dostupno svima na stranici kako bi i
sami učili. Upravo zbog svega dosad uloženog, očekujemo od ovogodišnjih timova još veću kreativnost i samostalnost u razradi projekata.

Ipak, nije dovoljno samo “upasti” na natječaj, već se dobre ideje trebaju svakako njegovati i razvijati što je bolje moguće. Nina dodaje kako će se ove godine za svih 50 prijavitelja osigurati kompletna oprema i odgovarajuća edukacija kako bi svaki tim mogao bez opterećenja graditi ideje koje bi jednoga dana mogle izrasti u izuzetno dobre priče.

Uz podršku IRIM-a mentori će se educirati o Arduino MKR platformi, njezinom programiranju i modificiranju. U drugom će se dijelu edukacija mentori educirati o izradi mobilnih aplikacija korištenjem Blynk platforme koja se “naslanja” na Arduino platformu.

Za kraj mog razgovora s Ninom, dodala je kako u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari od ovog natječaja i od mladih budućih znanstvenika i istraživača. Ne isključuje se mogućnost ni da neke od ideja nastave svoj život kao punopravne članice T-HT obitelji, a njihovi tvorci neki od budućih IoT eksperata Hrvatskog Telekoma.

Pune ruke “slatkih briga” za žiri

Ideja će, bez sumnje, biti dosta, a o njima će odlučivati žiri sastavljen od predstavnika Hrvatskog Telekoma, ali i Goran Kezunović iz CARNET-a, Luka Arbus iz tvrtke Pet Minuta, dekan FER-a Mislav Grgić, i drugi stručnjaci iz polja IoT-ja,  i tehnologije.

Jedna od njih svakako je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja kaže kako u dosadašnjih desetak iskustava “suđenja” za različite tipove izbora i nagrađivanja za nju nije bilo pretjeranih problema ili izazova:

Izvrsnost je univerzalna i lako prepoznatljiva karakteristika i članovi žirija, bez obzira što dolaze iz različitih struka i domena života, u pravilu kroz sustav glasanja uspješno identificiraju izvrsne i najkreativnije kandidate i prijave.

Ipak, to ne znači kako će pred njima biti lak posao, a vjerujem kako će svake iduće izdanje natječaja biti sve ispunjenije “slatkim brigama” oko kvalitete prijava. Sa mnom se slaže i Maruška, koja kaže kako se trenutno trendovi kreću iznimno velikom brzinom i uvelike će odrediti načine na koje se ponašamo u budućnosti.

Trendovi koji su tu za 2 mjeseca, ne 20 godina

Upravo zbog toga, vrlo je važno da edukacija o ovim tehnologijama krene što je moguće ranije jer se ovdje ne radi o stvarima koje će postati dio naših života za 20 godina, već za možda dva mjeseca ili godinu i pol. Maruška dodaje:

Rekla bih ujedno i da je još važnije da se podigne svijest
o tehnologiji te da se pažnja javnosti usmjeri na tehnologije koje će u budućnosti postati standardni dio života kako bi se osiguralo da svi dionici koji društvo trebaju pripremiti na nadolazeće tehnološke promjene to uistinu i učine na najkvalitetniji i najpravodobniji mogući način.

Kako Maruška ipak slovi kao jedna od ponajboljih ekonomskih stručnjakinja u zemlji, logično je bilo pitati ju i u kojoj mjeri misli da ovakvi natječaji mogu djelovati na svijest i utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske, ali i regije:

Ovakvi natječaji stoga potpomažu pozitivnoj promjeni svijesti kada je tehnološki razvoj u pitanju, a posebice su važni kada znamo koliko se sporo mijenjaju kurikulumi u našim školama, a koliko su, s druge strane, brze i dinamične tehnološke promjene.

Kada je kurikulum prespor za praćenje promjena, nema nam druge opcije nego preuzeti stvari u svoje ruke, i putem inicijativa poput ove djelovati na svijest građana o tome da je tehnologija nešto što ne treba samo tolerirati, već dio našeg života koji iz dana u dan postaje sve veći i važniji.

Svim školarcima i školama sudionicima natječaja želimo mnogo sreće, a organizaciji mnogo dobrih ideja i muke prilikom odlučivanja koje su one koje će osigurati mjesto među najboljima. Na natječaj se možete prijaviti na službenim stranicama.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Novost

Mobilna banka Revolut od danas službeno podržava nadoplate u kunama

Od danas svoju Revolut karticu možete nadoplatiti u kunama!

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ida Pandur, EY: Tek 8% potrošača dobiva korisničko iskustvo koje očekuje

Kad su svi slični, kako biti drugačiji? Odgovor za tvrtke je jednostavan - treba ponuditi bolje korisničko iskustvo. No, da provedba te misli nije toliko jednostavna kao ona sama, pokazuje podatak da tek mali dio korisnika dobiva korisničko iskustvo koje očekuje.

Tehnologija

Facebook najavio Calibru i Libru – vjerujete li im dovoljno da im date uvid u svoje financije?

Facebook se baca u blockchain vode uz podršku MasterCarda, Lyfta, Vise i Ubera i planira napraviti revoluciju plaćanja, ali želimo li im povjeriti svoje financije?

Startupi i poslovanje

Mate Rimac iskreno o krvavom putu do kapitala za Rimac Automobile, Silicijskoj dolini i lažnim investitorima

Sjeo sam s Matom Rimcem kako bismo po prvi put povodom #10GodinaNetokracije, ali i Rimac Automobila otkrili kako je točno izgledao ‘fundraising’ Rimac Automobila; od Silicijske doline i lažnih investitora do toga što to znači za tvrtku sad kad je osnivač manjinski suvlasnik.

Startupi i poslovanje

WeAreDevelopers 2019: Što smo naučili od fintech unicorna s više od 40 autonomnih timova?

Na ovogodišnjoj WeAreDevelopers konferenciji imali smo priliku saznati kako i s današnjih 1600 zaposlenika Transferwise, jedan od najpoznatijih svjetskih fintecha, uspijeva izbjeći korporativnu strukturu.

Vodič

Isplati li se uvesti plaćanje karticama u vaš biznis ?

Bilo da prodajete svoje proizvode u fizičkoj trgovini ili online, čim krenete u posao postavit će se pitanje načina plaćanja koje ćete uvesti - točnije, hoćete li prihvaćati kartice ili ne.

Vodič

Što su i kako funkcioniraju platforme za prodaju?

Ponekad je teško krenuti sam u nešto u što se (još) ne razumijete. Zato mali poduzetnici nekad, umjesto da otvore svoju web trgovinu, radije postanu dio neke platforme.