Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u ideje natječajem Generacija Next

Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u IoT ideje mladih diljem Hrvatske

Hrvatski Telekom će u trećem izdanju donacijskog natječaja Generacija Next osigurati 700.000 kuna za projekte iz sfere IoT, ali i znanstvene radove mladih diljem zemlje koji se bave tehnologijama kao što su 5G ili proširena stvarnost.

Generacija Next, donacijski natječaj iza kojeg stoji Hrvatski Telekom trenutno je u procesu prikupljanja prijava svih obrazovnih institucija, neprofitnih organizacija i projekata koji imaju zanimljive ideje i projekte koji mogu na bolje promijeniti lokalne zajednice. Traže se IoT ideje i znanstveni projekti mladih diljem Hrvatske, a prijave su otvorene do 15. lipnja.

Natječaj je ove godine podijeljen na dvije kategorije, od kojih se prva, digitalne inovacije uz Internet stvari temelji na konkretnim IoT rješenjima u obrazovanju, prometu, zdravstvu i konkretnoj društvenoj odgovornosti. Druga kategorija sastojat će se od konkretnih istraživačkih znanstvenih projekata koji će nastojati doći do ideja kojima će se poboljšati i pospješiti tehnologije 5G, Nb IoT, AI ili VR.

Broj odabranih prijavitelja iz područja IoT rješenja je 50, koji dijele 400 tisuća kuna, dok se za znanstvene projekte ulaže 300 tisuća, a broj dobitnika pa tako ni visina iznosa nisu definirani, već ovise o dospjelim prijavama.

O tome kako će se ovaj natječaj razlikovati od prijašnjih i što nas očekuje razgovarao sam s Ninom Išek Međugorac, direktoricom Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma i Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta Zagreb i članicom povjerenstva donacijskog natječaja.

Od školskih klupa do IoT ideja i projekata

Nina kaže kako su škole i ostale obrazovne institucije već upoznate s natječajem i u posljednje su se dvije godine uvjerili u kvalitetu natječaja, a od ovogodišnjeg natječaja u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari:

Zahvaljujući podršci IRIM-a značajnom broju učitelja i učenika osiguran je pristup IoT tehnologiji i edukacija potrebna za rad s tom tehnologijom. Smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ovog oblika natječaja trajna baza znanja – pristup detaljnom opisu svih realiziranih projekata, što je dostupno svima na stranici kako bi i
sami učili. Upravo zbog svega dosad uloženog, očekujemo od ovogodišnjih timova još veću kreativnost i samostalnost u razradi projekata.

Ipak, nije dovoljno samo “upasti” na natječaj, već se dobre ideje trebaju svakako njegovati i razvijati što je bolje moguće. Nina dodaje kako će se ove godine za svih 50 prijavitelja osigurati kompletna oprema i odgovarajuća edukacija kako bi svaki tim mogao bez opterećenja graditi ideje koje bi jednoga dana mogle izrasti u izuzetno dobre priče.

Uz podršku IRIM-a mentori će se educirati o Arduino MKR platformi, njezinom programiranju i modificiranju. U drugom će se dijelu edukacija mentori educirati o izradi mobilnih aplikacija korištenjem Blynk platforme koja se “naslanja” na Arduino platformu.

Za kraj mog razgovora s Ninom, dodala je kako u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari od ovog natječaja i od mladih budućih znanstvenika i istraživača. Ne isključuje se mogućnost ni da neke od ideja nastave svoj život kao punopravne članice T-HT obitelji, a njihovi tvorci neki od budućih IoT eksperata Hrvatskog Telekoma.

Pune ruke “slatkih briga” za žiri

Ideja će, bez sumnje, biti dosta, a o njima će odlučivati žiri sastavljen od predstavnika Hrvatskog Telekoma, ali i Goran Kezunović iz CARNET-a, Luka Arbus iz tvrtke Pet Minuta, dekan FER-a Mislav Grgić, i drugi stručnjaci iz polja IoT-ja,  i tehnologije.

Jedna od njih svakako je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja kaže kako u dosadašnjih desetak iskustava “suđenja” za različite tipove izbora i nagrađivanja za nju nije bilo pretjeranih problema ili izazova:

Izvrsnost je univerzalna i lako prepoznatljiva karakteristika i članovi žirija, bez obzira što dolaze iz različitih struka i domena života, u pravilu kroz sustav glasanja uspješno identificiraju izvrsne i najkreativnije kandidate i prijave.

Ipak, to ne znači kako će pred njima biti lak posao, a vjerujem kako će svake iduće izdanje natječaja biti sve ispunjenije “slatkim brigama” oko kvalitete prijava. Sa mnom se slaže i Maruška, koja kaže kako se trenutno trendovi kreću iznimno velikom brzinom i uvelike će odrediti načine na koje se ponašamo u budućnosti.

Trendovi koji su tu za 2 mjeseca, ne 20 godina

Upravo zbog toga, vrlo je važno da edukacija o ovim tehnologijama krene što je moguće ranije jer se ovdje ne radi o stvarima koje će postati dio naših života za 20 godina, već za možda dva mjeseca ili godinu i pol. Maruška dodaje:

Rekla bih ujedno i da je još važnije da se podigne svijest
o tehnologiji te da se pažnja javnosti usmjeri na tehnologije koje će u budućnosti postati standardni dio života kako bi se osiguralo da svi dionici koji društvo trebaju pripremiti na nadolazeće tehnološke promjene to uistinu i učine na najkvalitetniji i najpravodobniji mogući način.

Kako Maruška ipak slovi kao jedna od ponajboljih ekonomskih stručnjakinja u zemlji, logično je bilo pitati ju i u kojoj mjeri misli da ovakvi natječaji mogu djelovati na svijest i utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske, ali i regije:

Ovakvi natječaji stoga potpomažu pozitivnoj promjeni svijesti kada je tehnološki razvoj u pitanju, a posebice su važni kada znamo koliko se sporo mijenjaju kurikulumi u našim školama, a koliko su, s druge strane, brze i dinamične tehnološke promjene.

Kada je kurikulum prespor za praćenje promjena, nema nam druge opcije nego preuzeti stvari u svoje ruke, i putem inicijativa poput ove djelovati na svijest građana o tome da je tehnologija nešto što ne treba samo tolerirati, već dio našeg života koji iz dana u dan postaje sve veći i važniji.

Svim školarcima i školama sudionicima natječaja želimo mnogo sreće, a organizaciji mnogo dobrih ideja i muke prilikom odlučivanja koje su one koje će osigurati mjesto među najboljima. Na natječaj se možete prijaviti na službenim stranicama.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Unatoč pandemiji, AMPnet osigurao 400.000 eura za platformu za energetske “zadruge”

Hrvatski startup AMPnet osigurao je investiciju od 400 tisuća dolara, ali i vrlo važno strateško partnerstvo s velikim Greenpeaceom.

Kultura 2.0

Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam “strah”

Ova je inicijativa za vikend okupila tisuće žena koje su iznijele svoje priče o verbalnom i fizičkom zlostavljanju kojeg su doživjele na javnim mjestima.