Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u ideje natječajem Generacija Next

Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u IoT ideje mladih diljem Hrvatske

Hrvatski Telekom će u trećem izdanju donacijskog natječaja Generacija Next osigurati 700.000 kuna za projekte iz sfere IoT, ali i znanstvene radove mladih diljem zemlje koji se bave tehnologijama kao što su 5G ili proširena stvarnost.

Generacija Next, donacijski natječaj iza kojeg stoji Hrvatski Telekom trenutno je u procesu prikupljanja prijava svih obrazovnih institucija, neprofitnih organizacija i projekata koji imaju zanimljive ideje i projekte koji mogu na bolje promijeniti lokalne zajednice. Traže se IoT ideje i znanstveni projekti mladih diljem Hrvatske, a prijave su otvorene do 15. lipnja.

Natječaj je ove godine podijeljen na dvije kategorije, od kojih se prva, digitalne inovacije uz Internet stvari temelji na konkretnim IoT rješenjima u obrazovanju, prometu, zdravstvu i konkretnoj društvenoj odgovornosti. Druga kategorija sastojat će se od konkretnih istraživačkih znanstvenih projekata koji će nastojati doći do ideja kojima će se poboljšati i pospješiti tehnologije 5G, Nb IoT, AI ili VR.

Broj odabranih prijavitelja iz područja IoT rješenja je 50, koji dijele 400 tisuća kuna, dok se za znanstvene projekte ulaže 300 tisuća, a broj dobitnika pa tako ni visina iznosa nisu definirani, već ovise o dospjelim prijavama.

O tome kako će se ovaj natječaj razlikovati od prijašnjih i što nas očekuje razgovarao sam s Ninom Išek Međugorac, direktoricom Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma i Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta Zagreb i članicom povjerenstva donacijskog natječaja.

Od školskih klupa do IoT ideja i projekata

Nina kaže kako su škole i ostale obrazovne institucije već upoznate s natječajem i u posljednje su se dvije godine uvjerili u kvalitetu natječaja, a od ovogodišnjeg natječaja u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari:

Zahvaljujući podršci IRIM-a značajnom broju učitelja i učenika osiguran je pristup IoT tehnologiji i edukacija potrebna za rad s tom tehnologijom. Smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ovog oblika natječaja trajna baza znanja – pristup detaljnom opisu svih realiziranih projekata, što je dostupno svima na stranici kako bi i
sami učili. Upravo zbog svega dosad uloženog, očekujemo od ovogodišnjih timova još veću kreativnost i samostalnost u razradi projekata.

Ipak, nije dovoljno samo “upasti” na natječaj, već se dobre ideje trebaju svakako njegovati i razvijati što je bolje moguće. Nina dodaje kako će se ove godine za svih 50 prijavitelja osigurati kompletna oprema i odgovarajuća edukacija kako bi svaki tim mogao bez opterećenja graditi ideje koje bi jednoga dana mogle izrasti u izuzetno dobre priče.

Uz podršku IRIM-a mentori će se educirati o Arduino MKR platformi, njezinom programiranju i modificiranju. U drugom će se dijelu edukacija mentori educirati o izradi mobilnih aplikacija korištenjem Blynk platforme koja se “naslanja” na Arduino platformu.

Za kraj mog razgovora s Ninom, dodala je kako u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari od ovog natječaja i od mladih budućih znanstvenika i istraživača. Ne isključuje se mogućnost ni da neke od ideja nastave svoj život kao punopravne članice T-HT obitelji, a njihovi tvorci neki od budućih IoT eksperata Hrvatskog Telekoma.

Pune ruke “slatkih briga” za žiri

Ideja će, bez sumnje, biti dosta, a o njima će odlučivati žiri sastavljen od predstavnika Hrvatskog Telekoma, ali i Goran Kezunović iz CARNET-a, Luka Arbus iz tvrtke Pet Minuta, dekan FER-a Mislav Grgić, i drugi stručnjaci iz polja IoT-ja,  i tehnologije.

Jedna od njih svakako je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja kaže kako u dosadašnjih desetak iskustava “suđenja” za različite tipove izbora i nagrađivanja za nju nije bilo pretjeranih problema ili izazova:

Izvrsnost je univerzalna i lako prepoznatljiva karakteristika i članovi žirija, bez obzira što dolaze iz različitih struka i domena života, u pravilu kroz sustav glasanja uspješno identificiraju izvrsne i najkreativnije kandidate i prijave.

Ipak, to ne znači kako će pred njima biti lak posao, a vjerujem kako će svake iduće izdanje natječaja biti sve ispunjenije “slatkim brigama” oko kvalitete prijava. Sa mnom se slaže i Maruška, koja kaže kako se trenutno trendovi kreću iznimno velikom brzinom i uvelike će odrediti načine na koje se ponašamo u budućnosti.

Trendovi koji su tu za 2 mjeseca, ne 20 godina

Upravo zbog toga, vrlo je važno da edukacija o ovim tehnologijama krene što je moguće ranije jer se ovdje ne radi o stvarima koje će postati dio naših života za 20 godina, već za možda dva mjeseca ili godinu i pol. Maruška dodaje:

Rekla bih ujedno i da je još važnije da se podigne svijest
o tehnologiji te da se pažnja javnosti usmjeri na tehnologije koje će u budućnosti postati standardni dio života kako bi se osiguralo da svi dionici koji društvo trebaju pripremiti na nadolazeće tehnološke promjene to uistinu i učine na najkvalitetniji i najpravodobniji mogući način.

Kako Maruška ipak slovi kao jedna od ponajboljih ekonomskih stručnjakinja u zemlji, logično je bilo pitati ju i u kojoj mjeri misli da ovakvi natječaji mogu djelovati na svijest i utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske, ali i regije:

Ovakvi natječaji stoga potpomažu pozitivnoj promjeni svijesti kada je tehnološki razvoj u pitanju, a posebice su važni kada znamo koliko se sporo mijenjaju kurikulumi u našim školama, a koliko su, s druge strane, brze i dinamične tehnološke promjene.

Kada je kurikulum prespor za praćenje promjena, nema nam druge opcije nego preuzeti stvari u svoje ruke, i putem inicijativa poput ove djelovati na svijest građana o tome da je tehnologija nešto što ne treba samo tolerirati, već dio našeg života koji iz dana u dan postaje sve veći i važniji.

Svim školarcima i školama sudionicima natječaja želimo mnogo sreće, a organizaciji mnogo dobrih ideja i muke prilikom odlučivanja koje su one koje će osigurati mjesto među najboljima. Na natječaj se možete prijaviti na službenim stranicama.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.