Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u IoT ideje mladih diljem Hrvatske

Generacija Next, donacijski natječaj iza kojeg stoji Hrvatski Telekom trenutno je u procesu prikupljanja prijava svih obrazovnih institucija, neprofitnih organizacija i projekata koji imaju zanimljive ideje i projekte koji mogu na bolje promijeniti lokalne zajednice. Traže se IoT ideje i znanstveni projekti mladih diljem Hrvatske, a prijave su otvorene do 15. lipnja.

Natječaj je ove godine podijeljen na dvije kategorije, od kojih se prva, digitalne inovacije uz Internet stvari temelji na konkretnim IoT rješenjima u obrazovanju, prometu, zdravstvu i konkretnoj društvenoj odgovornosti. Druga kategorija sastojat će se od konkretnih istraživačkih znanstvenih projekata koji će nastojati doći do ideja kojima će se poboljšati i pospješiti tehnologije 5G, Nb IoT, AI ili VR.

Broj odabranih prijavitelja iz područja IoT rješenja je 50, koji dijele 400 tisuća kuna, dok se za znanstvene projekte ulaže 300 tisuća, a broj dobitnika pa tako ni visina iznosa nisu definirani, već ovise o dospjelim prijavama.

O tome kako će se ovaj natječaj razlikovati od prijašnjih i što nas očekuje razgovarao sam s Ninom Išek Međugorac, direktoricom Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma i Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta Zagreb i članicom povjerenstva donacijskog natječaja.

Od školskih klupa do IoT ideja i projekata

Nina kaže kako su škole i ostale obrazovne institucije već upoznate s natječajem i u posljednje su se dvije godine uvjerili u kvalitetu natječaja, a od ovogodišnjeg natječaja u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari:

Zahvaljujući podršci IRIM-a značajnom broju učitelja i učenika osiguran je pristup IoT tehnologiji i edukacija potrebna za rad s tom tehnologijom. Smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ovog oblika natječaja trajna baza znanja – pristup detaljnom opisu svih realiziranih projekata, što je dostupno svima na stranici kako bi i
sami učili. Upravo zbog svega dosad uloženog, očekujemo od ovogodišnjih timova još veću kreativnost i samostalnost u razradi projekata.

Ipak, nije dovoljno samo “upasti” na natječaj, već se dobre ideje trebaju svakako njegovati i razvijati što je bolje moguće. Nina dodaje kako će se ove godine za svih 50 prijavitelja osigurati kompletna oprema i odgovarajuća edukacija kako bi svaki tim mogao bez opterećenja graditi ideje koje bi jednoga dana mogle izrasti u izuzetno dobre priče.

Uz podršku IRIM-a mentori će se educirati o Arduino MKR platformi, njezinom programiranju i modificiranju. U drugom će se dijelu edukacija mentori educirati o izradi mobilnih aplikacija korištenjem Blynk platforme koja se “naslanja” na Arduino platformu.

Za kraj mog razgovora s Ninom, dodala je kako u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari od ovog natječaja i od mladih budućih znanstvenika i istraživača. Ne isključuje se mogućnost ni da neke od ideja nastave svoj život kao punopravne članice T-HT obitelji, a njihovi tvorci neki od budućih IoT eksperata Hrvatskog Telekoma.

Pune ruke “slatkih briga” za žiri

Ideja će, bez sumnje, biti dosta, a o njima će odlučivati žiri sastavljen od predstavnika Hrvatskog Telekoma, ali i Goran Kezunović iz CARNET-a, Luka Arbus iz tvrtke Pet Minuta, dekan FER-a Mislav Grgić, i drugi stručnjaci iz polja IoT-ja,  i tehnologije.

Jedna od njih svakako je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja kaže kako u dosadašnjih desetak iskustava “suđenja” za različite tipove izbora i nagrađivanja za nju nije bilo pretjeranih problema ili izazova:

Izvrsnost je univerzalna i lako prepoznatljiva karakteristika i članovi žirija, bez obzira što dolaze iz različitih struka i domena života, u pravilu kroz sustav glasanja uspješno identificiraju izvrsne i najkreativnije kandidate i prijave.

Ipak, to ne znači kako će pred njima biti lak posao, a vjerujem kako će svake iduće izdanje natječaja biti sve ispunjenije “slatkim brigama” oko kvalitete prijava. Sa mnom se slaže i Maruška, koja kaže kako se trenutno trendovi kreću iznimno velikom brzinom i uvelike će odrediti načine na koje se ponašamo u budućnosti.

Trendovi koji su tu za 2 mjeseca, ne 20 godina

Upravo zbog toga, vrlo je važno da edukacija o ovim tehnologijama krene što je moguće ranije jer se ovdje ne radi o stvarima koje će postati dio naših života za 20 godina, već za možda dva mjeseca ili godinu i pol. Maruška dodaje:

Rekla bih ujedno i da je još važnije da se podigne svijest
o tehnologiji te da se pažnja javnosti usmjeri na tehnologije koje će u budućnosti postati standardni dio života kako bi se osiguralo da svi dionici koji društvo trebaju pripremiti na nadolazeće tehnološke promjene to uistinu i učine na najkvalitetniji i najpravodobniji mogući način.

Kako Maruška ipak slovi kao jedna od ponajboljih ekonomskih stručnjakinja u zemlji, logično je bilo pitati ju i u kojoj mjeri misli da ovakvi natječaji mogu djelovati na svijest i utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske, ali i regije:

Ovakvi natječaji stoga potpomažu pozitivnoj promjeni svijesti kada je tehnološki razvoj u pitanju, a posebice su važni kada znamo koliko se sporo mijenjaju kurikulumi u našim školama, a koliko su, s druge strane, brze i dinamične tehnološke promjene.

Kada je kurikulum prespor za praćenje promjena, nema nam druge opcije nego preuzeti stvari u svoje ruke, i putem inicijativa poput ove djelovati na svijest građana o tome da je tehnologija nešto što ne treba samo tolerirati, već dio našeg života koji iz dana u dan postaje sve veći i važniji.

Svim školarcima i školama sudionicima natječaja želimo mnogo sreće, a organizaciji mnogo dobrih ideja i muke prilikom odlučivanja koje su one koje će osigurati mjesto među najboljima. Na natječaj se možete prijaviti na službenim stranicama.