Hrvatski Telekom ulaže 700.000 kuna u IoT ideje mladih diljem Hrvatske

Hrvatski Telekom će u trećem izdanju donacijskog natječaja Generacija Next osigurati 700.000 kuna za projekte iz sfere IoT, ali i znanstvene radove mladih diljem zemlje koji se bave tehnologijama kao što su 5G ili proširena stvarnost.

Generacija Next, donacijski natječaj iza kojeg stoji Hrvatski Telekom trenutno je u procesu prikupljanja prijava svih obrazovnih institucija, neprofitnih organizacija i projekata koji imaju zanimljive ideje i projekte koji mogu na bolje promijeniti lokalne zajednice. Traže se IoT ideje i znanstveni projekti mladih diljem Hrvatske, a prijave su otvorene do 15. lipnja.

Natječaj je ove godine podijeljen na dvije kategorije, od kojih se prva, digitalne inovacije uz Internet stvari temelji na konkretnim IoT rješenjima u obrazovanju, prometu, zdravstvu i konkretnoj društvenoj odgovornosti. Druga kategorija sastojat će se od konkretnih istraživačkih znanstvenih projekata koji će nastojati doći do ideja kojima će se poboljšati i pospješiti tehnologije 5G, Nb IoT, AI ili VR.

Broj odabranih prijavitelja iz područja IoT rješenja je 50, koji dijele 400 tisuća kuna, dok se za znanstvene projekte ulaže 300 tisuća, a broj dobitnika pa tako ni visina iznosa nisu definirani, već ovise o dospjelim prijavama.

O tome kako će se ovaj natječaj razlikovati od prijašnjih i što nas očekuje razgovarao sam s Ninom Išek Međugorac, direktoricom Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma i Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta Zagreb i članicom povjerenstva donacijskog natječaja.

Od školskih klupa do IoT ideja i projekata

Nina kaže kako su škole i ostale obrazovne institucije već upoznate s natječajem i u posljednje su se dvije godine uvjerili u kvalitetu natječaja, a od ovogodišnjeg natječaja u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari:

Zahvaljujući podršci IRIM-a značajnom broju učitelja i učenika osiguran je pristup IoT tehnologiji i edukacija potrebna za rad s tom tehnologijom. Smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ovog oblika natječaja trajna baza znanja – pristup detaljnom opisu svih realiziranih projekata, što je dostupno svima na stranici kako bi i
sami učili. Upravo zbog svega dosad uloženog, očekujemo od ovogodišnjih timova još veću kreativnost i samostalnost u razradi projekata.

Ipak, nije dovoljno samo “upasti” na natječaj, već se dobre ideje trebaju svakako njegovati i razvijati što je bolje moguće. Nina dodaje kako će se ove godine za svih 50 prijavitelja osigurati kompletna oprema i odgovarajuća edukacija kako bi svaki tim mogao bez opterećenja graditi ideje koje bi jednoga dana mogle izrasti u izuzetno dobre priče.

Uz podršku IRIM-a mentori će se educirati o Arduino MKR platformi, njezinom programiranju i modificiranju. U drugom će se dijelu edukacija mentori educirati o izradi mobilnih aplikacija korištenjem Blynk platforme koja se “naslanja” na Arduino platformu.

Za kraj mog razgovora s Ninom, dodala je kako u Hrvatskom Telekomu očekuju velike stvari od ovog natječaja i od mladih budućih znanstvenika i istraživača. Ne isključuje se mogućnost ni da neke od ideja nastave svoj život kao punopravne članice T-HT obitelji, a njihovi tvorci neki od budućih IoT eksperata Hrvatskog Telekoma.

Pune ruke “slatkih briga” za žiri

Ideja će, bez sumnje, biti dosta, a o njima će odlučivati žiri sastavljen od predstavnika Hrvatskog Telekoma, ali i Goran Kezunović iz CARNET-a, Luka Arbus iz tvrtke Pet Minuta, dekan FER-a Mislav Grgić, i drugi stručnjaci iz polja IoT-ja,  i tehnologije.

Jedna od njih svakako je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja kaže kako u dosadašnjih desetak iskustava “suđenja” za različite tipove izbora i nagrađivanja za nju nije bilo pretjeranih problema ili izazova:

Izvrsnost je univerzalna i lako prepoznatljiva karakteristika i članovi žirija, bez obzira što dolaze iz različitih struka i domena života, u pravilu kroz sustav glasanja uspješno identificiraju izvrsne i najkreativnije kandidate i prijave.

Ipak, to ne znači kako će pred njima biti lak posao, a vjerujem kako će svake iduće izdanje natječaja biti sve ispunjenije “slatkim brigama” oko kvalitete prijava. Sa mnom se slaže i Maruška, koja kaže kako se trenutno trendovi kreću iznimno velikom brzinom i uvelike će odrediti načine na koje se ponašamo u budućnosti.

Trendovi koji su tu za 2 mjeseca, ne 20 godina

Upravo zbog toga, vrlo je važno da edukacija o ovim tehnologijama krene što je moguće ranije jer se ovdje ne radi o stvarima koje će postati dio naših života za 20 godina, već za možda dva mjeseca ili godinu i pol. Maruška dodaje:

Rekla bih ujedno i da je još važnije da se podigne svijest
o tehnologiji te da se pažnja javnosti usmjeri na tehnologije koje će u budućnosti postati standardni dio života kako bi se osiguralo da svi dionici koji društvo trebaju pripremiti na nadolazeće tehnološke promjene to uistinu i učine na najkvalitetniji i najpravodobniji mogući način.

Kako Maruška ipak slovi kao jedna od ponajboljih ekonomskih stručnjakinja u zemlji, logično je bilo pitati ju i u kojoj mjeri misli da ovakvi natječaji mogu djelovati na svijest i utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske, ali i regije:

Ovakvi natječaji stoga potpomažu pozitivnoj promjeni svijesti kada je tehnološki razvoj u pitanju, a posebice su važni kada znamo koliko se sporo mijenjaju kurikulumi u našim školama, a koliko su, s druge strane, brze i dinamične tehnološke promjene.

Kada je kurikulum prespor za praćenje promjena, nema nam druge opcije nego preuzeti stvari u svoje ruke, i putem inicijativa poput ove djelovati na svijest građana o tome da je tehnologija nešto što ne treba samo tolerirati, već dio našeg života koji iz dana u dan postaje sve veći i važniji.

Svim školarcima i školama sudionicima natječaja želimo mnogo sreće, a organizaciji mnogo dobrih ideja i muke prilikom odlučivanja koje su one koje će osigurati mjesto među najboljima. Na natječaj se možete prijaviti na službenim stranicama.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?