FuckUp Nights: Gdje su se 'popiknule' traperice za geekove?

Gdje su se ‘popiknule’ traperice za geekove i zajedničko stanovanje u Zagrebu?

Dok se velika većina startup i business scene puna dva dana provodila na Shift konferenciji u Splitu, uživajući podjednako u izvrsnim govornicima i lijepom vremenu, oni koji su po kazni ili pokori morali ostati u Zagrebu kao utješnu nagradu imali su priliku sudjelovati na jubilarnim trećim FuckUp Nightsima u Impact Hubu Zagreb.

Emanuel i Lucijan Blagonić razbili su led svojim pričama o neuspjehu (Snimila Marina Filipović Marinshe)
Emanuel i Lucijan Blagonić razbili su led svojim pričama o neuspjehu.

Priče o svojim poslovnim neuspjesima ispričali su web dizajneri, braća Emanuel i Lucijan Blagonić, poduzetnik i bloger Željko Švedić te izumitelj WTFjeansa, ultimativnih geekovskih traperica, Peđa Pušelja, poznatiji i pod nadimkom Blogowski.

„Ne treba raditi kompromise po pitanju kvalitete života…“

U užarenoj i pomalo sparnoj atmosferi Huba prvi su pred publiku stupili braća Blagonić te su izmjenjujući se u precizno tempiranoj prezentaciji od sedam i pol minuta detaljno iznijeli razloge neuspjeha u pokušaju širenja svog poslovnog pothvata na inozemno tržište, koji je uključivao i dodatna zapošljavanja.

Pokušaj širenja je završio velikom količinom stresa te zdravstvenim i privatnim problemima za obojicu braće, budući da prema Emanuelovim riječima za poduzetnike:

…nema tu da ti radiš osam sati dnevno i onda nakon tog zaboraviš na sve. Ti jednostavno radiš dvadeset i četiri sata dnevno, što se posebno osjeti na obiteljskom životu.

Neko su vrijeme vlastita sredstva braće Blagonić kupovala vrijeme, no najteži dio je bio kad su morali zaposlenicima reći da im ne mogu isplatiti plaću i da u otkaznom roku krenu tražiti druge poslove. Unatoč drastičnom rezanju troškova, firma im je početkom 2014. godine završila u blokadi. Posljednji pokušaj pronalaska klijenata izvan Hrvatske završio je neuspješno i bili su prisiljeni krenuti u freelance vode, a do kraja godine uspjeli su vratiti većinu dugova.

Nakon pet godina rada ponovno su se našli na početku, bogatiji za jedno dragocjeno iskustvo. Lucijan je kao pozitivnu stranu njihova neuspjeha istaknuo da je naučio kako mu više odgovara raditi na većim i zanimljivim projektima kao freelancer nego graditi kompaniju i kako ne treba raditi kompromise što se tiče kvalitete života.

Dužu verziju priče možete naći na Emanuelovom blogu.

Za cohousing projekt presudna uspješna naplata najamnine

Cohousing se u Hrvatskoj nije pokazao tako uspješnim kao vani.
Cohousing se u Hrvatskoj nije pokazao tako uspješnim kao vani.

Nakon braće Blagonić, palicu predstavljanja svog poslovnog neuspjeha preuzeo je Željko Švedić, koji je tijekom svog života živio u New Yorku, San Franciscu i na Tajlandu.

Fasciniran primjerima cohousing projekata u svijetu, među kojima je jedna od najpoznatijih Embassy Network, u čijoj je cohousing zajednici u San Franciscu i sam živio, odlučio je pokrenuti cohousing projekt u unajmljenoj kući u Zagrebu.

Prema vlastitim riječima, sama kuća bila je nova i iznimno prostrana i lijepa, ali je naučio da treba odabrati prave ljude. Jedan od glavnih razloga zašto prve godine nisu uspjeli napuniti kuću bio je omjer cijene i lokacije. Ipak, najvažnija lekcija koju je naučio jest:

Potrebno je imati automatski sustav plaćanja najamnine, jer ponekad postoje problemi sa zakašnjelim plaćanjem, što predstavlja problem jer je potrebno platiti najamninu na određeni datum, a neki od stanara znaju i do mjesec dana zakasniti s plaćanjem.

Prema njegovim riječima, postoje dva rješenja za sigurno plaćanje na vrijeme: automatsko terećenje kartica ili plaćanje trajnim nalogom, što postaje standard bez kojeg je u sjevernoj i zapadnoj Europi gotovo nemoguće unajmiti stan.

Na kraju su se morali iseliti, a Željko je s dvoje sustanara nastavio živjeti u manjem stanu. Publiku je posebno zanimalo kako mu je bilo živjeti u cohousing zajednicama u svijetu, a kao posebnu zanimljivost izdvojio je da je za primanje u Embassy u San Franciscu potrebno imati projekt koji će promijeniti svijet, inače će vam odbiti članstvo.

„To je kao da vam klijent zauzme 90% resursa i krene se cjenkati…“

Peđa Pušelja pričao je o problemima s WTF Jeansom.
Peđa Pušelja pričao je o problemima s WTF Jeansom.

Posljednji govornik koji je zauzeo pozornicu da progovori o neuspjehu svojih geekovskih traperica bio je Peđa Pušelja, koji je kao glavni uzrok svog neuspjeha istaknuo odluku da nadobudno krene u izradu tisuću traperica i naplatu provede putem PayPala.

Nakon što primite više od dvije tisuće eura kreću problemi. To nije banka i to nije zajebancija.

U 48 sati je uspio prodati 150 komada traperica, iz PayPala je uspio izvući prvih deset tisuća eura, a ostatak morao vratiti ljudima i tjerati ih da ih ponovno kupe putem payment gatewayja, koji je u međuvremenu otvorio

Drugi problem bio je kako iz Europe poslati traperice u SAD, gdje su ljudi navikli na dostavu s Amazona u roku od jednog dana, a ovdje su bili prisiljeni proizvod čekati katkad i više od dva mjeseca te su carinu morali platiti u gotovini.

Treća stvar koju je “zeznuo” bila je što je usputan projekt odjednom prestao biti usputan, a sam Peđa je sve svoje resurse i ušteđevinu je vezao uz jedan projekt.

To je kao kad imate agenciju i imate samo jednog klijenta koji vam uzme sve resurse. Vi zbog toga zapošljavate ljude i on vam redovito plaća, ali i uzme 90% resursa i kad trebate isplatiti plaću krene vam snižavati cijenu.

Sve u svemu, sve tri priče o neuspjehu pokazale su pozitivan duh trećih Fuck Up Nightsa, koji su valjda jedino mjesto u Zagrebu na kojem nije nikakva sramota reći da ste zeznuli stvar i gdje će vam zbog toga pljeskati – za razliku od stvarnog života u Hrvatskoj gdje vam vrlo često nisu spremni oprostiti neuspjeh, a još manje uspjeh.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    16. 06. 2015. u 8:52 am Odgovori

    Svaka čast braći Blagonić na iskrenosti. U Maerici je standardno da uspije tek svaki šesti poslovni poduhvat, ne znam kakva je statistka kod nas.

    Možda ipak treba krenuti u više projekata sa pola snage i osluškivati. Onaj za koji se pokaže da ima smisla treba dobiti većinu resursa i vremena. Ići sa srcem i entuzijazmom u jedan projekat je mnogima spržilo krila nažalost, jer danas je previše faktora koji utječu na uspjeh.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.