FuckUp Nights: Gdje su se 'popiknule' traperice za geekove?

Gdje su se ‘popiknule’ traperice za geekove i zajedničko stanovanje u Zagrebu?

Dok se velika većina startup i business scene puna dva dana provodila na Shift konferenciji u Splitu, uživajući podjednako u izvrsnim govornicima i lijepom vremenu, oni koji su po kazni ili pokori morali ostati u Zagrebu kao utješnu nagradu imali su priliku sudjelovati na jubilarnim trećim FuckUp Nightsima u Impact Hubu Zagreb.

Emanuel i Lucijan Blagonić razbili su led svojim pričama o neuspjehu (Snimila Marina Filipović Marinshe)
Emanuel i Lucijan Blagonić razbili su led svojim pričama o neuspjehu.

Priče o svojim poslovnim neuspjesima ispričali su web dizajneri, braća Emanuel i Lucijan Blagonić, poduzetnik i bloger Željko Švedić te izumitelj WTFjeansa, ultimativnih geekovskih traperica, Peđa Pušelja, poznatiji i pod nadimkom Blogowski.

„Ne treba raditi kompromise po pitanju kvalitete života…“

U užarenoj i pomalo sparnoj atmosferi Huba prvi su pred publiku stupili braća Blagonić te su izmjenjujući se u precizno tempiranoj prezentaciji od sedam i pol minuta detaljno iznijeli razloge neuspjeha u pokušaju širenja svog poslovnog pothvata na inozemno tržište, koji je uključivao i dodatna zapošljavanja.

Pokušaj širenja je završio velikom količinom stresa te zdravstvenim i privatnim problemima za obojicu braće, budući da prema Emanuelovim riječima za poduzetnike:

…nema tu da ti radiš osam sati dnevno i onda nakon tog zaboraviš na sve. Ti jednostavno radiš dvadeset i četiri sata dnevno, što se posebno osjeti na obiteljskom životu.

Neko su vrijeme vlastita sredstva braće Blagonić kupovala vrijeme, no najteži dio je bio kad su morali zaposlenicima reći da im ne mogu isplatiti plaću i da u otkaznom roku krenu tražiti druge poslove. Unatoč drastičnom rezanju troškova, firma im je početkom 2014. godine završila u blokadi. Posljednji pokušaj pronalaska klijenata izvan Hrvatske završio je neuspješno i bili su prisiljeni krenuti u freelance vode, a do kraja godine uspjeli su vratiti većinu dugova.

Nakon pet godina rada ponovno su se našli na početku, bogatiji za jedno dragocjeno iskustvo. Lucijan je kao pozitivnu stranu njihova neuspjeha istaknuo da je naučio kako mu više odgovara raditi na većim i zanimljivim projektima kao freelancer nego graditi kompaniju i kako ne treba raditi kompromise što se tiče kvalitete života.

Dužu verziju priče možete naći na Emanuelovom blogu.

Za cohousing projekt presudna uspješna naplata najamnine

Cohousing se u Hrvatskoj nije pokazao tako uspješnim kao vani.
Cohousing se u Hrvatskoj nije pokazao tako uspješnim kao vani.

Nakon braće Blagonić, palicu predstavljanja svog poslovnog neuspjeha preuzeo je Željko Švedić, koji je tijekom svog života živio u New Yorku, San Franciscu i na Tajlandu.

Fasciniran primjerima cohousing projekata u svijetu, među kojima je jedna od najpoznatijih Embassy Network, u čijoj je cohousing zajednici u San Franciscu i sam živio, odlučio je pokrenuti cohousing projekt u unajmljenoj kući u Zagrebu.

Prema vlastitim riječima, sama kuća bila je nova i iznimno prostrana i lijepa, ali je naučio da treba odabrati prave ljude. Jedan od glavnih razloga zašto prve godine nisu uspjeli napuniti kuću bio je omjer cijene i lokacije. Ipak, najvažnija lekcija koju je naučio jest:

Potrebno je imati automatski sustav plaćanja najamnine, jer ponekad postoje problemi sa zakašnjelim plaćanjem, što predstavlja problem jer je potrebno platiti najamninu na određeni datum, a neki od stanara znaju i do mjesec dana zakasniti s plaćanjem.

Prema njegovim riječima, postoje dva rješenja za sigurno plaćanje na vrijeme: automatsko terećenje kartica ili plaćanje trajnim nalogom, što postaje standard bez kojeg je u sjevernoj i zapadnoj Europi gotovo nemoguće unajmiti stan.

Na kraju su se morali iseliti, a Željko je s dvoje sustanara nastavio živjeti u manjem stanu. Publiku je posebno zanimalo kako mu je bilo živjeti u cohousing zajednicama u svijetu, a kao posebnu zanimljivost izdvojio je da je za primanje u Embassy u San Franciscu potrebno imati projekt koji će promijeniti svijet, inače će vam odbiti članstvo.

„To je kao da vam klijent zauzme 90% resursa i krene se cjenkati…“

Peđa Pušelja pričao je o problemima s WTF Jeansom.
Peđa Pušelja pričao je o problemima s WTF Jeansom.

Posljednji govornik koji je zauzeo pozornicu da progovori o neuspjehu svojih geekovskih traperica bio je Peđa Pušelja, koji je kao glavni uzrok svog neuspjeha istaknuo odluku da nadobudno krene u izradu tisuću traperica i naplatu provede putem PayPala.

Nakon što primite više od dvije tisuće eura kreću problemi. To nije banka i to nije zajebancija.

U 48 sati je uspio prodati 150 komada traperica, iz PayPala je uspio izvući prvih deset tisuća eura, a ostatak morao vratiti ljudima i tjerati ih da ih ponovno kupe putem payment gatewayja, koji je u međuvremenu otvorio

Drugi problem bio je kako iz Europe poslati traperice u SAD, gdje su ljudi navikli na dostavu s Amazona u roku od jednog dana, a ovdje su bili prisiljeni proizvod čekati katkad i više od dva mjeseca te su carinu morali platiti u gotovini.

Treća stvar koju je “zeznuo” bila je što je usputan projekt odjednom prestao biti usputan, a sam Peđa je sve svoje resurse i ušteđevinu je vezao uz jedan projekt.

To je kao kad imate agenciju i imate samo jednog klijenta koji vam uzme sve resurse. Vi zbog toga zapošljavate ljude i on vam redovito plaća, ali i uzme 90% resursa i kad trebate isplatiti plaću krene vam snižavati cijenu.

Sve u svemu, sve tri priče o neuspjehu pokazale su pozitivan duh trećih Fuck Up Nightsa, koji su valjda jedino mjesto u Zagrebu na kojem nije nikakva sramota reći da ste zeznuli stvar i gdje će vam zbog toga pljeskati – za razliku od stvarnog života u Hrvatskoj gdje vam vrlo često nisu spremni oprostiti neuspjeh, a još manje uspjeh.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    16. 06. 2015. u 8:52 am Odgovori

    Svaka čast braći Blagonić na iskrenosti. U Maerici je standardno da uspije tek svaki šesti poslovni poduhvat, ne znam kakva je statistka kod nas.

    Možda ipak treba krenuti u više projekata sa pola snage i osluškivati. Onaj za koji se pokaže da ima smisla treba dobiti većinu resursa i vremena. Ići sa srcem i entuzijazmom u jedan projekat je mnogima spržilo krila nažalost, jer danas je previše faktora koji utječu na uspjeh.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.