Odnos freelancer-jedan klijent: Koje su prednosti, a koje zamke?

Odnos freelancer-jedan klijent: Nezavisni profesionalci otkrivaju prednosti i zamke

Freelanceri, nezavisni profesionalnci i digitalni nomadi u pravilu biraju svoj posao i za koga će te kako raditi. Međutim, što se događa kad većinu vremena rade za jednog klijenta ili agenciju? Mogu li se još uvijek smatrati nezavisnim profesionalcima i narušava li im to profesionalni integritet? Kriju li ovakvi odnosi različite zamke ili ih je moguće realizirati na zadovoljstvo obje strane? Provjerili smo s nekima od njih.

freelancer_1naslovna

Nedavno smo pisali o digitalnom stručnjaku Tomislavu Pancirovu koji je nakon agencijskog života, digitalno nomadstvo odabrao kao sljedeći korak u svojoj karijeri, a kako je opisao u svom iskustvu za Netokraciju, na to ga je potaknula želja za slobodom, fleksibilnošću i zaradom. Međutim, Tomislav je nedavno krenuo u suradnju s domaćom agencijom Media Val, gdje upravlja digitalnim odjelom, ali i dalje ostaje u odnosu freelancera, a ne redovnoga zaposlenika. Tomislav o toj odluci kaže:

Već sam tada planirao surađivati s agencijama, ali ne kao zaposlenik, nego kao samostalni suradnik. Valjda možeš izvući čovjeka iz agencije, ali ne i agenciju iz čovjeka. 😉

Tomislav će s njihovim agencijskim timovima raditi na digitalnim projektima, od osmišljavanja do provedbe, a prvi interni projekt je već realiziran.

Nisam cijelo vrijeme u agenciji, već dolazim po potrebi i dogovoru, a sve ostalo radimo online. Naravno, trudit ćemo se da suradnja dugoročno funkcionira. Bitno je da su klijenti zadovoljni i da imamo transparentan odnos, što je sada u potpunosti tako.

Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.
Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.

Priznaje kako je na početku suradnje bio oprezan jer nije očekivao da će njegovo nomadstvo biti dobro prihvaćeno, ali i da je agencija imala potpuno razumijevanje za njegove potrebe. Vjeruje da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost, dok god su tu i rezultati.

Imati samo jednog klijenta nosi i – zamke

Međutim, ono što se vani naziva one-client freelancerom, svakako otvara mnoga pitanja, od toga utječu li ovakvi aranžmani na integritet nezavisnoga profesionalca do toga, skrivaju li ovakvi odnosi brojne zamke, koje možda idu na štetu freelancera. Naime, tanka je granica između freelancerskog rada za klijenta ili agenciju i odnosa gdje freelancer praktički ima obveze zaposlenika, ali puno manje prava. Počevši od zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja do godišnjeg odmora.

Uz to, radom samo za jednog klijenta, freelancer se lako može dovesti u situaciju da mu prihodi ovise o financijskoj situaciji klijenta ili projekta – ili će u nekom trenutku klijent zahtijevati sve više i više vremena i pažnje kao da je riječ o redovnom poslu. Što nas vraća na ono o malim pravima tih istih freelancera. Također, postavlja se pitanje, koliko takav odnos može biti ravnopravan?

Matija Raos, iz Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca, kaže kako nipošto nije riječ o banalnom problemu. Nasuprot, ova tema može za sobom povući velike negativne konotacije vezane uz prikriveno samozapošljavanje, odnosno prikriveni rad, što HDNP strogo osuđuje jer baca negativno svjetlo na prave freelancere. Matija objašnjava kako se sindikati služe time kao kontra argumentom za fleksibilizaciju tržišta rada jer se vrlo često radi o prisiljavanju radnika na samozapošljavanje kako mu se ne bi plaćala socijalna davanja niti imalo obaveze vezane uz zakon o radu.

Slučaj Uber i gig ekonomija

matija_raos_jpg
Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca kaže da tema freelancera koji rade za jednog ili tek nekolicinu klijenata nimalo nije banalna.

Također, dovoljno je spomenuti posljednja događanja oko Ubera, gdje je sud u Velikoj Britaniji presudio u korist tužitelja, odnosno taksista koji su zahtijevali minimalnu plaću i plaćeni godišnji odmor (dok se kod nas još raspravlja je li Uber taksi kompanija ili ne). Prema odluci suda, taksisti nisu samozaposleni, već je riječ o zaposlenicima Ubera. Slučaj je to, za koji mnogi kažu kako bi mogao utjecati na budućnost rastuće gig ekonomije, budući da na sličnom modelu posluju i druge kompanije.

Matija objašnjava da je načelna logika da pravi freelancer, odnosno samozaposlena osoba, ima na godišnjoj razini najmanje tri klijenta. Dodaje kako neke zemlje čak imaju i zakone koji služe kao mehanizam socijalne zaštite pri čemu freelancer nikada ne sjedi u uredu klijenta, nema radno vrijeme i ne koristi njegovu opremu.

Međutim, što ako freelancer radi preko neke online platforme, možemo li tada reći da radi za jednoga ili više klijenata? Slična je stvar ako radi preko posredničkih agencija, freelance kolektiva ili zadruga, pita se Matija. Dodaje kako bi odnose freelancera i agencija trebalo regulirati kvalitetnim ugovorom koji jasno definira što se naručuje, rokove i plaćanje, ali i potencijalne situacije gdje stvari ne idu po planu.

Članovima naglašavamo da kada jednom pristanu na uvjete ugovora da onda nemaju pravo biti nezadovoljni i širiti negativnost jer je to osnova profesionalnosti. Jasno je da se agencije i freelanceri često nalaze u love&hate situacijama, no međusobno su logički povezani i stavljaju jedni drugima ‘kruh na stol’. HDNP se ovom problematikom do sada bavio kroz suradnju s HURA-om te smo već u nekoliko prilika sve karte stavili na stol s ciljem unapređenja pozicija obje strane, a kvalitetan ugovor smatramo osnovom dobrog poslovanja te će naša suradnja nastaviti u tom smjeru.

Ljudi su kreativni unatoč ograničenjima

Vedran Klemens
Vedran Klemens s agencijama najčešće surađuje na složenim projektima.

Za iskustva smo se obratili i dizajneru Vedranu Klemensu koji je agencijski rad zamijenio onim freelanceraOtprilike pola projekata radi direktno s klijentima, a drugu polovicu s marketinškim agencijama, pri čemu se svaki projekt zasebno dogovara, od zadataka, rokova do naknadeS obzirom na njegovo iskustvo, zanimalo me i kada freelancer radi za agenciju, u kojoj mjeri može biti slobodan i kreativan? Vedran kaže da, neovisno o tome radi li direktno za klijenta ili preko agencije, mu se čini kako je manje-više riječ o istim ograničenjima.

Ograničenja slobode uvijek postoje kad ste unajmljeni da radite za nekoga. Onaj tko se s tim ne može pomiriti i treba više slobode mislim da nema druge nego da potraži sreću u umjetnosti. Međutim, i u umjetnosti postoje ograničenja. Potpuna sloboda izražavanja je iluzija. Mislim da ljudi nisu kreativni onda kad nema ograničenja nego su kreativni baš njima unatoč.

Nadalje, objašnjava da obično surađuje s agencijama na složenijim projektima, koji zahtijevaju suradnju više različitih vrsta kreativaca i menadžera.

Na takvim projektima je moj doprinos tek jedan dio u stroju pa ih bez agencije ne bih ni mogao odraditi. Stoga, kad surađujemo, unaprijed prihvatim da ne mogu očekivati potpunu autonomiju u odlučivanju pa onda ne vidim u tome problem. Naprotiv, obično zajedno napravimo bolje nego da se nismo udružili.

Stvari nisu crno-bijele

Koliko god digitalno nomadstvo i freelancerski rad imali svojih prednosti, posebno kad je riječ o fleksibilnosti, ne treba zaboraviti da stvari nikada nisu crno bijele. S jedne strane freelanceri, odnosno nezavisni profesionalci imaju velike mogućnosti odlučivati što će, kako i za koga raditi. Međutim, taj put može imati različite izazove, od nerealno kratkih rokova, loše iskomuniciranih ciljeva do plaćanja s odgodom. Također, i klijenti se mogu naći u situaciji da nisu na istim valnim duljinama s freelancerima koje su angažirali.

No, odnos freelancer-klijent može skrivati i mnoge zamke, kako financijske, tako i pravne, posebno u situacijama kad freelancer ovisi o jednome ili tek nekolicini klijenata.

Kao što pokazuje i nedavni slučaj Ubera, rastuća gig ekonomija ne prolazi bez kontroverzi i svakako će otvoriti još mnoga pitanja oko budućnosti rada, ali i onih koji ju predvode. A kako će to utjecati na prave i “neprave” freelancere i kod nas? Još ćemo vidjeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Karijere

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Prikaz

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?