Odnos freelancer-jedan klijent: Koje su prednosti, a koje zamke?

Odnos freelancer-jedan klijent: Nezavisni profesionalci otkrivaju prednosti i zamke

Freelanceri, nezavisni profesionalnci i digitalni nomadi u pravilu biraju svoj posao i za koga će te kako raditi. Međutim, što se događa kad većinu vremena rade za jednog klijenta ili agenciju? Mogu li se još uvijek smatrati nezavisnim profesionalcima i narušava li im to profesionalni integritet? Kriju li ovakvi odnosi različite zamke ili ih je moguće realizirati na zadovoljstvo obje strane? Provjerili smo s nekima od njih.

freelancer_1naslovna

Nedavno smo pisali o digitalnom stručnjaku Tomislavu Pancirovu koji je nakon agencijskog života, digitalno nomadstvo odabrao kao sljedeći korak u svojoj karijeri, a kako je opisao u svom iskustvu za Netokraciju, na to ga je potaknula želja za slobodom, fleksibilnošću i zaradom. Međutim, Tomislav je nedavno krenuo u suradnju s domaćom agencijom Media Val, gdje upravlja digitalnim odjelom, ali i dalje ostaje u odnosu freelancera, a ne redovnoga zaposlenika. Tomislav o toj odluci kaže:

Već sam tada planirao surađivati s agencijama, ali ne kao zaposlenik, nego kao samostalni suradnik. Valjda možeš izvući čovjeka iz agencije, ali ne i agenciju iz čovjeka. 😉

Tomislav će s njihovim agencijskim timovima raditi na digitalnim projektima, od osmišljavanja do provedbe, a prvi interni projekt je već realiziran.

Nisam cijelo vrijeme u agenciji, već dolazim po potrebi i dogovoru, a sve ostalo radimo online. Naravno, trudit ćemo se da suradnja dugoročno funkcionira. Bitno je da su klijenti zadovoljni i da imamo transparentan odnos, što je sada u potpunosti tako.

Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.
Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.

Priznaje kako je na početku suradnje bio oprezan jer nije očekivao da će njegovo nomadstvo biti dobro prihvaćeno, ali i da je agencija imala potpuno razumijevanje za njegove potrebe. Vjeruje da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost, dok god su tu i rezultati.

Imati samo jednog klijenta nosi i – zamke

Međutim, ono što se vani naziva one-client freelancerom, svakako otvara mnoga pitanja, od toga utječu li ovakvi aranžmani na integritet nezavisnoga profesionalca do toga, skrivaju li ovakvi odnosi brojne zamke, koje možda idu na štetu freelancera. Naime, tanka je granica između freelancerskog rada za klijenta ili agenciju i odnosa gdje freelancer praktički ima obveze zaposlenika, ali puno manje prava. Počevši od zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja do godišnjeg odmora.

Uz to, radom samo za jednog klijenta, freelancer se lako može dovesti u situaciju da mu prihodi ovise o financijskoj situaciji klijenta ili projekta – ili će u nekom trenutku klijent zahtijevati sve više i više vremena i pažnje kao da je riječ o redovnom poslu. Što nas vraća na ono o malim pravima tih istih freelancera. Također, postavlja se pitanje, koliko takav odnos može biti ravnopravan?

Matija Raos, iz Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca, kaže kako nipošto nije riječ o banalnom problemu. Nasuprot, ova tema može za sobom povući velike negativne konotacije vezane uz prikriveno samozapošljavanje, odnosno prikriveni rad, što HDNP strogo osuđuje jer baca negativno svjetlo na prave freelancere. Matija objašnjava kako se sindikati služe time kao kontra argumentom za fleksibilizaciju tržišta rada jer se vrlo često radi o prisiljavanju radnika na samozapošljavanje kako mu se ne bi plaćala socijalna davanja niti imalo obaveze vezane uz zakon o radu.

Slučaj Uber i gig ekonomija

matija_raos_jpg
Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca kaže da tema freelancera koji rade za jednog ili tek nekolicinu klijenata nimalo nije banalna.

Također, dovoljno je spomenuti posljednja događanja oko Ubera, gdje je sud u Velikoj Britaniji presudio u korist tužitelja, odnosno taksista koji su zahtijevali minimalnu plaću i plaćeni godišnji odmor (dok se kod nas još raspravlja je li Uber taksi kompanija ili ne). Prema odluci suda, taksisti nisu samozaposleni, već je riječ o zaposlenicima Ubera. Slučaj je to, za koji mnogi kažu kako bi mogao utjecati na budućnost rastuće gig ekonomije, budući da na sličnom modelu posluju i druge kompanije.

Matija objašnjava da je načelna logika da pravi freelancer, odnosno samozaposlena osoba, ima na godišnjoj razini najmanje tri klijenta. Dodaje kako neke zemlje čak imaju i zakone koji služe kao mehanizam socijalne zaštite pri čemu freelancer nikada ne sjedi u uredu klijenta, nema radno vrijeme i ne koristi njegovu opremu.

Međutim, što ako freelancer radi preko neke online platforme, možemo li tada reći da radi za jednoga ili više klijenata? Slična je stvar ako radi preko posredničkih agencija, freelance kolektiva ili zadruga, pita se Matija. Dodaje kako bi odnose freelancera i agencija trebalo regulirati kvalitetnim ugovorom koji jasno definira što se naručuje, rokove i plaćanje, ali i potencijalne situacije gdje stvari ne idu po planu.

Članovima naglašavamo da kada jednom pristanu na uvjete ugovora da onda nemaju pravo biti nezadovoljni i širiti negativnost jer je to osnova profesionalnosti. Jasno je da se agencije i freelanceri često nalaze u love&hate situacijama, no međusobno su logički povezani i stavljaju jedni drugima ‘kruh na stol’. HDNP se ovom problematikom do sada bavio kroz suradnju s HURA-om te smo već u nekoliko prilika sve karte stavili na stol s ciljem unapređenja pozicija obje strane, a kvalitetan ugovor smatramo osnovom dobrog poslovanja te će naša suradnja nastaviti u tom smjeru.

Ljudi su kreativni unatoč ograničenjima

Vedran Klemens
Vedran Klemens s agencijama najčešće surađuje na složenim projektima.

Za iskustva smo se obratili i dizajneru Vedranu Klemensu koji je agencijski rad zamijenio onim freelanceraOtprilike pola projekata radi direktno s klijentima, a drugu polovicu s marketinškim agencijama, pri čemu se svaki projekt zasebno dogovara, od zadataka, rokova do naknadeS obzirom na njegovo iskustvo, zanimalo me i kada freelancer radi za agenciju, u kojoj mjeri može biti slobodan i kreativan? Vedran kaže da, neovisno o tome radi li direktno za klijenta ili preko agencije, mu se čini kako je manje-više riječ o istim ograničenjima.

Ograničenja slobode uvijek postoje kad ste unajmljeni da radite za nekoga. Onaj tko se s tim ne može pomiriti i treba više slobode mislim da nema druge nego da potraži sreću u umjetnosti. Međutim, i u umjetnosti postoje ograničenja. Potpuna sloboda izražavanja je iluzija. Mislim da ljudi nisu kreativni onda kad nema ograničenja nego su kreativni baš njima unatoč.

Nadalje, objašnjava da obično surađuje s agencijama na složenijim projektima, koji zahtijevaju suradnju više različitih vrsta kreativaca i menadžera.

Na takvim projektima je moj doprinos tek jedan dio u stroju pa ih bez agencije ne bih ni mogao odraditi. Stoga, kad surađujemo, unaprijed prihvatim da ne mogu očekivati potpunu autonomiju u odlučivanju pa onda ne vidim u tome problem. Naprotiv, obično zajedno napravimo bolje nego da se nismo udružili.

Stvari nisu crno-bijele

Koliko god digitalno nomadstvo i freelancerski rad imali svojih prednosti, posebno kad je riječ o fleksibilnosti, ne treba zaboraviti da stvari nikada nisu crno bijele. S jedne strane freelanceri, odnosno nezavisni profesionalci imaju velike mogućnosti odlučivati što će, kako i za koga raditi. Međutim, taj put može imati različite izazove, od nerealno kratkih rokova, loše iskomuniciranih ciljeva do plaćanja s odgodom. Također, i klijenti se mogu naći u situaciji da nisu na istim valnim duljinama s freelancerima koje su angažirali.

No, odnos freelancer-klijent može skrivati i mnoge zamke, kako financijske, tako i pravne, posebno u situacijama kad freelancer ovisi o jednome ili tek nekolicini klijenata.

Kao što pokazuje i nedavni slučaj Ubera, rastuća gig ekonomija ne prolazi bez kontroverzi i svakako će otvoriti još mnoga pitanja oko budućnosti rada, ali i onih koji ju predvode. A kako će to utjecati na prave i “neprave” freelancere i kod nas? Još ćemo vidjeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?