Odnos freelancer-jedan klijent: Koje su prednosti, a koje zamke?

Odnos freelancer-jedan klijent: Nezavisni profesionalci otkrivaju prednosti i zamke

Freelanceri, nezavisni profesionalnci i digitalni nomadi u pravilu biraju svoj posao i za koga će te kako raditi. Međutim, što se događa kad većinu vremena rade za jednog klijenta ili agenciju? Mogu li se još uvijek smatrati nezavisnim profesionalcima i narušava li im to profesionalni integritet? Kriju li ovakvi odnosi različite zamke ili ih je moguće realizirati na zadovoljstvo obje strane? Provjerili smo s nekima od njih.

freelancer_1naslovna

Nedavno smo pisali o digitalnom stručnjaku Tomislavu Pancirovu koji je nakon agencijskog života, digitalno nomadstvo odabrao kao sljedeći korak u svojoj karijeri, a kako je opisao u svom iskustvu za Netokraciju, na to ga je potaknula želja za slobodom, fleksibilnošću i zaradom. Međutim, Tomislav je nedavno krenuo u suradnju s domaćom agencijom Media Val, gdje upravlja digitalnim odjelom, ali i dalje ostaje u odnosu freelancera, a ne redovnoga zaposlenika. Tomislav o toj odluci kaže:

Već sam tada planirao surađivati s agencijama, ali ne kao zaposlenik, nego kao samostalni suradnik. Valjda možeš izvući čovjeka iz agencije, ali ne i agenciju iz čovjeka. 😉

Tomislav će s njihovim agencijskim timovima raditi na digitalnim projektima, od osmišljavanja do provedbe, a prvi interni projekt je već realiziran.

Nisam cijelo vrijeme u agenciji, već dolazim po potrebi i dogovoru, a sve ostalo radimo online. Naravno, trudit ćemo se da suradnja dugoročno funkcionira. Bitno je da su klijenti zadovoljni i da imamo transparentan odnos, što je sada u potpunosti tako.

Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.
Tomislav Pancirov smatra da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost u radu dok god su rezultati tu.

Priznaje kako je na početku suradnje bio oprezan jer nije očekivao da će njegovo nomadstvo biti dobro prihvaćeno, ali i da je agencija imala potpuno razumijevanje za njegove potrebe. Vjeruje da će tržište sve više prihvaćati fleksibilnost, dok god su tu i rezultati.

Imati samo jednog klijenta nosi i – zamke

Međutim, ono što se vani naziva one-client freelancerom, svakako otvara mnoga pitanja, od toga utječu li ovakvi aranžmani na integritet nezavisnoga profesionalca do toga, skrivaju li ovakvi odnosi brojne zamke, koje možda idu na štetu freelancera. Naime, tanka je granica između freelancerskog rada za klijenta ili agenciju i odnosa gdje freelancer praktički ima obveze zaposlenika, ali puno manje prava. Počevši od zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja do godišnjeg odmora.

Uz to, radom samo za jednog klijenta, freelancer se lako može dovesti u situaciju da mu prihodi ovise o financijskoj situaciji klijenta ili projekta – ili će u nekom trenutku klijent zahtijevati sve više i više vremena i pažnje kao da je riječ o redovnom poslu. Što nas vraća na ono o malim pravima tih istih freelancera. Također, postavlja se pitanje, koliko takav odnos može biti ravnopravan?

Matija Raos, iz Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca, kaže kako nipošto nije riječ o banalnom problemu. Nasuprot, ova tema može za sobom povući velike negativne konotacije vezane uz prikriveno samozapošljavanje, odnosno prikriveni rad, što HDNP strogo osuđuje jer baca negativno svjetlo na prave freelancere. Matija objašnjava kako se sindikati služe time kao kontra argumentom za fleksibilizaciju tržišta rada jer se vrlo često radi o prisiljavanju radnika na samozapošljavanje kako mu se ne bi plaćala socijalna davanja niti imalo obaveze vezane uz zakon o radu.

Slučaj Uber i gig ekonomija

matija_raos_jpg
Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca kaže da tema freelancera koji rade za jednog ili tek nekolicinu klijenata nimalo nije banalna.

Također, dovoljno je spomenuti posljednja događanja oko Ubera, gdje je sud u Velikoj Britaniji presudio u korist tužitelja, odnosno taksista koji su zahtijevali minimalnu plaću i plaćeni godišnji odmor (dok se kod nas još raspravlja je li Uber taksi kompanija ili ne). Prema odluci suda, taksisti nisu samozaposleni, već je riječ o zaposlenicima Ubera. Slučaj je to, za koji mnogi kažu kako bi mogao utjecati na budućnost rastuće gig ekonomije, budući da na sličnom modelu posluju i druge kompanije.

Matija objašnjava da je načelna logika da pravi freelancer, odnosno samozaposlena osoba, ima na godišnjoj razini najmanje tri klijenta. Dodaje kako neke zemlje čak imaju i zakone koji služe kao mehanizam socijalne zaštite pri čemu freelancer nikada ne sjedi u uredu klijenta, nema radno vrijeme i ne koristi njegovu opremu.

Međutim, što ako freelancer radi preko neke online platforme, možemo li tada reći da radi za jednoga ili više klijenata? Slična je stvar ako radi preko posredničkih agencija, freelance kolektiva ili zadruga, pita se Matija. Dodaje kako bi odnose freelancera i agencija trebalo regulirati kvalitetnim ugovorom koji jasno definira što se naručuje, rokove i plaćanje, ali i potencijalne situacije gdje stvari ne idu po planu.

Članovima naglašavamo da kada jednom pristanu na uvjete ugovora da onda nemaju pravo biti nezadovoljni i širiti negativnost jer je to osnova profesionalnosti. Jasno je da se agencije i freelanceri često nalaze u love&hate situacijama, no međusobno su logički povezani i stavljaju jedni drugima ‘kruh na stol’. HDNP se ovom problematikom do sada bavio kroz suradnju s HURA-om te smo već u nekoliko prilika sve karte stavili na stol s ciljem unapređenja pozicija obje strane, a kvalitetan ugovor smatramo osnovom dobrog poslovanja te će naša suradnja nastaviti u tom smjeru.

Ljudi su kreativni unatoč ograničenjima

Vedran Klemens
Vedran Klemens s agencijama najčešće surađuje na složenim projektima.

Za iskustva smo se obratili i dizajneru Vedranu Klemensu koji je agencijski rad zamijenio onim freelanceraOtprilike pola projekata radi direktno s klijentima, a drugu polovicu s marketinškim agencijama, pri čemu se svaki projekt zasebno dogovara, od zadataka, rokova do naknadeS obzirom na njegovo iskustvo, zanimalo me i kada freelancer radi za agenciju, u kojoj mjeri može biti slobodan i kreativan? Vedran kaže da, neovisno o tome radi li direktno za klijenta ili preko agencije, mu se čini kako je manje-više riječ o istim ograničenjima.

Ograničenja slobode uvijek postoje kad ste unajmljeni da radite za nekoga. Onaj tko se s tim ne može pomiriti i treba više slobode mislim da nema druge nego da potraži sreću u umjetnosti. Međutim, i u umjetnosti postoje ograničenja. Potpuna sloboda izražavanja je iluzija. Mislim da ljudi nisu kreativni onda kad nema ograničenja nego su kreativni baš njima unatoč.

Nadalje, objašnjava da obično surađuje s agencijama na složenijim projektima, koji zahtijevaju suradnju više različitih vrsta kreativaca i menadžera.

Na takvim projektima je moj doprinos tek jedan dio u stroju pa ih bez agencije ne bih ni mogao odraditi. Stoga, kad surađujemo, unaprijed prihvatim da ne mogu očekivati potpunu autonomiju u odlučivanju pa onda ne vidim u tome problem. Naprotiv, obično zajedno napravimo bolje nego da se nismo udružili.

Stvari nisu crno-bijele

Koliko god digitalno nomadstvo i freelancerski rad imali svojih prednosti, posebno kad je riječ o fleksibilnosti, ne treba zaboraviti da stvari nikada nisu crno bijele. S jedne strane freelanceri, odnosno nezavisni profesionalci imaju velike mogućnosti odlučivati što će, kako i za koga raditi. Međutim, taj put može imati različite izazove, od nerealno kratkih rokova, loše iskomuniciranih ciljeva do plaćanja s odgodom. Također, i klijenti se mogu naći u situaciji da nisu na istim valnim duljinama s freelancerima koje su angažirali.

No, odnos freelancer-klijent može skrivati i mnoge zamke, kako financijske, tako i pravne, posebno u situacijama kad freelancer ovisi o jednome ili tek nekolicini klijenata.

Kao što pokazuje i nedavni slučaj Ubera, rastuća gig ekonomija ne prolazi bez kontroverzi i svakako će otvoriti još mnoga pitanja oko budućnosti rada, ali i onih koji ju predvode. A kako će to utjecati na prave i “neprave” freelancere i kod nas? Još ćemo vidjeti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".