Frank Ventures u Osijeku nudi 600.000 kuna za startupe

Frank Ventures u Osijeku nudi 600.000 kuna za prvih 10 startupa

Ako ste pratili priču oko Akceleratorskog poduzetničkog kampa u Osijeku i akceleratorskog programa koji mu slijedi, možda ste primijetili da se u cijeloj priči spominje fond Frank Accelerator Venture. No, tko stoji iza svega i otkud fond u Osijeku? Otkrivaju nam suosnivači Ana Pavičić-Kaselj, Ivan Komorčec i Marijana Bošnjak.

frankcelerator

Anu Pavičić-Kaselj upoznali smo kao pokretačicu akceleratorskog kampa u Osijeku, ekonomisticu koja se bavi ESCO-om, energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima energije, a sve je počelo evaluacijom projekata za program SME Instrument koju je naša sugovornica završila u lipnju 2014. godine. Podsjetimo, tada je primijetila kako prijave iz Hrvatske ne prelaze bodovni prag i nisu pravilno postavljene i razrađene. Kako kaže, manjkala je izvrsnost i skalabilnost, a projekti su bili – prosječni.

U susjednoj Sloveniji u Tehnološkom parku Ljubljana krajem je 2014. godine na mentoriranju bilo čak 98 startup timova. U Hrvatskoj s druge strane postoji 25 inkubatora, ali u njima nema niti mentora niti edukacije, već se većinom nudi jeftin poslovni prostor i tek poneki se danas sa svojim coworking prostorima stavljaju u funkciju razvoja poduzetničkih ideja. Takva je podrška razvoju izvrsnosti i poduzetništva nedostatna.

Ana je zbog toga pokrenula Akceleratorski poduzetnički kamp kao selekcijski događaj u namjeri da nakon njega osnuje sam akcelerator. Tri mjeseca poslije, Frank Accelerator Ventures je tu.

Kao i Ana, i ostali su suosnivači vezani uz Slavoniju. Marijana Bošnjak živi i radi u Osijeku, gdje je “iz pepela” podigla Kinematografe Osijek i aktivno radi na podizanju neovisne kulturne scene. Ivan Komorčec porijeklom je iz Vukovara, a poznat je po osnivanju startupa Bueno, koji je dobio investiciju od Elevena, a Ivan je već neko vrijeme član Investicijskog odbora u spomenutom bugarskom fondu.

60.000 kuna početnog ulaganja

No, što to nudi Frank i koji su izvori financiranja? Ana odgovara:

Većinski izvor financiranja startupa dolazi iz domaćih privatnih izvora. Pored toga dugoročno želimo osigurati ekvivalentno financiranje iz privatnih i javnih sredstava, što smo uspjeli pilotirati već na ovom Acceleration Boot Campu koji se održava od 5 do 8. ožujka, gdje će Grad Osijek izdvojiti 100.000 kuna svojih sredstava te s dodatnih 10.000 kuna financirati svaki tim koji uđe u Frankov akceleratorski program. Godišnje ćemo financirati 20 startupa koji će se odabirati dva puta godišnje i koji će prolaziti četveromjesečni akceleratorski program. U sklopu svakog četveromjesečnog akceleratorskog programa ćemo financirati do 10 startupa s ukupnim iznosom od 600.000 kuna te će svaki startup dobiti početno ulaganje u iznosu od 60.000 kuna u zamjenu za 5% udjela.

Dakle, startupi za sada dobivaju 60.000 kuna i četiri mjeseca mentoriranja u zamjenu za udio u tvrtki, ali suosnivači fonda do kraja godine žele uspostaviti još bolju suradnju s Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom, čime bi inicijalno financiranje iznosilo 100.000 kuna za isti postotak udjela. Podsjetimo da vijest o osječkom fondu dolazi u isto vrijeme kad i najava Ministarstva poduzetništva i obrta o pre-seed fondu vrijednom 7 milijuna kuna – da bi tvrtke ostvarile pravo na financiranje iz njega, moraju osigurati vanjsku investiciju, što znači da se startupi koji uđu u Frank mogu kvalificirati i za dodatnu investiciju u istom iznosu.

Koji se projekti mogu prijaviti?

Prvi poduzetnički kamp, predselekcijski proces za akcelerator, održao se u Osijeku u studenom prošle godine, idući je u ožujku.
Prvi poduzetnički kamp, selekcijski proces za akcelerator, održao se u Osijeku u studenom prošle godine, a idući je u ožujku 2015.

Frank želi startupe usmjeravati prema područjima za koja si mogu osigurati bespovratna sredstva u okviru europskih programa i fondova. Tu opet dolazi u fokus program SME Instrument u sklopu Obzora 2020 koji bespovratno financira inovativne i disruptivne poduzetničke ideje u iznosu od 50.000 pa do čak 2,5 milijuna eura. Tu su najzanimljiviji startupi koji se nalaze unutar područja informacijsko-komunikacijske tehnologije, medicine i zdravstva, kreativne industrije, bioekonomije i prehrambene industrije, naprednih materijala te prerađivačke i proizvodne tehnologije, niskoenergetskog razvoja, energetski učinkovitih sustava i korištenja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i učinkovitog korištenja prirodnih resursa, pametnih i učinkovitih transportnih sustava te inovativnih aplikacija u području socijalnih usluga. No, ima li dovoljno takvih projekata?

S obzirom na to da startup zajednica još nije dovoljno razvijena te se ideje nalaze u svojim začecima, Frank će u prve dvije godine intenzivno raditi na razvoju ideja u suradnji s postojećim poduzetničkim inkubatorima i sveučilištem. S vremenom će se njegova djelatnost fokusirati isključivo na financiranje onih startup ideja koje su prošle kroz inkubaciju, već izašle na tržište ili imaju inicijalnu validaciju ideje, na način kako to rade i drugi akceleratori u Europi.

Odabrani startupi će četiri mjeseca moći raditi u coworking prostoru i prolazit će kroz akceleratorski program, a da bi došli do toga, moraju proći kroz selekcijsko događanje, odnosno najavljeni Akceleratorski poduzetnički kamp, koji se planira održavati dva puta godišnje.

Ako prođu selekciju ulaze u akceleratorski program, gdje je prvi mjesec rezerviran za inkubaciju, u sklopu koje će se učiti o tome kako definirati udjele, uvjete i podjelu zaduženja pojedinih osnivača unutar startup poduzeća. Intenzivno će se baviti istraživanjem tržišta u kojem žele poslovati, konkurencijom i mogućnostima financiranja, prodajnim mogućnostima, kanalima i distribucijom te odlukom o pokretanju startupa. Nakon toga startupi ulaze u intenzivnu tromjesečnu akceleraciju gdje se susreću s vanjskim mentorima, definiraju ulagački plan, prodajne kanale, odnose s kupcima, uče kako komunicirati s medijima, razvijaju prvi poslovni plan i izlaznu strategiju te se sastaju s potencijalnim investitorima.

Osijek, “Silicijska ravnica”

Ana Pavičić-Kaselj i ostali suosnivači Franka usko su povezani sa Slavonijom te Osijekom.
Ana Pavičić-Kaselj i ostali suosnivači Franka usko su povezani sa Slavonijom te Osijekom.

Na pitanje zašto bi se startup prijavio upravo u akcelerator Frank, a ne neki konkurentni u regiji ili ostatku Europe, Ana stavlja naglasak i na pronalazak sljedeće runde investitora, ali i na paralelno vođenje kroz “šumu” europskih programa kako bi se osiguralo i bespovratno financiranje.

Novac ulažemo u samom startu u novoosnovana startup poduzeća i time njegovim osnivačima ostavljamo prostor da svoje poduzetničke vještine i prilike sami iskoriste na način koji smatraju najprikladnijim u datom trenutku kako bi u što kraćem vremenu lansirali svoj proizvod ili uslugu uz što manje troškove i osigurali si skalabilnost. Ako su uvjeti za pojedinog poduzetnika strogo kontrolirani tada više ne možemo govoriti o poticanju poduzetništva – da bi netko bio poduzetan, trebate mu dati priliku da može donositi odluke i upravljati novcem. U odnosu na primjerice Eleven, Frank će se pozicionirati kao najbolja početna točka da dođete do idućih investicija kroz Eleven ili nekog drugog investitora.

Ovime se priča o Osijeku kao “Silicijskoj ravnici” nastavlja, a ne moramo ni podsjećati da cijeloj priči doprinose razne tehnološke tvrtke udružene u inicijativu Osijek Software City, ali i pojedinačni uspjesi startupa, kao što je Farmeron, koji su svakako bili prekretnica u slavonskoj metropoli. Osim tih razloga, Ana navodi i druge zbog kojih je Osijek idealna lokacija za akcelerator – grad je 240 kilometara udaljen od Beograda, 260 od Budimpešte, 280 od Zagreba, 300 od Sarajeva, zbog čega smatra da ima potencijal da odigra važnu ulogu u ovom dijelu Europe.

A hoće li se sve planirano doista moći i realizirati, provjerit ćemo i na idućem selekcijskom događaju početkom ožujka u Osijeku.

Prošlogodišnji pobjednik kampa, Pippion
Prošlogodišnji pobjednik kampa, Pippion

Faze ulaganja u startupe i iznosi

Frankov model ulaganja u startupe se sastoji od dvije faze:

  • U prvoj fazi akceleracije startupi se financiraju iznosom od 60.000 kuna u zamjenu za 5% udjela i ta faza traje četiri mjeseca uz mogućnost ostanka u akceleratoru naredna dva mjeseca. Nakon toga se radi valuacija startupa i, ako je ona pozitivna, tada startupi mogu ući u drugu fazu akceleracije.
  • U drugoj fazi akceleracije startupima se može odobriti financiranje u maksimalnom iznosu od dodatnih 150.000 kuna u zamjenu za maksimalno 10% udjela i ta faza traje šest mjeseci.
  • Nakon prve, odnosno druge faze akceleracije, startupi će pokušati dobiti bespovratna sredstva iz pre-seed fonda kojim upravlja agencija HAMAG-BICRO, u sklopu kojega se može osigurati dodatnih 50.000 do 200.000 kuna. Prema tome, startupi u sklopu Franka kroz godinu dana mogu dobiti maksimalno 210.000 kuna te osigurati još dodatnih 200.000 kuna iz pre-seed fonda, što ukupno iznosi 410.000 kuna u zamjenu za maksimalno 15% udjela.
  • Paralelno će se startupima dati podrška u prijavi na natječaje SME Instrumenta u sklopu Obzora 2020 te na nacionalne natječaje usmjerene na poticanje inovativnog poduzetništva.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    17. 02. 2015. u 10:43 pm Odgovori

    Ljudi dajte već jednom shvatite. Vani startupi dobivaju milijune dolara u seed fazi. Ne zato što vrijede toliko nego zato da se probiju na tržište. Ne možete se natjecati sa avionima puštajući zmaja.od papira.

    Ne kužim, startupi bi trebali biti natprosječno inteligentni i sposobni. Pa kako to da ne razumiju ni osnovnu matematiku.

  2. Haris

    Haris

    19. 02. 2015. u 11:47 am Odgovori

    Zato što ti ne trebaju samo pare da bi uspio, već dobra ideja, veliko tržište, kvalitetan tim i dobra egzekucija.

    + Samo pare ne znače ništa, pogledaj Color (40+ Mil USD) pogledaj Clinkle (30+ Mil USD).

    A ako si tu da gonjaš pare, posveti se tome – al glupo je misliti da ti samo pare nedostaju (i to milioni, jel) da bi tvoj proizvod prošao.

    • Mario

      Mario

      19. 02. 2015. u 12:51 pm Odgovori

      Harise sam si sebi skočio u usta. Ako ti ne trebaju pare zašto ovi ljudi dijele novac uopće. Ako imaš dobru ideju, veliko tržište i dobar proizvod ne treba ti više od 100 Kn za picu jer osnivači ionako programiraju svoj startup besplatno. Ako imaju dobar proizvod mogu biti na drvetu u Africi pa će ih investitori naći. Zamisli da imaš bolju tražilicu od Google-a, ne treba ti niti 20 eura

      Ako nemaš 10x bolji proizvod og Google search algoritma kao što nema 99% startupa tada ti treba velika lova da se probiješ. Tako radi skoro svi fondovi i skoro svi startupi vani. Tko dobije više ima veće šanse da će probiti svoj prosječni proizvod.

      Ovo što se nudi kod nas nema apsolutno nikakvog smisla. Ako imam tražilicu bolju od Google-a tada nisam lud da dajem udio za deset tisuća eur kada mogu dobiti milijun. A ako nemam tako dobar proizvod da investitori čekaju pred vratima u redu, tada mi treba milijun da se probijem jer sa deset tisuća ne mogu apsolutno ništa.

      Nadam se da je sada jasnije 🙂

  3. trgovac

    trgovac

    18. 03. 2015. u 5:54 pm Odgovori

    Startup kao fenomen današnjice je precjenji balon koji će se uskoro rasprsnuti. Ne ulažem pare u 5% udjela za wannabe junce koji žele biti novi Zuckemberzi. Ili imaš proizvod ili nemaš!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Najava

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Startupi

800.000 eura investicije za Turneo hrvatskih osnivača koji želi digitalizirati globalno tržište turističkih izleta

Za svoju B2B platformu za distribuciju izleta prikupili su 800.000 eura pre-seed investicije. Kažu da im je navjeća konkurencija olovka i papir, a s njom se bore brzom implementacijom, lakim korištenjem i - umjetnom inteligencijom.

Što ste propustili

Intervju

20 godina WordPressa: Prednosti i mane (zajednice) sustava na kojem počiva skoro 50% weba

Možemo li bolje proslaviti 20 godina WordPressa od detaljne analize u kojoj raspravljamo njegove uspone i padove, prednosti i mane, viziju za budućnost, ali i trenutne goreće probleme u WP ekosustavu...

Razvoj weba

Kako istraživanje korisnika štedi novac i vrijeme

(Iako na prvu zvuči kako predugo traje i previše košta.)

Karijere

Gea Kariž je nova direktorica Mastercarda za Hrvatsku

Mastercard je objavio tri imenovanja u vodstvu kompanije u jugoistočnoj Europi kako bi ojačao prisutnost u regiji i bolje odgovorio na zahtjeve tržišta.

Novost

Infobipov Shift na svojoj prvoj konferenciji u SAD-u okupio gotovo 500 sudionika

Nakon što se probila u sami vrh developerskih konferencija u Europi, konferencija Shift napravila je svoj prvi korak u SAD-u.

Novost

Možemo li predvidjeti poplave? Google proširio mogućnosti Flood Huba i na Hrvatsku

Poplave su jedne od vodećih klimatskih prijetnji sigurnosti i egzistenciji ljudi pa tako nisu zaobišle ni Hrvatsku u kojoj je nastradao velik broj gradova.

Tvrtke i poslovanje

BitLucky: Od “ne namjeravam pobjeći, već zaraditi za sebe i klijenta” do prijava MUP-u

Možete li zamisliti kako se budite jedno jutro i otkrijete kako je vaš kripo broker zbog loših odluka potrošio sav novac kojeg je imao. Uključujući i svu štednju koje ste uložili...