FOI, Neuralab, Infobip i Flow and Form na Digitalnoj karijeri: “Dobar mentor će vam pomoći 10%, ne više”

Imao sam tu sreću da je jedina kriza tijekom mog studiranja bila ona vezana uz ocjene i skupljanje potpisa s kolegija na koje nisam previše često išao, stoga se osjećam izuzetno sretno kada se uspoređujem sa studentima koje je u posljednjim trenucima akademske godine zadesila ova svjetska kriza. Budući da se sve nekako usporilo, postavlja se pitanje što mladi programeri i IT-jevci mogu učiniti za svoju karijeru u 2020. godini?

Na to pitanje odgovarali smo jučer uz pomoć Krešimira Končića, direktora agencije Neuralab; Filipa Šustea, voditelja inženjerskog odjela Flow and Forma; Dragana Benčića, senior softverskog inženjera u Infobipu te docenticom i voditeljicom Centra za podršku studentima i razvoj karijera FOI-ja, Katarinom Pažur Aničić. Moderator rasprave bio je naš Ivan Brezak Brkan.

Vjerujem da je svaki student koji je gledao raspravu iznad glave imao pitanje “što da radim”, ali na žalost na današnjem tržištu rada nije sve tako jednostavno. Krešimir je odmah na početku rekao kako nakon fakulteta nije dobio gotovo nikakve savjete o tome kako se vodi posao ili organizira rad, a gotovo svaka osoba s kojom je razgovarao nije pojma imala o internetu, stranicama i njihovom razvoju. Postojao je jedan kolegij o vođenju poslovanja na fakultetu, kaže Krešo – i to je to.

Timski igrači su na velikoj cijeni

Danas su stvari mnogo drugačije. Važnost takozvanih “mekih vještina” odnosno soft skillova poput komunikacije, strpljenja i mogućnosti rada u timu na korist svih članova, vrlo se brzo zanemare kod modernih developera koji često vole samo raditi svoj posao i da ih se “pusti na miru”. Sugovornici Digitalne karijere slažu se kako je ovo danas loša odluka i kako su upravo te “meke” vještine ono što odvaja dobre zaposlenike od onih prosječnih. Dragan pojašnjava na primjeru Infobipa:

Kod inženjera u Infobipu imamo dva smjera napredovanja: takozvani tehnički ili leadership track, i za oba su potrebni soft skillovi bez obzira na to što je nekada fokus na tehničkim vještinama.

Da biste mogli rasti i napredovati morate se bolje povezivati s kolegama, prepoznavati kontekst i ne biti okrenuti samo prema sebi, dodaje Dragan. Treba razumjeti posao i vrijednost koju stvarate, bez obzira želite li biti menadžer ili specijalist.

Dobar mentor će vam pomoći 10%, ne više

Veliki dio osobnog razvoja u tvrtki također se veže uz mentoriranje, koje zna biti najbolja stvar za jednog mladog studenta. Ja sam imao sreće jer sam u Netokraciju došao od “nule”, i uz pomoć Ivana, Mije i ostatka tima uspio danas doći do toga da pišem ovaj tekst, a ista stvar je i kod programera koji trebaju onih pet ili 10 posto pomoći kako bi se snašli u novom okruženju. Dragan kaže kako mu nije problem raditi sa studentima, ali da mora vidjeti njihovu volju:

Oni moraju uložiti 90 ili 99 posto, a ja im mogu pomoći s ovih jedan ili 10 na kraju. Ako mislite da će vas netko vući za sobom i tako ćete učiti – to se nikada neće dogoditi. Morate raditi i pokazati se, a onda će vam netko vrlo lako dati svoju pomoć.

Filip dodaje i kako biti mentoriran znači postaviti puno, ali ne previše pitanja. Bolje je biti znatiželjan i ispitivati jer time možete eliminirati mnogo problema. Kao primjer je istaknuo zadatak koji je jedan junior developer imao u Flow and Formu, ali je bio nedorečen i nepotpuno pojašnjen za tu osobu. Dok se timu činilo jasno, osoba koja je radila nije posve razumjela kontekst zadatka, a pošto nije pitala problem se riješio tek kasnije. Da samo malo više pitate, sve bi bilo lakše:

Meni je pomogla paradigma pet pitanja. Pet pitanja “zašto” da bi se došlo do izvora problema. Super taktika kad je možda osoba zaglibila na neki način, a ovako se samo kroz pet pitanja lakše može riješiti problem. Često je dobro raditi 1 na 1 sastanke i postaviti pitanje: što radite dobro, a što možete bolje. Ako je osoba spremna učiti i prihvatiti kritiku, s ovim pitanjem može se daleko doći.

Pisanje je velik dio developerskog posla!

Jedna iznenađujuća vrijednost o kojoj mnogi studenti (ne samo tehničkih) fakulteta ne razmišljaju previše jest – pisanje. Ne govorim ovo jer mi je pisanje posao, već zbog toga što, ako malo stanete na loptu i razmislite, pisanje čini jako velik dio života jednog developera. Ne govorimo ovdje o kodu, već o pisanju dokumentacije i drugih pratećih tekstualnih formata, kaže Krešo:

Dokumentacija je komunikacija. Tako “reklamiraš” kod i pokazuješ što tvoje rješenje nudi. Prije to nije bilo potrebno, ali danas je sve drugačije i nije dovoljno da nam se netko javi i kaže da zna C#. Ono što mi hoćemo je proaktivnost, soft skilovi i želja za napretkom.

Katarina dodaje kako studenti ne smiju misliti da je netko njima dužan dati posao, kao što se to često događa. Istina je, gotovo svim velikim tvrtkama uvijek fali developera, ali to ne znači da ćete baš vi poslije faksa biti rješenje svih njihovih problema:

Poslodavcima je bitno da im se javi netko tko baš želi raditi u tom poduzeću. Ako vam je jako važno i baš želite raditi negdje, potrudite se da dobijete neki odgovor od te firme.

Dodaje i kako je problem studenata što se zaista često ne znaju predstaviti poslodavcima.

Neki studenti često ne navedu projekte na kojima su radili tijekom faksa i zaborave sve ono što znaju i imaju, a tijekom fakulteta su radili i na nekoliko projekata. Postoje mnogi projekti unutar kurikuluma tehnoloških fakulteta koji mogu biti vrlo zanimljivi poslodavcima, stoga nema razloga zašto se ne biste i njima pohvalili kada lovite praksu u nekoj domaćoj firmi.

Što već danas možete napraviti za svoju karijeru?

Prema tome, ako ovo čitate kao student nekog tehnološkog fakulteta i zanima vas što odmah danas možete napraviti za svoju karijeru, naš savjet je da poradite na tome da budete bolji timski igrač, a uz to tu i tamo probate izvježbati pisanje. Začudit ćete se koliko će vaš budući poslodavac biti sretan kada mu kažete kako vam ove stvari dolaze prirodno!

Za kraj, donosimo vam prijedloge knjiga koje naši sugovornici preporučuju. Krešo se, kao osoba koja zagovara čitanje i pisanje, kune u Stephena Kinga i njegovu knjigu On Writing, Yuvala Noaha Hararija i knjigu Sapiens, te Bila Brysona i knjigu A Short History of Nearly Everything i Daniela H. Pinka, odnosno njegovu knjigu To Sell is Human.

S druge strane, Filip preporučuje knjigu Joel on Software autora Joela Spolskyja, The Phoenix Project od Gene Kim i Kevina Behra te No Hard Feelings autorica Liz Fosslien i Mollie West Duffy. Dragan preporučuje knjigu Start with Why: How Great Leaders Inspire Everyone to Take Action autora Simona Sineka te knjigu The Power of Habit: Why We Do What We Do in Life and Business.