Može li Ekonomska klinika svojom novom aplikacijom izliječiti najveću boljku Hrvata - financijsku nepismenost?

Može li Ekonomska klinika svojom novom aplikacijom izliječiti najveću boljku Hrvata – financijsku nepismenost?

Troše li vaša djeca svoj džeparac na užinu ili loot boxove? Hoće li svoju prvu plaću potrošiti u trgovini ili u kladionici?

Pojavom državne mature 2008. godine svaka je škola u Hrvatskoj prilagodila svoj nastavni program svetom trojstvu predmeta: hrvatskom, engleskom i matematici, takozvanim fundamentalnim predmetima djetetova budućeg akademskog obrazovanja. Uz zasićenost ostalim, “manje važnim predmetima”, fokus se u školama rijetko stavlja na ključne životne vještine koje bi svaka osoba trebala posjedovati u svojoj budućnosti. Jedna od takvih vještina je pametno upravljanje vlastitim financijama, tzv. financijska pismenost.

U posljednjem desetljeću proces obavljanja novčanih transakcija, uz brz tehnološki razvoj, znatno se promijenio. Dok je novac svakodnevno prolazio kroz naše ruke bilo je lakše upravljati dostupnim budžetom, no sada kada novac uglavnom gledamo kao digitalnu brojku na zaslonu našeg računalnog uređaja, lako se opeći prepuštanjem udobnostima digitalne kupovine. Upravo zbog toga su iznimno bitne vještine koje nam pruža financijska pismenost, a koje su danas kod mladih, nažalost, sve manje i manje prisutne.

Kako liječiti jedan od financijski najnepismenijih naroda u Europi?

Hrvatska narodna banka 2016. godine predstavila je rezultate istraživanja o financijskoj pismenosti Hrvata, a oni ukazuju kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 11 od mogućeg 21 boda gdje najnižu ocjenu – 9, imaju mlađi od 19 godina.

Potaknuti lošim rezultatima hrvatske mladeži, udruga studenata s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomska klinika, kao dio projekta Financijska pismenost osnovnoškolaca pustila je u pogon istoimenu mobilnu aplikaciju u kojoj se ističe kviz s pitanjima iz područja ekonomije, prilagođen osnovnoškolskom uzrastu. Cilj je kroz igru i priču djeci približiti financijske pojmove s kojima se svakodnevno susreću, ali ih, najčešće, ne razumiju.

Kroz 14 razina, gdje se svaka nadovezuje na drugu, djeca mogu odgovarati na pitanja o željama, novcu, valutama, kreditnim karticama, bankama, kreditima, štednji, financijama, televiziji, internetu, budžetu, osiguranju i poduzetništvu. Rješavanjem kviza djeca primjenjuju stečeno znanje o osnovama financijskog svijeta, a bodovni sustav stvara dozu kompetitivnosti što potiče međusobnu interakciju te daljnje razmišljanje.

Zašto je financijska pismenost važna za (vašu) djecu?

Financijska pismenost uključuje poznavanje financijskih načela i koncepata kao što su financijsko planiranje i upravljanje osobnim financijama, složene kamate, upravljanje dugom, profitabilne tehnike štednje i ulaganja te vremenska vrijednost novca. Nedostatak istih može dovesti do donošenja loših financijskih odluka koje mogu imati negativne posljedice na financijsko stanje pojedinca.

Kako bi si što bolje osigurali svoju budućnost, vrlo je važno da djeca od rane dobi nauče upravljati svojim financijama, koliko god one u tom periodu bile jednostavne ili ograničene. Djeca su postala važan dio tržišta danas te čine ogroman izvor potencijalne zarade za mnoge oglašivače i proizvođače. Voditeljica projekta, Ivana Divić, objasnila je kako djeca, kao potrošači, danas predstavljaju više tržišta u jednom te se stoga mnoge marketinške strategije razvijaju prema njihovim potrebama:

Djeca su sadašnji potrošači, tj. raspolažu određenim džeparcem, kojeg dobivaju od najbližih članova svoje obitelji te njime kupuju razne proizvode i usluge. Osim toga, oni su budući potrošači i imaju i velik utjecaj na odluke o kupnji svojih roditelja. Proizvođači i nuditelji različitih usluga zabavnoga karaktera, svoje marketinške strategije i napore usmjeravaju prema djeci kao izuzetno lukrativnom tržišnom segmentu.

No, unatoč već dobro rasprostranjenom shvaćanju načina rada tržišta, hrvatski sustav obrazovanja i dalje ne smatra nužnim uvrstiti financije u bilo kakav oblik obrazovanja mladih:

U ovo suvremeno vrijeme svi smo ciljane skupine raznih reklama i promocija, što uvelike utječe na naše odluke o potrošnji, a najosjetljivija grupa potrošača su svakako djeca. Upravo je to razlog zašto smo ocijenili da je djeci važno od prvih dana u osnovnoj školi, kroz igru, približavati financijske pojmove koje često mogu čuti u razgovorima odraslih oko sebe.

Od seta za poker do mikrotransakcija

Najčešći su oblici “loše potrošnje” kupnja prevelikih kvantiteta proizvoda, kupnja izričito brendiranih proizvoda, kupnja nepotrebnih stvari, ali i najgori porok od svih – kockanje. U zadnji par godina, porastom digitalnih trendova, dolazi do razvoja novog koncepta online kockanja usmjerenog prema djeci. Tu se naravno ne govori o virtualnim kasinima ili pokeraškim stolovima. S ogromnim rastom popularnosti online video igara, o čemu nam svjedoči igra Fortnite koju svakodnevno igraju milijuni djece, proizvođači i izdavači video igara okreću se prema modelu zarade putem mikrotransakcija, a najkontroverznije su svakako nagradne kutije poznate i kao loot box.

Loot box je virtualna kutija koja sadrži, najčešće, kozmetičke izmjene za vašeg najdražeg lika u igri, a funkcionira vrlo slično srećkama koje možemo kupiti u pošti. One nagrade u koje je uloženo najmanje truda i koje su najmanje vrijedne su ujedno i najčešće nagrade dok se one najsjajnije i najprivlačnije pojavljuju vrlo rijetko, a što više kutija otvorimo to nam je veća šansa, iako ne garantirana, da dobijemo baš njih. I da, u pravu ste ako ste pomislili kako se te virtualne kutije kupuju pravim, fizičkim novcem.

Overwatch/Activision Blizzard

Uspjeh loot boxova temelji se na neznanju roditelja, pogotovo “starih generacija”, koji nisu upoznati s najnovijim trendovima pa stoga ni ne znaju koliki utjecaj oni imaju na djecu.

Pružajući im svoju karticu kako bi si ona ili on priuštili “još samo pokoju” kutiju neizravno potiču ovisnost i loše navike. Belgija je trenutno jedina država koja je loot boxove podvrgnula zakonima o kockanju i proglasila ih ilegalnima kako bi pokušala spriječiti stvaranje ovisnosti već od mlade dobi. Stoga bi možda bilo vrijeme da se i sami educirate i uključite u financijski odgoj vaše djece.

Počnite već danas, od njihovog džeparca.

Ovakve poslovne prakse su upravo ono zbog čega je važno obrazovati i naučiti mlade misliti o novcu još od ranih godina. Kao najosjetljivija grupa potrošača na koju je najlakše utjecati, djeca su danas prezasićena informacijama sa svih strana te je teško razlikovati dobronamjerne od zlonamjernih. Iako se ekonomski pojmovi nekada mogu činiti kompliciranima i kao da nam u životu, osim ako se ne opredijelimo za posao u marketingu, takva znanja neće trebati – stvarnost je zapravo pokazala suprotno. Ivana objašnjava i kako je cilj radionica Ekonomske klinike pokazati da financije nisu tako strašne, što je prvi korak da ih se pokuša približiti široj javnosti:

Kroz četiri modula radionica djeci pokušavamo osvijestiti da, raspolažući informacijama i razmišljajući o budućnosti, donose odgovorne odluke. Ne možemo očekivati da će jednog dana kao zaposleni ljudi samo tako znati raspolagati plaćom ako danas ne znaju svoj džeparac odgovorno rasporediti na hranu za užinu, pokoji slatkiš i igračku te dio i uštedjeti za buduću potrošnju. Učimo ih da sami razlikuju želje i potrebe, objašnjavamo im povezanost između gotovinskog novca i kartica te razlike u vrijednosti različitih valuta, pa čak i uoče različite načine reklamiranja i navođenja na kupnju određenih proizvoda.

Ekonomska klinika prima pacijente svih uzrasta

Cilj financijske pismenosti jest da nas učini “pametnim potrošačem“. Njeni glavni koraci su stvaranje budžeta i praćenje potrošnje, stvaranje navike za štednju, učenje tehnika za pravilno rukovanje novcem i stvaranje “ekonomske discipline”. Samokontrola pri kupnji je nešto na što možete utjecati jedino vi sami, a kontroliranje i ne prepuštanje nagonima svakako će unaprijediti i ostale aspekte vaše svakodnevice. Prateći ove korake, pojedinac može steći znanje kako donositi pravilne odluke i tako maksimizirati svoje financijske mogućnosti.

Ako se i sami nađete u potrebi za financijskim savjetovanjem, besplatne usluge možete zatražiti na službenim stranicama Ekonomske klinike.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.

Netokracija Podcast

Kome je u interesu “deepfake” skandal Vladimira Kočiša Zeca?!

Joe Biden nagovara američke glasače da ne glasaju, a Zoran Milanović hrvatske glasače na kupnju dionica MOL-a, dok Vladimir Kočiš Zec razotkriva tajne Hrvatske narodne banke?