Može li Ekonomska klinika svojom novom aplikacijom izliječiti najveću boljku Hrvata – financijsku nepismenost?

Pojavom državne mature 2008. godine svaka je škola u Hrvatskoj prilagodila svoj nastavni program svetom trojstvu predmeta: hrvatskom, engleskom i matematici, takozvanim fundamentalnim predmetima djetetova budućeg akademskog obrazovanja. Uz zasićenost ostalim, “manje važnim predmetima”, fokus se u školama rijetko stavlja na ključne životne vještine koje bi svaka osoba trebala posjedovati u svojoj budućnosti. Jedna od takvih vještina je pametno upravljanje vlastitim financijama, tzv. financijska pismenost.

U posljednjem desetljeću proces obavljanja novčanih transakcija, uz brz tehnološki razvoj, znatno se promijenio. Dok je novac svakodnevno prolazio kroz naše ruke bilo je lakše upravljati dostupnim budžetom, no sada kada novac uglavnom gledamo kao digitalnu brojku na zaslonu našeg računalnog uređaja, lako se opeći prepuštanjem udobnostima digitalne kupovine. Upravo zbog toga su iznimno bitne vještine koje nam pruža financijska pismenost, a koje su danas kod mladih, nažalost, sve manje i manje prisutne.

Kako liječiti jedan od financijski najnepismenijih naroda u Europi?

Hrvatska narodna banka 2016. godine predstavila je rezultate istraživanja o financijskoj pismenosti Hrvata, a oni ukazuju kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 11 od mogućeg 21 boda gdje najnižu ocjenu – 9, imaju mlađi od 19 godina.

Potaknuti lošim rezultatima hrvatske mladeži, udruga studenata s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomska klinika, kao dio projekta Financijska pismenost osnovnoškolaca pustila je u pogon istoimenu mobilnu aplikaciju u kojoj se ističe kviz s pitanjima iz područja ekonomije, prilagođen osnovnoškolskom uzrastu. Cilj je kroz igru i priču djeci približiti financijske pojmove s kojima se svakodnevno susreću, ali ih, najčešće, ne razumiju.

Kroz 14 razina, gdje se svaka nadovezuje na drugu, djeca mogu odgovarati na pitanja o željama, novcu, valutama, kreditnim karticama, bankama, kreditima, štednji, financijama, televiziji, internetu, budžetu, osiguranju i poduzetništvu. Rješavanjem kviza djeca primjenjuju stečeno znanje o osnovama financijskog svijeta, a bodovni sustav stvara dozu kompetitivnosti što potiče međusobnu interakciju te daljnje razmišljanje.

Zašto je financijska pismenost važna za (vašu) djecu?

Financijska pismenost uključuje poznavanje financijskih načela i koncepata kao što su financijsko planiranje i upravljanje osobnim financijama, složene kamate, upravljanje dugom, profitabilne tehnike štednje i ulaganja te vremenska vrijednost novca. Nedostatak istih može dovesti do donošenja loših financijskih odluka koje mogu imati negativne posljedice na financijsko stanje pojedinca.

Kako bi si što bolje osigurali svoju budućnost, vrlo je važno da djeca od rane dobi nauče upravljati svojim financijama, koliko god one u tom periodu bile jednostavne ili ograničene. Djeca su postala važan dio tržišta danas te čine ogroman izvor potencijalne zarade za mnoge oglašivače i proizvođače. Voditeljica projekta, Ivana Divić, objasnila je kako djeca, kao potrošači, danas predstavljaju više tržišta u jednom te se stoga mnoge marketinške strategije razvijaju prema njihovim potrebama:

Djeca su sadašnji potrošači, tj. raspolažu određenim džeparcem, kojeg dobivaju od najbližih članova svoje obitelji te njime kupuju razne proizvode i usluge. Osim toga, oni su budući potrošači i imaju i velik utjecaj na odluke o kupnji svojih roditelja. Proizvođači i nuditelji različitih usluga zabavnoga karaktera, svoje marketinške strategije i napore usmjeravaju prema djeci kao izuzetno lukrativnom tržišnom segmentu.

No, unatoč već dobro rasprostranjenom shvaćanju načina rada tržišta, hrvatski sustav obrazovanja i dalje ne smatra nužnim uvrstiti financije u bilo kakav oblik obrazovanja mladih:

U ovo suvremeno vrijeme svi smo ciljane skupine raznih reklama i promocija, što uvelike utječe na naše odluke o potrošnji, a najosjetljivija grupa potrošača su svakako djeca. Upravo je to razlog zašto smo ocijenili da je djeci važno od prvih dana u osnovnoj školi, kroz igru, približavati financijske pojmove koje često mogu čuti u razgovorima odraslih oko sebe.

Od seta za poker do mikrotransakcija

Najčešći su oblici “loše potrošnje” kupnja prevelikih kvantiteta proizvoda, kupnja izričito brendiranih proizvoda, kupnja nepotrebnih stvari, ali i najgori porok od svih – kockanje. U zadnji par godina, porastom digitalnih trendova, dolazi do razvoja novog koncepta online kockanja usmjerenog prema djeci. Tu se naravno ne govori o virtualnim kasinima ili pokeraškim stolovima. S ogromnim rastom popularnosti online video igara, o čemu nam svjedoči igra Fortnite koju svakodnevno igraju milijuni djece, proizvođači i izdavači video igara okreću se prema modelu zarade putem mikrotransakcija, a najkontroverznije su svakako nagradne kutije poznate i kao loot box.

Loot box je virtualna kutija koja sadrži, najčešće, kozmetičke izmjene za vašeg najdražeg lika u igri, a funkcionira vrlo slično srećkama koje možemo kupiti u pošti. One nagrade u koje je uloženo najmanje truda i koje su najmanje vrijedne su ujedno i najčešće nagrade dok se one najsjajnije i najprivlačnije pojavljuju vrlo rijetko, a što više kutija otvorimo to nam je veća šansa, iako ne garantirana, da dobijemo baš njih. I da, u pravu ste ako ste pomislili kako se te virtualne kutije kupuju pravim, fizičkim novcem.

Uspjeh loot boxova temelji se na neznanju roditelja, pogotovo “starih generacija”, koji nisu upoznati s najnovijim trendovima pa stoga ni ne znaju koliki utjecaj oni imaju na djecu.

Pružajući im svoju karticu kako bi si ona ili on priuštili “još samo pokoju” kutiju neizravno potiču ovisnost i loše navike. Belgija je trenutno jedina država koja je loot boxove podvrgnula zakonima o kockanju i proglasila ih ilegalnima kako bi pokušala spriječiti stvaranje ovisnosti već od mlade dobi. Stoga bi možda bilo vrijeme da se i sami educirate i uključite u financijski odgoj vaše djece.

Počnite već danas, od njihovog džeparca.

Ovakve poslovne prakse su upravo ono zbog čega je važno obrazovati i naučiti mlade misliti o novcu još od ranih godina. Kao najosjetljivija grupa potrošača na koju je najlakše utjecati, djeca su danas prezasićena informacijama sa svih strana te je teško razlikovati dobronamjerne od zlonamjernih. Iako se ekonomski pojmovi nekada mogu činiti kompliciranima i kao da nam u životu, osim ako se ne opredijelimo za posao u marketingu, takva znanja neće trebati – stvarnost je zapravo pokazala suprotno. Ivana objašnjava i kako je cilj radionica Ekonomske klinike pokazati da financije nisu tako strašne, što je prvi korak da ih se pokuša približiti široj javnosti:

Kroz četiri modula radionica djeci pokušavamo osvijestiti da, raspolažući informacijama i razmišljajući o budućnosti, donose odgovorne odluke. Ne možemo očekivati da će jednog dana kao zaposleni ljudi samo tako znati raspolagati plaćom ako danas ne znaju svoj džeparac odgovorno rasporediti na hranu za užinu, pokoji slatkiš i igračku te dio i uštedjeti za buduću potrošnju. Učimo ih da sami razlikuju želje i potrebe, objašnjavamo im povezanost između gotovinskog novca i kartica te razlike u vrijednosti različitih valuta, pa čak i uoče različite načine reklamiranja i navođenja na kupnju određenih proizvoda.

Ekonomska klinika prima pacijente svih uzrasta

Cilj financijske pismenosti jest da nas učini “pametnim potrošačem“. Njeni glavni koraci su stvaranje budžeta i praćenje potrošnje, stvaranje navike za štednju, učenje tehnika za pravilno rukovanje novcem i stvaranje “ekonomske discipline”. Samokontrola pri kupnji je nešto na što možete utjecati jedino vi sami, a kontroliranje i ne prepuštanje nagonima svakako će unaprijediti i ostale aspekte vaše svakodnevice. Prateći ove korake, pojedinac može steći znanje kako donositi pravilne odluke i tako maksimizirati svoje financijske mogućnosti.

Ako se i sami nađete u potrebi za financijskim savjetovanjem, besplatne usluge možete zatražiti na službenim stranicama Ekonomske klinike.