Filozofija i digitalno vole se javno! Čak i u Hrvatskoj postoje filozofski podcasti i YouTube kanali

Ne znam što više potvrđuje činjenicu da smo na vrhuncu popularnosti podcasta kao formata od toga da u Hrvatskoj postoje čak tri podcasta kojima je tema – filozofija! OK, riječ podcast treba shvatiti u smislu u kojem se kod nas najčešće koristi (video ili audio snimka nekog razgovora prenesena na YouTube kanal), ali tu su: Praktična filozofija u eteru dr. Zorana Kojčića, Filozof i ja magistra filozofije Ive Alebića i Gdje ideje idu udruge Mala filozofija.

Dokaz je to i činjenice da se društvene znanosti, a među njima i filozofija, već neko vrijeme ne smatraju lijevim smetalom i uljezom u digitalnom svijetu. Videa koja opisuju učenja klasičnih filozofa i njihov pristup životu u posljednje vrijeme su izuzetno popularan sadržaj u kontekstu samopomoći, rada na sebi ili boljeg razumijevanja ljudi i ljudskog ponašanja. Zato YouTube kanal The School of Life popularnog britanskog filozofa Alaina de Bottona ima gotovo 7,5 milijuna pretplatnika, a videa koja predstavljaju najpoznatije klasične filozofe po nekoliko milijuna pregleda svaki. Eto, do jučer su filozofe otpisivali kao nepotrebne i nezapošljive, danas su zvijezde digitalnih kanala!

Bez posla u struci do podcastera

Podcast Filozof i ja negdje je na pola puta – nastao je jer njegov autor, magistar filozofije Ivo Alebić, nije mogao naći posao u struci:

Snažna želja za bavljenjem filozofijom na bilo koji način, ako već ne na fakultetu ili u srednjoj školi, izrodila je ideje među kojima je i podcast koji bi se bavio upravo filozofijom.

Imao sam snažnu volju za samostalnim, izvanakademskim filozofskim radom koja je omogućila da potencijalni podcast iz ideje prijeđe u realizaciju. Baš u to vrijeme Hrvatsko filozofsko društvo obilježavalo je Svjetski dan filozofije pa sam, kao član društva, prijavio podcast i uvršten je u program.

Umjetnici odgovaraju na velika filozofska pitanja

Prvotna ideja bila je ugostiti različite zanimljive osobe i pitati ih ista, velika filozofska pitanja, ali je, tijekom rada na podcastu odlučio ta pitanja pretresati s umjetnicima. U prvoj epizodi ugostio je kantautoricu Saru Renar, za koju kaže da je za njega ono što je za Nietzschea u početku bio Wagner, ono što je za Kierkegaarda bio Mozart.

Sljedeći gost je bio stand-up komičar Goran Vinčić, a nakon toga ugostio je glazbenika Branimir Norca. Ivo objašnjava:

Kako je filozofija beskrajno raznolika, tako planiram raznolike teme, ali po mjeri svakog sugovornika. Neka pitanja koja će se vjerojatno ponavljati jer su dovoljno općenita da svaki sugovornik može opširno, različito, ali uvijek i zanimljivo odgovoriti na njih. To su pitanja o tome što je umjetnost, ima li smisla, jesmo li slobodni…

Prva emisija dobila je iznenađujuće puno pozitivnih komentara na YouTubeu, a najviše ga hvale jer filozofiju predstavlja kao okrenutu životu, a ne akademijama i institucijama.

Koliko bi Platon imao followera na Twitteru?

Putem popularizacije filozofije i pokušaja da je predstavi kao primjenjivu disciplinu koja ima praktičnu primjenu i izvan akademskih krugova ide i dr. Zoran Kojčić.

On za sebe kaže da vodi “filozofsku praksu”, formu koja se počela pojavljivati 80-ih godina 20. stoljeća jer su profesori filozofije bili “umorni od birokratske aparature sveučilišta” i htjeli doprijeti do šire publike, ne samo šačice studenata.  Nudi i  filozofsko savjetovanje tijekom kojih pojedincima ili grupama pomaže sagledati neki problem i pronaći naći rješenje ili ispitati ideje, misli ili dileme. Na svom YouTube kanalu redovito objavljuje polusatne emisije Praktična filozofija u eteru u kojima intervjuira zanimljive sugovornike, predstavlja klasične filozofe ili koncepte koji se mogu sagledati iz perspektive filozofije poput kritičkog mišljenja, brige o sebi, etike, mudrog života…

U blog postu na temu Što će nam uopće ta filozofija? Kojčić podsjeća da su antički filozofi mudrovali na trgovima pred okupljenim ljudima, a sa svojim učenicima su na otvorenom raspravljali o tome kako živjeti bolji život, je li u redu nekad govoriti laži, kako se razvijaju vrline… Da žive danas te bi rasprave vjerojatno vodili s pratiteljima na društvenim mrežama: čak se i u akademskim krugovima ponekad raspravlja bi li Platon, da živi danas,  imao sljedbu na Twitteru!

Kojčić naglašava da za razgovor koji se može nazvati filozofskim ne treba klasično obrazovanje, niti čitati filozofe:

Filozofiranje nije pametovanje, niti komplicirano mudrovanje. Filozofiranje je najčešće dijalog između ljudi o svijetu u nama i svijetu oko nas. Filozofi su bili prvi učitelji, prvi znanstvenici, prvi umjetnici, u biti samo ljudi koje je znatiželja vodila istraživanju novih stvari i poboljšanju našeg života.

Filozofija doista koristi svima i uopće nije teška i nerazumljiva kad je primijenite u praksi.

Digitalni mediji itekako mogu poslužiti popularizaciji filozofije

Alebić se u podcastu Filozof i ja odlučio za razgovore s umjetnicima jer, kaže, filozofija kakva je trenutno svoj potencijal može najbolje iskoristiti kroz prijateljstvo s umjetnosti.

Možda je baš zato YouTube dom nekoliko akademski obrazovanih filozofa koji filozofske teme i analize predstavljaju kroz nevjerojatno kreativne videoeseje u kojima su vrhunska produkcija i teatar jednako važni kao argumentacija.

Mladi filozof apsolutno pozdravlja popularizaciju filozofije kao teme na digitalnim medijima:

Svakom mediju koji na bilo koji način može prikazati filozofiju treba poželjeti veliku dobrodošlicu. Digitalni mediji su zgodan način za popularizaciju bilo čega pa smatram da tako može poslužiti i filozofiji. Podcast se čini kao dobar način budući da se temelji na razgovoru, na živoj riječi. A upravo je to ono što iz čega se porađa i filozofija.

Mala filozofija za velike teme

Podcast kao odličan format prepoznala je i zadarska udruga Mala filozofija čija je misija kritičko razmišljanje podučavati od malih nogu.

U svom podcastu Gdje ideje idu, koji su dobili priliku snimiti kao dio DigiLaba Nacionalne i sveučilišne knjižnice, obraćaju se ipak odraslima. Svaka epizoda na vrlo pitak način obrađuje neku filozofsku temu, poput Zašto je vuk pojeo magare (zašto neke životinje smatramo dobrima, a druge lošima) ili Zašto kruhom onoga tko tebe kamenom (etika i etička pitanja).

Nikad dosta preporuka

Zoran Kojčić kao uzor navodi engleskog filozofa Nigela Wartburtona koji je napustio
akademiju i pokrenuo podcast Philosophy Bites koji ima milijunsku publiku. U kontekstu popularnosti filozofije u masovnim medijima spominje i Netflixovu seriju The Good Place koja se kroz formu humoristične serije bavila važnim etičkim pitanjima. Od digitalnih kanala Kojčić spominje niz filozofskih influencera:

Na YouTubeu su najzanimljivija videa iz serijala Crash Course na temu filozofije i etike i, naravno, oni iz serije The School of Life o poznatim filozofima. Na Instagramu i TikToku svakako se isplati pratiti The Daily Stoic, čija se publika također broji u stotinama tisuća i to su sve sadržaji na kojima rade profesionalni filozofi i koji upravo zbog toga drže na kvaliteti.

Kojčić spominje kako odnedavno surađuje i s aplikacijom Alter Ego koja također kao cilj ima učiniti filozofsko savjetovanje dostupnijim širokoj publici, odnosno “nošenje filozofskih praksi u džepu”.

View this post on Instagram

A post shared by Daily Stoic (@dailystoic)

I domaći filozofi mogli bi postati influenceri

U svakom slučaju, sadržaja je mnoštvo – nekad više filozofskog, a nekad svedenog na samopomoć ili produktivnost. Posebno na engleskom jeziku. Prostora za hrvatske filozofe koji su spremni iskoračiti iz “kule bjelokosne” itekako ima, smatra Kojčić:

Domaći bi filozofi mogli dosta toga ponuditi, iako se postavlja pitanje gledanosti i publike koja bi bila zainteresirana za takav sadržaj. Ipak, mislim da bi se i domaći filozofi mogli više potruditi i spojiti s drugim profesijama, posebno u IT-u, i zajedno raditi na sadržajima i učiniti ih zanimljivima za širu publiku.

Imate li vi neke omiljene filozofske podcastere iz svijeta, ili znate još možda koji hrvatski?