Filozofija i digitalno vole se javno! Čak i u Hrvatskoj postoje filozofski podcasti i YouTube kanali

Filozofija i digitalno vole se javno! Čak i u Hrvatskoj postoje filozofski podcasti i YouTube kanali

Umjesto na forumu, grčki filozofi sljedbenike bi danas okupljali na Twitteru! Filozofi zato više nisu otpisani kao nepotrebni i nezapošljivi, već su zvijezde podcasta i kanala na YouTubeu. Donosimo nekoliko domaćih primjera.

Ne znam što više potvrđuje činjenicu da smo na vrhuncu popularnosti podcasta kao formata od toga da u Hrvatskoj postoje čak tri podcasta kojima je tema – filozofija! OK, riječ podcast treba shvatiti u smislu u kojem se kod nas najčešće koristi (video ili audio snimka nekog razgovora prenesena na YouTube kanal), ali tu su: Praktična filozofija u eteru dr. Zorana Kojčića, Filozof i ja magistra filozofije Ive Alebića i Gdje ideje idu udruge Mala filozofija.

Dokaz je to i činjenice da se društvene znanosti, a među njima i filozofija, već neko vrijeme ne smatraju lijevim smetalom i uljezom u digitalnom svijetu. Videa koja opisuju učenja klasičnih filozofa i njihov pristup životu u posljednje vrijeme su izuzetno popularan sadržaj u kontekstu samopomoći, rada na sebi ili boljeg razumijevanja ljudi i ljudskog ponašanja. Zato YouTube kanal The School of Life popularnog britanskog filozofa Alaina de Bottona ima gotovo 7,5 milijuna pretplatnika, a videa koja predstavljaju najpoznatije klasične filozofe po nekoliko milijuna pregleda svaki. Eto, do jučer su filozofe otpisivali kao nepotrebne i nezapošljive, danas su zvijezde digitalnih kanala!

Bez posla u struci do podcastera

Podcast Filozof i ja negdje je na pola puta – nastao je jer njegov autor, magistar filozofije Ivo Alebić, nije mogao naći posao u struci:

Snažna želja za bavljenjem filozofijom na bilo koji način, ako već ne na fakultetu ili u srednjoj školi, izrodila je ideje među kojima je i podcast koji bi se bavio upravo filozofijom.

Imao sam snažnu volju za samostalnim, izvanakademskim filozofskim radom koja je omogućila da potencijalni podcast iz ideje prijeđe u realizaciju. Baš u to vrijeme Hrvatsko filozofsko društvo obilježavalo je Svjetski dan filozofije pa sam, kao član društva, prijavio podcast i uvršten je u program.

Umjetnici odgovaraju na velika filozofska pitanja

Prvotna ideja bila je ugostiti različite zanimljive osobe i pitati ih ista, velika filozofska pitanja, ali je, tijekom rada na podcastu odlučio ta pitanja pretresati s umjetnicima. U prvoj epizodi ugostio je kantautoricu Saru Renar, za koju kaže da je za njega ono što je za Nietzschea u početku bio Wagner, ono što je za Kierkegaarda bio Mozart.

Sljedeći gost je bio stand-up komičar Goran Vinčić, a nakon toga ugostio je glazbenika Branimir Norca. Ivo objašnjava:

Kako je filozofija beskrajno raznolika, tako planiram raznolike teme, ali po mjeri svakog sugovornika. Neka pitanja koja će se vjerojatno ponavljati jer su dovoljno općenita da svaki sugovornik može opširno, različito, ali uvijek i zanimljivo odgovoriti na njih. To su pitanja o tome što je umjetnost, ima li smisla, jesmo li slobodni…

Prva emisija dobila je iznenađujuće puno pozitivnih komentara na YouTubeu, a najviše ga hvale jer filozofiju predstavlja kao okrenutu životu, a ne akademijama i institucijama.

Koliko bi Platon imao followera na Twitteru?

Putem popularizacije filozofije i pokušaja da je predstavi kao primjenjivu disciplinu koja ima praktičnu primjenu i izvan akademskih krugova ide i dr. Zoran Kojčić.

On za sebe kaže da vodi “filozofsku praksu”, formu koja se počela pojavljivati 80-ih godina 20. stoljeća jer su profesori filozofije bili “umorni od birokratske aparature sveučilišta” i htjeli doprijeti do šire publike, ne samo šačice studenata.  Nudi i  filozofsko savjetovanje tijekom kojih pojedincima ili grupama pomaže sagledati neki problem i pronaći naći rješenje ili ispitati ideje, misli ili dileme. Na svom YouTube kanalu redovito objavljuje polusatne emisije Praktična filozofija u eteru u kojima intervjuira zanimljive sugovornike, predstavlja klasične filozofe ili koncepte koji se mogu sagledati iz perspektive filozofije poput kritičkog mišljenja, brige o sebi, etike, mudrog života…

Filozofsko savjetovanje pomaže sagledati neki problem i pronaći naći rješenje ili ispitati ideje, misli ili dileme.

U blog postu na temu Što će nam uopće ta filozofija? Kojčić podsjeća da su antički filozofi mudrovali na trgovima pred okupljenim ljudima, a sa svojim učenicima su na otvorenom raspravljali o tome kako živjeti bolji život, je li u redu nekad govoriti laži, kako se razvijaju vrline… Da žive danas te bi rasprave vjerojatno vodili s pratiteljima na društvenim mrežama: čak se i u akademskim krugovima ponekad raspravlja bi li Platon, da živi danas,  imao sljedbu na Twitteru!

Kojčić naglašava da za razgovor koji se može nazvati filozofskim ne treba klasično obrazovanje, niti čitati filozofe:

Filozofiranje nije pametovanje, niti komplicirano mudrovanje. Filozofiranje je najčešće dijalog između ljudi o svijetu u nama i svijetu oko nas. Filozofi su bili prvi učitelji, prvi znanstvenici, prvi umjetnici, u biti samo ljudi koje je znatiželja vodila istraživanju novih stvari i poboljšanju našeg života.

Filozofija doista koristi svima i uopće nije teška i nerazumljiva kad je primijenite u praksi.

Digitalni mediji itekako mogu poslužiti popularizaciji filozofije

Alebić se u podcastu Filozof i ja odlučio za razgovore s umjetnicima jer, kaže, filozofija kakva je trenutno svoj potencijal može najbolje iskoristiti kroz prijateljstvo s umjetnosti.

Možda je baš zato YouTube dom nekoliko akademski obrazovanih filozofa koji filozofske teme i analize predstavljaju kroz nevjerojatno kreativne videoeseje u kojima su vrhunska produkcija i teatar jednako važni kao argumentacija.

Mladi filozof apsolutno pozdravlja popularizaciju filozofije kao teme na digitalnim medijima:

Svakom mediju koji na bilo koji način može prikazati filozofiju treba poželjeti veliku dobrodošlicu. Digitalni mediji su zgodan način za popularizaciju bilo čega pa smatram da tako može poslužiti i filozofiji. Podcast se čini kao dobar način budući da se temelji na razgovoru, na živoj riječi. A upravo je to ono što iz čega se porađa i filozofija.

Mala filozofija za velike teme

Podcast kao odličan format prepoznala je i zadarska udruga Mala filozofija čija je misija kritičko razmišljanje podučavati od malih nogu.

U svom podcastu Gdje ideje idu, koji su dobili priliku snimiti kao dio DigiLaba Nacionalne i sveučilišne knjižnice, obraćaju se ipak odraslima. Svaka epizoda na vrlo pitak način obrađuje neku filozofsku temu, poput Zašto je vuk pojeo magare (zašto neke životinje smatramo dobrima, a druge lošima) ili Zašto kruhom onoga tko tebe kamenom (etika i etička pitanja).

Nikad dosta preporuka

Zoran Kojčić kao uzor navodi engleskog filozofa Nigela Wartburtona koji je napustio
akademiju i pokrenuo podcast Philosophy Bites koji ima milijunsku publiku. U kontekstu popularnosti filozofije u masovnim medijima spominje i Netflixovu seriju The Good Place koja se kroz formu humoristične serije bavila važnim etičkim pitanjima. Od digitalnih kanala Kojčić spominje niz filozofskih influencera:

Na YouTubeu su najzanimljivija videa iz serijala Crash Course na temu filozofije i etike i, naravno, oni iz serije The School of Life o poznatim filozofima. Na Instagramu i TikToku svakako se isplati pratiti The Daily Stoic, čija se publika također broji u stotinama tisuća i to su sve sadržaji na kojima rade profesionalni filozofi i koji upravo zbog toga drže na kvaliteti.

Kojčić spominje kako odnedavno surađuje i s aplikacijom Alter Ego koja također kao cilj ima učiniti filozofsko savjetovanje dostupnijim širokoj publici, odnosno “nošenje filozofskih praksi u džepu”.

I domaći filozofi mogli bi postati influenceri

U svakom slučaju, sadržaja je mnoštvo – nekad više filozofskog, a nekad svedenog na samopomoć ili produktivnost. Posebno na engleskom jeziku. Prostora za hrvatske filozofe koji su spremni iskoračiti iz “kule bjelokosne” itekako ima, smatra Kojčić:

Domaći bi filozofi mogli dosta toga ponuditi, iako se postavlja pitanje gledanosti i publike koja bi bila zainteresirana za takav sadržaj. Ipak, mislim da bi se i domaći filozofi mogli više potruditi i spojiti s drugim profesijama, posebno u IT-u, i zajedno raditi na sadržajima i učiniti ih zanimljivima za širu publiku.

Imate li vi neke omiljene filozofske podcastere iz svijeta, ili znate još možda koji hrvatski?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Kriptovalute i Blockchain

Tržište kriptovaluta ušlo je u još jedno krizno razdoblje. Slijedi li nakon kripto zime – proljeće?

Cijene kriptovaluta padaju, značajno, opet. Što se događa, zašto? Otkrivamo u novoj epizodi s Electrocoinovim Nikolom Škorićem.

Tehnologija

Jeste li znali da iza nove aplikacije portala Dnevnik.hr stoji osječka IT agencija COBE?

Nova aplikacija news portala Dnevnik.hr brzo je osvojila korisnike, ali i nagrade struke, a mi smo provjerili koja je tajna osječkog tima koji je od nule uspio razviti tako dobru aplikaciju u samo 4 mjeseca.

Novost

Iz Oraclea u startup: Zoran Šegić postaje VP prodaje u Farseeru

Zoran je proveo 20 godina razvijajući prodajne organizacije unutar vodećih tehnoloških korporacija na prostoru CEE i Adriatic regije.