Iako ih se tome ne uči, inženjeri imaju izbora: Voditi programere ili programirati, pitanje je!

Iako ih se tome ne uči, inženjeri imaju izbora: Voditi programere ili programirati, pitanje je!

Ne nalaze svi zadovoljstvo u vođenju ljudi, tim manje ako su se školovali da razmišljaju samo o kodu i tehnologiji. Kako onda, ako ne znate što vas čeka - ni jeste li za to - otkriti što bi bila prava karijerna odluka za vas?

U procesu zapošljavanja i educiranja inženjera menadžera, hrvatski Photomath odlučio je podijeliti svoja znanja o razvoju voditeljskih talenata u IT tvrtkama. Prvi meetup koji su posvetili toj temi održao se 6. travnja.

Tada smo od Photomathovog Marka Velića (Director of Engineering) saznali što rade i zašto su potrebni tzv. Engineering Manageri, Miloš Kolarić, Agile Lead iz srpske tvrtke Hooloovo, ispričao je tako svoj put od programera preko lošeg do dobrog voditelja tima, a Ivica Vrančić, savjetnik za razvoj menadžera, objasnio je koje vještine i osobine dobar menadžer treba imati te kakve veze s tim ima emocionalna inteligencija.

Ovaj put imamo priliku najaviti i drugi Photomathov EM meetup koji nam slijedi 29. lipnja. U 18:00 u Strojarskoj 20, imat ćete priliku saznati još više detalja o specifičnostima “voditeljskog zvanja” uz Ivicu Vrančića, koji će nam ovaj put reći nešto više o timskom radu i vođenju tima, dok će Photomathov Engineering Manager Filip Šišić prenijeti svoja iskustva i savjete u vođenju 1:1 razgovora koji su temelj za dijagnosticiranje i rješavanje različitih stranputica u radu tima.

Ususret meetupu iskoristili smo priliku razgovarati s Filipom koji danas kao EM vodi Photomathov App tim, a iza kojeg je zavidno inženjersko i produktno iskustvo. U razgovoru otkrivamo zašto se dobar programer odlučio postati menadžer, dajemo vam alate kako biste vi mogli lakše donijeti odluku o svom karijernom smjeru te prenosimo, ako se već i odlučite za voditeljski – dobre prakse koje možete uvesti, a koje već pomažu Photomathovom timu.

Programirati ili ne programirati

Foto: Mario Poje

Je li voditeljska pozicija zbilja jedini način kako programer može napredovati? Kad znamo da ne želi i ne umije svatko raditi taj tip posla? Kada znamo da ima programera koji žele postići senioritet kodiranjem, a ne napredovanjem u Team Leada…

Filip je proveo skoro 7 godina u SofaScoreu, gdje je od Android Developera došao do Chief Product Officera. U tom periodu prošao je različite pozicije, ali ističe kako mu je najteži dio bio prelazak iz programiranja u product management.

Razlog je bio taj što sam programer po struci, bavio sam se time 4 godine, volio sam taj posao i mislim da sam bio dobar u tome. Reći u jednom trenutku da prestaješ raditi ono za što si se školovao 5 godina na fakultetu i što radiš od kad si započeo profesionalnu karijeru je jako teško. Nije me nimalo bilo strah prelaska u nešto novo, to mi je bilo zanimljivo i izazovno. Samo je bilo jako teško odreći se programiranja.

Ipak, nakon podrobnog razmišljanja, vaganja svih razloga za i protiv, odluka je pala. Filip komentira kako mu je u toj odluci najviše pomogla činjenica što je uvijek “zamišljao da ću u nekom trenutku raditi neki posao koji neće biti samo programiranje…”

Nisam znao koji će to biti posao, niti kada, ali znao sam da jako volim raditi s ljudima, a na čistom developerskom poslu nisi toliko izložen radu s drugima. Zato sam znao da želim pokušati to nešto drugo i vidjeti kako mi se sviđa.

Filip već neko vrijeme radi na upravljačkim pozicijama, a njegovo iskustvo u vođenju proizvoda mu danas na nekoliko načina pomaže u Photomathu i u vođenju timova. Foto: Mario Poje

Ono što je još pomoglo njemu, a vjeruje da će pomoći i svakom drugom developeru je svijest da, ako zbog bilo kojeg razloga promjena karijere ne bude funkcionirala, uvijek se možete vratiti developmentu.

Ništa se strašno neće dogoditi ako ispadneš iz developmenta na pola godine – godinu. I sam se iznenadim nakon nekoliko godina bez programiranja koliko brzo pohvatam stvari kad želim sam sebi privatno nešto složiti i isprogramirati (taj programerski mindset uvijek ostane u tebi).

Preuzimanje uloge voditelja – uzmite si vremena

Danas Filip kaže da se osjeća super što je odlučio promijeniti svoj karijerni smjer i zna da je donio najbolju moguću odluku za sebe. U Photomathu su također prepoznali važnost da inženjerima omoguće opredijeliti se za voditeljski smjer ili nastavak programerske karijere (u kojoj voditeljska pozicija nije vrhunac!). I da oni koji žele nastaviti programirati mogu očekivati napredovanje u razini menadžerskog. Tako da karijerni razvoj u Photomathu može za inženjera ići u dva paralelna smjera, onom individualnog contributora ili u menadžerskom. Filip pojašnjava:

Inženjer se u trenutku kad je na seniorskoj (ili višoj) poziciji može odlučiti nastaviti napredovati kao inženjer ili prijeći u menadžerski track. Prelazak u menadžment nije napredovanje, nego promjena smjera karijere. Prelaskom s pozicije senior inženjera na poziciju team leada ne dobiva se povišica, osoba nije na hijerarhijski višoj poziciji, nego se jednostavno počinje baviti drugim (menadžerskim) poslom.

Isto je tako moguć i povratak u suprotnom smjeru. Ako netko zaključi da menadžerski posao ipak nije za njega, može se vratiti na seniorski level. Nije degradiran, ne mijenja mu se plaća, samo se ponovo bavi inženjerskim poslom.

Inače, Filipov App tim upravo zapošljava backend engineera, team leada i engineering managera (oglasi na webu), ali otvoreni su i za iOS juniora za što oglas samo što nije online također!

Ako ste inženjer, svjesni ste toga da je napredak u programiranju veoma konkretan – napredna tehnička znanja i iskustvo lako će se prepoznati, no voditeljske vještine nešto je teže ispolirati, a kamoli evaluirati. Jedan dio problema leži i u tome što tehnički fakulteti stvaraju vrhunske inženjere, ali tamo se o vođenju ljudi ne uči.

Upravo zbog toga ne postoji razumijevanje o tome “što ti menadžeri rade cijele dane”, a s druge strane se zbog toga neki i zalete u voditeljsku karijeru nesvjesni toga da je to potpuno drugačiji posao, koji zahtjeva drugačiji set vještina od inženjerskog.

Odluka o prelasku u voditeljski smjer je tim teža, a nerijetko popraćena i boljkama poput sindroma uljeza. Zbog takve odluke, koja može biti prekretnica u karijeri, važno je uzeti si vremena, kao što je Filip kada je odlazio iz SofaScorea. Razne pozicije i različiti poslovi koje je tamo radio nisu mu olakšali odluku što bi točno htio raditi sljedeće, ali znao je da treba nešto novo. Prije nego što je promijenio posao i stigao u Photomath, Filip je zato uzeo pauzu

Osjećao sam da će mi pauza [op.e. od par mjeseci] pomoći da razjasnim sliku i donesem bolju odluku. Isto sam napravio i nakon završetka faksa, samo sam tada uzeo godinu dana pauze. Sada, kao i tada, mi je cilj bio izbjeći zaletavanje u neku rolu ili firmu koja mi se možda ipak ne bi svidjela.

Kad sam shvatio što želim dalje, bilo je važno naći firmu i opis posla koji odgovara mojim (prilično visokim) kriterijima. To nije bilo lako naći, ali Photomath je presudio jer je oglas za Engineering Managera ocrtavao upravo ono što želim (rad s ljudima, rad na razvoju timova i pojedinaca, inženjersku pozadinu), a o firmi sam čuo samo riječi pohvale.

Hoće li prakse koje danas koristimo biti održive ako nam tim naraste – duplo ili troduplo?

Filip već neko vrijeme radi na upravljačkim pozicijama, a njegovo iskustvo u vođenju proizvoda mu danas na nekoliko načina pomaže u Photomathu. Danas u ulozi gdje treba voditi ljude (koji razvijaju proizvod) ističe kako mu je iz vremena “vođenja produkta” ostala važna lekcija o dugoročnom razmišljanju – viziji, strategiji, ciljevima i planovima.

Voditelj ne treba razmišljati samo o tome što će se s timom / pojedincima / tehnologijama koje koristimo dogoditi za mjesec dana. Treba se pitati što će biti za godinu, dvije ili tri. Hoće li prakse koje danas koristimo biti održive ako nam tim u tom periodu naraste dva ili tri puta? Često je odgovor ne, i zato već sada treba početi uspostavljati prakse koje će nam omogućiti da stvari funkcioniraju na duži rok.

U Photomathu danas radi više od 170 ljudi (od čega 70+ inženjera).

Iako je u Photomathu nešto više od 8 mjeseci, Filip je imao priliku razmišljati dugoročno i djelovati na osnovu onoga što je zaključio – uveo je par novih praksi koje već funkcioniraju.

Jedna od prvih stvari koja me dočekala je bila proces planiranja objave nove verzije (release) aplikacije. Proces je bio neprilagođen veličini sustava koji je naglo izrastao i dovodio je do prerijetkih objava (gledano s business strane) i kašnjenja u objavama. Ideje o promjeni procesa su već postojale, ali nisu bile provedene u djelo. Dva mjeseca nakon mog dolaska prešli smo na trotjedne cikluse objava (release), uveli standardne korake u proces, digli nivo procjenjvanja i planiranja na višu razinu i već gotovo pola godine uspješno isporučujemo dogovorene stvari u trotjednim intervalima.

Najteži dio tog procesa bilo je usklađivanje s ostalim timovima jer je to svima bila novost, dodaje. Uveli su još jednu praksu, za koju su vjerovali da će biti dobra, koja je na kraju ispala i više nego dobra. Riječ je o tehničkom ownershipu featurea odnosno tko je odgovoran za određenu značajku aplikacije.

Svaka značajka koja prođe kroz App tim ima svog tehničkog ownera koji brine o toj značajki od faze kick-offa pa sve do praćenja stabilnosti u produkciji. Po tom putu se napiše tehnički breakdown featurea koji osigurava da smo o svemu razmislili prije nego krenemo kodirati. Ovaj je proces pomogao da se stvari bolje definiraju, da se na vrijeme uoče potencijalni problemi i razriješe nepoznanice, a pojedinim inženjerima je dao značajno veću odgovornost i mogućnost suradnje s ostalim timovima, što im posljedično pomaže da se brže razvijaju i napreduju.

Zbog vas netko bi mogao (više) voljeti svoj posao

Za kraj, Filipa sam pitala što bi savjetovao drugim kolegama koji su u nedoumici oko karijernog smjera. Kolegama kojima je možda dosta programiranja, ali nisu sigurni hoće li biti dobri voditelji tima? Ili koji možda nisu još ni osvijestili što žele? Filip mi odgovara da se to svodi na jedno pitanje: volite li raditi s ljudima i uživate li pomažući drugima da se razvijaju?

Ako je odgovor da, to je sjajna motivacija za prelazak u people management. Hrpu puta sam čuo da je “najgore raditi s ljudima”. Ako je to vaša filozofija, bježite od people managementa. Vrlo je važno osvijestiti i drugu stranu medalje, a to je velika odgovornost, davanje korektivnog feedbacka (koje nikad nije ugodno ni zabavno), odlasci iz tima (vašom voljom ili ne), neopipljivost rada kojim se bavite, stalno mijenjanje konteksta… jako je važno da ste spremni s time se nositi jer to vas sve čeka.

Foto: Mario Poje

Filip je danas na to spreman jer je svoje iskustvo brusio vodeći velik broj ljudi na prijašnjoj poziciji, prošao je razne edukacije van i unutar tvrtke, a danas i u Photomathu imaju internu Management akademiju gdje se redovito drže predavanja i radionice o raznim aspektima voditeljskog posla. Kaže i da uvijek nastoji učiti od drugih, promatrajući kako rade, uspijevaju i griješe, ali u slobodno vrijeme i puno čita. Morali smo ga uhvatiti i za par konkretnih prijedloga:

High Output Management (Andrew Grove, jedna od popularnijih menadžment knjiga), The Hard Thing About Hard Things (Ben Horowitz, CEO koji je pisao knjigu za druge CEO-ove), Coaching For Performance (John Witmore, knjiga fokusirana na coaching dio vođenja), How To Win Friends And Influence People (Dale Carnegie, nije poslovna knjiga, ali jako dobra knjiga o principima kvalitetne komunikacije s drugima). Za one kojima se ne da čitati čitave knjige 🙂 … mogu naći odlične i korisne članke na Harvard Business Reviewu, ali i Mediumu i TED Talkovima na temu menadžmenta i leadershipa.

U svom budućem razvoju i napredovanju kao Engineering Manager Filip kaže kako se posebno veseli stvarima koje ne zna i iskustvu koje nema, a za koje vjeruje da će za nekoliko godina imati. Osim toga…

U poslu Engineering Managera najviše se veselim upravo onome zbog čega se i bavim tim poslom – da pomognem drugima da rade bolje, budu zadovoljniji, smanje frikcije i frustracije, a povećaju ispunjenost poslom kojim se bave. Cijeli život slušam kako ljudi ne vole svoj posao, jedva čekaju petak ili godišnji, idu na posao s grčem u želucu… svjestan sam da sam u poziciji da mnogima te stvari umanjim ili eliminiram.

Drugi Engineering Management meetup prima prijave!

Želite li na sličan način pomagati kolegama kao Filip, razumijeti bolje vlastitog voditelja tima, pohvatati mogućnosti i izazove 1:1 razgovora te pridonijeti kvaliteti timskog rada? Ako je odgovor na bilo koje od tih pitanja DA, možda ne želite propustiti drugi Photomathov EM meetup 29. lipnja!

Iako se polako prakticiraju sve više, 1:1 sastanaka u firmama i dalje ima premalo.A ti su sastanci najvažniji alat svakog voditelja – mjesto od kuda crpiš toliko znanja i informacija s kojima svoj posao možeš raditi bolje”, ističe za kraj Filip koji će svoje predavanje posvetiti upravo ovoj temi. Između ostalog, odgovorit će na pitanja: Zašto su 1:1 razgovori važni? Koliko ih često treba imati? Koja pitanja postavljati? Što ako su ti članovi tima tihi i ne vide smisao u takvim sastancima?

Meetup će se održati u Photomathovom sjedištu u Strojarskoj 20, na 26. katu od 18 do 21 sat. S obzirom na to da je broj mjesta vrlo ograničen, dobro je napomenuti kako je događaj uživo prvenstveno namijenjen osobama kao što su: Senior Software Engineer, Tech Lead, Team Lead, Engineering Manager, Director, VP, CTO, ili slično.

Dolazak je moguć uz obaveznu prijavu putem Google forme.

Photomath Engineering Managment Meetup #2

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...