Roditelji trebaju djecu učiti korištenju 3D printera i Arduina

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Suosnivač Smart Lumiesa: Roditelji trebaju djecu učiti korištenju 3D printera i Arduina

Mnoštvo znatiželjnih dječjih lica koja uče o dronovima, robotima i 3D printanju i trude se po prvi put i sami izraditi nešto. Nije riječ o nikakvom eksperimentalnom školskom programu u nekoj od nordijskih zemalja, već je tako proteklog vikenda izgledao HUB385 gdje je otvoren festival 'makers' kulture - Brave New World. To je bio odličan povod za razgovor s mladim 'makerom' Filipom Kovačićem Popovom, koji je mnogima poznat i kao jedan od suosnivača startupa Smart Lumies.

Filip na radionici u HUB-u 385.

Proteklog vikenda Zagreb je ugostio Brave New World i sve zaljubljenike u tehnologiju, hobiste, inovatore i kreativce koje zanima sve od dronova, 3D printanja, hidroponije do pronalaska pametnih rješenja za izazove s kojima se susreću u gradovima. Brave New World bio je odličan povod za razgovor s makerom i inovatorom, Filipom Kovačićem Popovom, jednim od osnivača Smart Lumiesa, pametnih kocki za djecu koji je na događanju držao radionice za djecu. Filipa smo uhvatili u HUB-u 385. Za one koji možda još nisu upoznati s makerima, odmah na početku je objasnio kako je makers pokret nastavak DIY (do it yourself) pokreta koji je promicao stvaranje pomoću materijala koji su dostupni svima.

Makeri koriste nove tehnologije poput 3D printera i opensource alate kako bi izgradili ili poboljšali postojeće uređaje, procese i stvari. Jedan od takvih primjera je korištenje 3D printera u izradi opreme za hidroponski uzgoj, korištenje nove elektronike poput Arduina i 3D printera za izradu dronova.

Poticanje kreativnosti već u – vrtiću

bnw_radionica_2
Filip objašnjava kako mentalitet ‘makera’ u Hrvatskoj zapravo već postoji godinama. Foto: HUB385

Makers pokret postaje sve popularniji te se ističe kako potiče poduzetništvo i razvoj lokalne ekonomije. Govoreći o razlozima popularnosti, Filip objašnjava kako su zahvaljujući rastu internetske zajednice koja promovira opensource alate (bilo softverske, bilo hardverske), informacije postale dostupne svima.

Danas bilo tko s vezom na internet može skinuti nacrte za određeni stroj ili dio programskog koda. 3D printeri se mogu napraviti s dijelovima koji su 3D printani, elektronika je dostupna svima, a kod koji je potreban da bi 3D printer radio može se preuzeti s interneta besplatno.

Stvari se po pitanju kulture i makera polako kreću i u Hrvatskoj, a uz Brave New World primjer je i Osijek Mini Maker Faire, o kojem je Netokracija već pisala.

U Hrvatskoj mentalitet makera postoji već godinama, samo se nije nazivao maker pokret, već su to bili ljudi koji su radili u svojim garažama, u zajednici koja njeguje tehničku kulturu. Već se u vrtiću pokreće kreativnost kada djeca pomoću plastičnih boca ili kartonskih kutija izrađuju neke nove oblike poput modela raketa, brodova ili vlakova.

Prvo rastavljanje, zatim sastavljanje stvari

Brave New World okupio je djecu različitih uzrasta, od četiri godine pa nadalje, stoga me zanimalo kako je i kada Filip ušao u svijet makera i tehnologije. Sve je zapravo započelo – rastavljanjem stvari.

Od kada znam za sebe, svaku igračku koju bih imao rastavio bih nakon tjedan dana igranja. Više me zanimalo kako radi mehanizam unutar igračke, nego kako se može igrati s njom. Kasnije sam krenuo kombinirati dijelove više igračaka i počeo sam slagati nove mehanizme.

Na početku, malo toga je uopće radilo, no kasnije se to pokazalo kao iznimno dobra osnova za učenje o tome kako napraviti nešto svoje.

Dodaje kako je prva značajnija stvar koju je sam izradio, osim mehanizama s Lego kockama, bio robot i to ni manje ni više nego za borbe robota koje su se odvijale u Zaprešiću. Nakon toga uslijedili su autići na daljinsko upravljanje, mali humanoidni roboti i roboti nalik pauku sa šest nogu.

Hexapod (robot sa šest nogu) je na kraju bio moj maturalni rad koji je osvojio mnogo prestižnih nagrada i priznanja na domaćim, ali i na međunarodnim sajmovima inovacija. Pojavom Arduina, brzog interneta i 3D printera, sve je postalo puno lakše te danas robota, kojeg bih prije gradio tri mjeseca, mogu složiti u jednom vikendu.

Ne treba se bojati neuspjeha niti potrganih igrački

bnw_djeca
Filip: Svaki put kada dijete ima pristup nekoj novoj tehnologiji, otvaraju se vrata kreativnosti.

Filip je na festivalu Brave New World vodio radionicu za djecu o izradi igara korištenjem pametnih kocaka Smart Lumies. Djeca su kocke koristila kao dodatak u igri koji im je omogućavao razmjenu informacija na potpuno nov način, pri čemu dob nije nikakva prepreka.

Svaki put kada dijete ima pristup nekoj novoj tehnologiji, otvaraju se vrata kreativnosti. Dijete istražuje mogućnosti tehnologije i smišlja nove načine igranja koji do sada nisu postojali. Kako smo imali raznoliku grupu djece od sedam do 15 godina, bilo je zanimljivo vidjeti kako međusobno komuniciraju kako bi napravili igru koja je svima zanimljiva. Zanimljivo je i vidjeti kako nekada djeca od sedam ili osam godina bolje prolaze u igrama od petnaestogodišnjaka.

Iako su djeca danas okružena tehnologijom od prvih koraka, postoji li i neka idealna dob kada mogu započeti s izradom stvari? Filip ističe kako se dobna granica sve više smanjuje.

Do treće-četvrte godine djeca istražuju osnovne stvari, a nakon toga počinju eksperimentirati kombinirajući stvari oko sebe. Tada je pravo doba pustiti ih da isprobavaju kombinacije dijelova tehnologije. Naravno, ne treba se bojati neuspjeha, kao niti pokvarenih i potrganih stvari. Sve je to dio procesa učenja.

Moji roditelji možda nisu bili presretni kada bih namjerno potrgao neku igračku i izvadio motore i baterije iz nje. No tada nisu bili u potpunosti svjesni načina na koji ja osobno učim o tehnologiji.

Greške su temelj napretka i uspjeha

filip_bnw1_jpg
Filip ističe kako roditelji nisu bili sretni kada bi potrgao neku igračku, ali da tada nisu bili svjesni da tako uči o tehnologiji.

Interes za tehnologiju i izradu stvari razvit će kod djece različite vještine i dati širinu njihovom razmišljanju, čak i ako se kasnije ne budu profesionalno bavila tehnologijom. Ulogu u tome imaju i roditelji, a Filip objašnjava kako ne bi samo trebali djecu poticati da isprobavaju i izrađuju stvari, već bi zajedno s njima trebali otići na radionice i naučiti što se može napraviti s 3D printerom ili Arduinom.

Danas ako dijete krivo spoji i uništi neki senzor, to više nije strašno niti skupo. Dapače, više će naučiti ako jednom krivo spoji nego ako ne proba niti jednom. Senzori i elektronika s kojom se djeca danas igraju je preko 10 puta jeftinija u odnosu na prije 10 godina kada sam ja započinjao s elektronikom. Tada, ako bih uništio senzor, nije bilo drugoga dok se danas takve stvari kupuju na kile.

Poticanje interesa za tehnologiju i općenito interes za STEM područja često se navodi kao ključan za razvoj gospodarstva. Na pitanje koje vještine mladi makeri stječu, a koje im kasnije mogu pomoći na tržištu rada ili pokretanju vlastitih poslova, Filip ističe

Uče programirati i razmišljati na algoritamski način. Uče kako iznijeti i prezentirati svoje ideje, a kasnije kada stvari postanu malo veće i kada počnu surađivati s prijateljima i kako raditi u grupi i brže rješavati probleme. Još jedan važan aspekt pored znanosti, matematike i ostalih stvari koje se guraju pod STEM i makers pokret je da djeca uče kako procijeniti rizik, kako se snaći u situaciji i uče kako doći do rješenja problema koji na prvu izgleda nemoguće za riješiti.

Filip je predstavljao Smart Lumies na ovogodišnjem Bug Future Showu.
Filip je predstavljao Smart Lumies na ovogodišnjem Bug Future Showu.

Na pitanje mogu li maker projekti postati više od hobija, Filip objašnjava kako su greške i neuspjesi temelj – napretka i uspjeha!

Nitko nikada nije iz prve napravio nešto novo i da je to radilo onako kako treba raditi. Uspjeh nije instant-juha u vrećici u koju se samo doda voda i malo prokuha. I po meni to je najbitnija stvar koju mali makeri mogu naučiti. Pogledajte samo Space X nakon četiri uspješna slijetanja rakete, prije toga su imali jednako toliko neuspjelih pokušaja koji su bili spektakularni i nimalo jeftini.

A Hrvatska je prepuna malih makera koji lansiraju svoje mini rakete i ima dugu tradiciju tehničke kulture i izrade stvari.

Tehnička kultura treba ‘update’

Posljednjih nekoliko tjedana, u Hrvatskoj se puno govorilo o reformi obrazovanja, i dok se koplja lome oko vjeronauka ili popisa lektire, činjenica je da ni informatika još nije obavezan predmet. Možemo li onda uopće govoriti o makers kutku u školama?

Makeri kao takvi imaju svoj kutak u školi, a on se zove sat tehničke kulture, samo do nedavno to je bilo jako nepopularno i dosadno. Samo rijetki koji su pokazali interes su imali priliku naučiti nešto više. Osim nastave tehničke kulture, koja polako zaostaje u vremenu i koja treba update, postoje i hackerspace i maker hub prostori gdje bilo tko može doći i dobiti pristup potrebnom alatu. Na takvim mjestima nastaju novi projekti, suradnje pa čak i nove kompanije.

bnw_radionica1
Filip svima savjetuje da se ne boje isprobati nešto novo makar ispalo katastrofalno.

Za one koji vole rastavljati (i sastavljati) stvari te bi se i sami voljeli postati makeri, Filip savjetuje:

Nemojte se bojati probati napraviti ili iskopirati nešto, makar na prvu to ispalo katastrofalno loše. Sve je to proces učenja, ljudi smo i griješimo, a tehnologija nam omogućava da to napravimo brže nego ikada prije. Radije ću naći nešto na internetu, probati to napraviti makar ne radilo nego sjediti doma i gledati TV.

Iako je za nadolazeći vikend najavljena kiša, dobra je vijest da ga ne morate provesti gledajući televiziju jer se Brave New World nastavlja i ovaj vikend i to velikim 48-satnim hackathonom. Ako postoji nešto što vas tišti u vašem gradu ili imate zanimljivu ideju za uzgoj hrane ili korištenje dronova, prijavite se do sutra i pokažite što znate 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Scaleupi i jednorozi

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Novost

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.