Roditelji trebaju djecu učiti korištenju 3D printera i Arduina

Suosnivač Smart Lumiesa: Roditelji trebaju djecu učiti korištenju 3D printera i Arduina

Mnoštvo znatiželjnih dječjih lica koja uče o dronovima, robotima i 3D printanju i trude se po prvi put i sami izraditi nešto. Nije riječ o nikakvom eksperimentalnom školskom programu u nekoj od nordijskih zemalja, već je tako proteklog vikenda izgledao HUB385 gdje je otvoren festival 'makers' kulture - Brave New World. To je bio odličan povod za razgovor s mladim 'makerom' Filipom Kovačićem Popovom, koji je mnogima poznat i kao jedan od suosnivača startupa Smart Lumies.

Filip na radionici u HUB-u 385.

Proteklog vikenda Zagreb je ugostio Brave New World i sve zaljubljenike u tehnologiju, hobiste, inovatore i kreativce koje zanima sve od dronova, 3D printanja, hidroponije do pronalaska pametnih rješenja za izazove s kojima se susreću u gradovima. Brave New World bio je odličan povod za razgovor s makerom i inovatorom, Filipom Kovačićem Popovom, jednim od osnivača Smart Lumiesa, pametnih kocki za djecu koji je na događanju držao radionice za djecu. Filipa smo uhvatili u HUB-u 385. Za one koji možda još nisu upoznati s makerima, odmah na početku je objasnio kako je makers pokret nastavak DIY (do it yourself) pokreta koji je promicao stvaranje pomoću materijala koji su dostupni svima.

Makeri koriste nove tehnologije poput 3D printera i opensource alate kako bi izgradili ili poboljšali postojeće uređaje, procese i stvari. Jedan od takvih primjera je korištenje 3D printera u izradi opreme za hidroponski uzgoj, korištenje nove elektronike poput Arduina i 3D printera za izradu dronova.

Poticanje kreativnosti već u – vrtiću

bnw_radionica_2
Filip objašnjava kako mentalitet ‘makera’ u Hrvatskoj zapravo već postoji godinama. Foto: HUB385

Makers pokret postaje sve popularniji te se ističe kako potiče poduzetništvo i razvoj lokalne ekonomije. Govoreći o razlozima popularnosti, Filip objašnjava kako su zahvaljujući rastu internetske zajednice koja promovira opensource alate (bilo softverske, bilo hardverske), informacije postale dostupne svima.

Danas bilo tko s vezom na internet može skinuti nacrte za određeni stroj ili dio programskog koda. 3D printeri se mogu napraviti s dijelovima koji su 3D printani, elektronika je dostupna svima, a kod koji je potreban da bi 3D printer radio može se preuzeti s interneta besplatno.

Stvari se po pitanju kulture i makera polako kreću i u Hrvatskoj, a uz Brave New World primjer je i Osijek Mini Maker Faire, o kojem je Netokracija već pisala.

U Hrvatskoj mentalitet makera postoji već godinama, samo se nije nazivao maker pokret, već su to bili ljudi koji su radili u svojim garažama, u zajednici koja njeguje tehničku kulturu. Već se u vrtiću pokreće kreativnost kada djeca pomoću plastičnih boca ili kartonskih kutija izrađuju neke nove oblike poput modela raketa, brodova ili vlakova.

Prvo rastavljanje, zatim sastavljanje stvari

Brave New World okupio je djecu različitih uzrasta, od četiri godine pa nadalje, stoga me zanimalo kako je i kada Filip ušao u svijet makera i tehnologije. Sve je zapravo započelo – rastavljanjem stvari.

Od kada znam za sebe, svaku igračku koju bih imao rastavio bih nakon tjedan dana igranja. Više me zanimalo kako radi mehanizam unutar igračke, nego kako se može igrati s njom. Kasnije sam krenuo kombinirati dijelove više igračaka i počeo sam slagati nove mehanizme.

Na početku, malo toga je uopće radilo, no kasnije se to pokazalo kao iznimno dobra osnova za učenje o tome kako napraviti nešto svoje.

Dodaje kako je prva značajnija stvar koju je sam izradio, osim mehanizama s Lego kockama, bio robot i to ni manje ni više nego za borbe robota koje su se odvijale u Zaprešiću. Nakon toga uslijedili su autići na daljinsko upravljanje, mali humanoidni roboti i roboti nalik pauku sa šest nogu.

Hexapod (robot sa šest nogu) je na kraju bio moj maturalni rad koji je osvojio mnogo prestižnih nagrada i priznanja na domaćim, ali i na međunarodnim sajmovima inovacija. Pojavom Arduina, brzog interneta i 3D printera, sve je postalo puno lakše te danas robota, kojeg bih prije gradio tri mjeseca, mogu složiti u jednom vikendu.

Ne treba se bojati neuspjeha niti potrganih igrački

bnw_djeca
Filip: Svaki put kada dijete ima pristup nekoj novoj tehnologiji, otvaraju se vrata kreativnosti.

Filip je na festivalu Brave New World vodio radionicu za djecu o izradi igara korištenjem pametnih kocaka Smart Lumies. Djeca su kocke koristila kao dodatak u igri koji im je omogućavao razmjenu informacija na potpuno nov način, pri čemu dob nije nikakva prepreka.

Svaki put kada dijete ima pristup nekoj novoj tehnologiji, otvaraju se vrata kreativnosti. Dijete istražuje mogućnosti tehnologije i smišlja nove načine igranja koji do sada nisu postojali. Kako smo imali raznoliku grupu djece od sedam do 15 godina, bilo je zanimljivo vidjeti kako međusobno komuniciraju kako bi napravili igru koja je svima zanimljiva. Zanimljivo je i vidjeti kako nekada djeca od sedam ili osam godina bolje prolaze u igrama od petnaestogodišnjaka.

Iako su djeca danas okružena tehnologijom od prvih koraka, postoji li i neka idealna dob kada mogu započeti s izradom stvari? Filip ističe kako se dobna granica sve više smanjuje.

Do treće-četvrte godine djeca istražuju osnovne stvari, a nakon toga počinju eksperimentirati kombinirajući stvari oko sebe. Tada je pravo doba pustiti ih da isprobavaju kombinacije dijelova tehnologije. Naravno, ne treba se bojati neuspjeha, kao niti pokvarenih i potrganih stvari. Sve je to dio procesa učenja.

Moji roditelji možda nisu bili presretni kada bih namjerno potrgao neku igračku i izvadio motore i baterije iz nje. No tada nisu bili u potpunosti svjesni načina na koji ja osobno učim o tehnologiji.

Greške su temelj napretka i uspjeha

filip_bnw1_jpg
Filip ističe kako roditelji nisu bili sretni kada bi potrgao neku igračku, ali da tada nisu bili svjesni da tako uči o tehnologiji.

Interes za tehnologiju i izradu stvari razvit će kod djece različite vještine i dati širinu njihovom razmišljanju, čak i ako se kasnije ne budu profesionalno bavila tehnologijom. Ulogu u tome imaju i roditelji, a Filip objašnjava kako ne bi samo trebali djecu poticati da isprobavaju i izrađuju stvari, već bi zajedno s njima trebali otići na radionice i naučiti što se može napraviti s 3D printerom ili Arduinom.

Danas ako dijete krivo spoji i uništi neki senzor, to više nije strašno niti skupo. Dapače, više će naučiti ako jednom krivo spoji nego ako ne proba niti jednom. Senzori i elektronika s kojom se djeca danas igraju je preko 10 puta jeftinija u odnosu na prije 10 godina kada sam ja započinjao s elektronikom. Tada, ako bih uništio senzor, nije bilo drugoga dok se danas takve stvari kupuju na kile.

Poticanje interesa za tehnologiju i općenito interes za STEM područja često se navodi kao ključan za razvoj gospodarstva. Na pitanje koje vještine mladi makeri stječu, a koje im kasnije mogu pomoći na tržištu rada ili pokretanju vlastitih poslova, Filip ističe

Uče programirati i razmišljati na algoritamski način. Uče kako iznijeti i prezentirati svoje ideje, a kasnije kada stvari postanu malo veće i kada počnu surađivati s prijateljima i kako raditi u grupi i brže rješavati probleme. Još jedan važan aspekt pored znanosti, matematike i ostalih stvari koje se guraju pod STEM i makers pokret je da djeca uče kako procijeniti rizik, kako se snaći u situaciji i uče kako doći do rješenja problema koji na prvu izgleda nemoguće za riješiti.

Filip je predstavljao Smart Lumies na ovogodišnjem Bug Future Showu.
Filip je predstavljao Smart Lumies na ovogodišnjem Bug Future Showu.

Na pitanje mogu li maker projekti postati više od hobija, Filip objašnjava kako su greške i neuspjesi temelj – napretka i uspjeha!

Nitko nikada nije iz prve napravio nešto novo i da je to radilo onako kako treba raditi. Uspjeh nije instant-juha u vrećici u koju se samo doda voda i malo prokuha. I po meni to je najbitnija stvar koju mali makeri mogu naučiti. Pogledajte samo Space X nakon četiri uspješna slijetanja rakete, prije toga su imali jednako toliko neuspjelih pokušaja koji su bili spektakularni i nimalo jeftini.

A Hrvatska je prepuna malih makera koji lansiraju svoje mini rakete i ima dugu tradiciju tehničke kulture i izrade stvari.

Tehnička kultura treba ‘update’

Posljednjih nekoliko tjedana, u Hrvatskoj se puno govorilo o reformi obrazovanja, i dok se koplja lome oko vjeronauka ili popisa lektire, činjenica je da ni informatika još nije obavezan predmet. Možemo li onda uopće govoriti o makers kutku u školama?

Makeri kao takvi imaju svoj kutak u školi, a on se zove sat tehničke kulture, samo do nedavno to je bilo jako nepopularno i dosadno. Samo rijetki koji su pokazali interes su imali priliku naučiti nešto više. Osim nastave tehničke kulture, koja polako zaostaje u vremenu i koja treba update, postoje i hackerspace i maker hub prostori gdje bilo tko može doći i dobiti pristup potrebnom alatu. Na takvim mjestima nastaju novi projekti, suradnje pa čak i nove kompanije.

bnw_radionica1
Filip svima savjetuje da se ne boje isprobati nešto novo makar ispalo katastrofalno.

Za one koji vole rastavljati (i sastavljati) stvari te bi se i sami voljeli postati makeri, Filip savjetuje:

Nemojte se bojati probati napraviti ili iskopirati nešto, makar na prvu to ispalo katastrofalno loše. Sve je to proces učenja, ljudi smo i griješimo, a tehnologija nam omogućava da to napravimo brže nego ikada prije. Radije ću naći nešto na internetu, probati to napraviti makar ne radilo nego sjediti doma i gledati TV.

Iako je za nadolazeći vikend najavljena kiša, dobra je vijest da ga ne morate provesti gledajući televiziju jer se Brave New World nastavlja i ovaj vikend i to velikim 48-satnim hackathonom. Ako postoji nešto što vas tišti u vašem gradu ili imate zanimljivu ideju za uzgoj hrane ili korištenje dronova, prijavite se do sutra i pokažite što znate 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Što ste propustili

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.

Startupi i poslovanje

Email marketing u doba “korone”: 3 greške i 3 trika za bolju učinkovitost

Pomno pripremate i šaljete newslettere, ali učinka nema? Uz Brunu Zagorščaka iz agencije Neuralab, nedavno certificiranog Mailchimp partnera, prolazimo osnovne pogreške i taktike email marketinga.

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.