Kako se hrvatski startup Fenix(Apps) pretvorio - u agenciju?

Kako je hrvatski startup Fenix(Apps) “umro”, oživio i pretvorio se – u agenciju?

Akcijin startup povezan s aplikacijama za Facebook, FenixApps, od 1. siječnja ove godine prestao je s radom. Međutim, istog je dana s radom počeo Fenix, agencija za razvoj softvera po narudžbi. Što je dovelo do toga poteza i kamo sada ide Fenix, objašnjava Petar Bogdan u svojoj kolumni.

fenix

U prošlom članku o razvoju poslovnog modela startup projekta FenixApps pisao sam o problemima freemium proizvoda na koje smo nailazili. Nakon što smo odlučili ugasiti samoinstalacijske (self-served aplikacije), naš su fokus bile poluautomatizirane aplikacije. Naime, skalabilnost smo izgubili u onom trenutku kada je servis (10% posla) postao dio našeg proizvoda. Kako sam spomenuo, problem je bio u tome što je naš proizvod, odnosno kampanja u kojoj bi se on koristio, ovisio o znanju digitalnog marketinga klijenta. Ne samo to, trebalo je klijente uputiti kako sve skupa organizirati i postaviti da bi rezultati bili što kvalitetniji.

FenixApps nakon freemium modela

Proizvod kojeg smo nudili bio je namijenjen marketinškim kampanjama i mogli smo ciljati male, srednje i velike tvrtke. Međutim, tu se javlja bitna razlika u pristupu. Malim se tvrtkama može pristupiti direktno, dok to nije slučaj kod srednjih i velikih tvrtki koje uglavnom vode agencije (marketinške, digitalne, PR, web…). Došlo je vrijeme za idući korak, a to je bilo pokretanje reseller modela za agencije koje će “odrađivati posao” za nas uz određenu proviziju.

reseller.png

Reseller Program

Međutim, to baš i nije išlo u smjeru u kojem smo mi zamišljali, a evo i zašto:

  • Agencije imaju svoj spektar usluga i uglavnom nedovoljno vremena za “stvari” koje nisu najnužnije za klijente. U pravilu nagradne igre i ovakve kampanje samo su jedan dodatak cijeloj priči i tek mikro, mikro segment.
  • Kada smo kod usluga agencija, postavlja se pitanje zašto bi one nudile klijentima proizvod od 800 dolara (i dobile 20% provizije) kada mogu prodavati svoje usluge u tom iznosu od 800 dolara).
  • Sama priprema kampanje uz pomoć aplikacija značila je dodatne troškove kao što su dizajn, nagrade te priprema što zahtijeva vrijeme i povećani obujam posla na Facebook stranicama gdje su se kampanje odvijale, a sve to ima svoju cijenu.
  • Generičke aplikacije u pravilu i nisu toliko zanimljive velikim i srednjim tvrtkama jer su tehničke mogućnosti tih aplikacija dosta ograničene, ako ćemo pričati o kreativnijim kampanjama.

Startupi, ako mislite graditi svoj poslovni model preko agencija – zaboravite to!  

Problematična platforma

Kako smo radili Facebook aplikacije, za pretpostaviti je da smo se vezali za tu platformu. Tu smo kao startup imali najviše problema jer je Facebook bio dosta nestabilan u to vrijeme i imali smo prevelike troškove u razvoju (dokumentacija je kasnila, konstantne izmjene na platformi…). Blago rečeno, za developere je Facebook bio nešto kao za Golf 2 za automehaničare.

Imali smo jednu situaciju gdje smo dva mjeseca razvijali automatizaciju i novi sustav za naše aplikacije nakon čega je Facebook bez ikakve veće najave samo tako promijenio pravila platforme. Naravno da je za nas to značilo izgubljeno vrijeme (a samim time i novac) i da smo trebali krenuti iznova s tim. Teško je pratiti viziju “velikih” i vi nikada ne znate što oni planiraju, stoga smatram da je veliki rizik vezati se samo za jednu platformu.

Vezivanje za platformu je veliki rizik. Vjerujem i prednost. Kad sagledamo sve, to je kockanje. 

Gaming

Uz reseller, kao model rasta smo odlučili uvesti i igre. Kako smo u startu odlučili krenuti s igrom SocialMemory, tu smo vidjeli veliki potencijal te ostvarili prednost nad ostalim proizvođačima aplikacija na tržištu. Igre su bile naši najprodavaniji proizvodi te proizvodi s vrhunskim rezultatima, a njih su koristile i neke svjetski poznate korporacije poput Walt Disneya, Kindera, Discoveryja itd…

disney fenix

Kod SocialGaminga, ako ćemo razgovarati o B2B, problem je što to zahtijeva složenost tehničkog dijela, kvalitetnu serversku infrastrukturu, a to su velika ulaganja. Mi smo dosta vremena utrošili na memory i puzzle igre te je naše rješenje odskakalo od ostalih po svim tehničkim specifikacijama (to je išlo do te mjere da smo aplikaciju nadogradili na 9 razina zaštite od potencijalnih hakera i to je trajalo godinu dana).

Dosta vremena i novaca smo ulagali u ove proizvode i mogu sa sigurnošću reći da se to isplatilo. Isplatilo bi se i još više da je priča s Facebook aplikacijama potrajala malo više. Meni osobno je ovo bio najbolji period unutar ovog startupa.

Lekcije koje smo naučili

Neke ključne lekcije koje smo naučili u periodu od 4 godine.

Pain point

Ukoliko tvoj proizvod ne rješava problem i samo je dodatak, kao što je to bilo s FenixApps proizvodima, vrijeme je za odustajanje te fokus na neke nove stvari. Kod nas je bio slučaj da smo imali proizvod koji je OK i koji je bio samo dodatak u marketingu, ali ne nešto što je klijentu baš – baš nužno. Primjerice, klijent treba: web stranicu, Facebook oglase, google AdWords, MailChimp….

Mi nismo imali proizvod, a to je glavni problem svih proizvođača Facebook aplikacija.

Fokus i prioriteti

Jedna od stvari gdje se većina (početnika) startupa gubi je nedostatak fokusa, loše postavljeni prioriteti i njihovo neizvršavanje.

Pretpostavimo da je vaš cilj prodati 200 licenci u periodu od 6 mjeseci. Da biste izvršili taj cilj potrebni su vam resursi=ljudi=vrijeme=novac. Ako je glavni cilj 200 licenci, potrebno je definirati mjesečne aktivnosti, zatim tjedne aktivnosti, pa dnevne. Ako ste procijenili da svaki dan morate utrošiti 5 sati vremena kako biste izvršili zacrtani plan od 6 mjeseci, toga se i morate držati. Međutim, ono što se događalo nama, a znam da se događa i drugim startupima, je da se vrijeme troši na potpuno nebitne stvari u tom trenutku kao što su dorade web stranice (UX/UI filozofiranje i slično), testiranje novih funkcija na vašem proizvodu…

Ostanite fokusirani i definirajte ciljeve jer vam vrijeme ne ide u prilog. 

A gdje je novac u ovoj priči? 

Nastavno na priču o fokusu i prioritetima, dolazimo do novca. FenixApps nije dobio investiciju, već se financirao iz svojih sredstava (bootstrapping) jer smo tako odlučili pri pokretanju ovog projekta. A već smo mjesec dana od “izbacivanja” prvog proizvoda počeli prodavati, tako da smo imali prihode.

Recimo da za izvršenje cilja o prodanih 200 licenci u periodu od 6 mjeseci trebate 3 osobe i vezani trošak (npr. ured/računovodstvo/itd.).

EXCEL

Ako ćemo pogledati ovu tablicu (primjer) mjesečnih fiksnih troškova navedenih resursa, vjerujem da ćete razumjeti prethodnu priču o fokusu i prioritetima. Svaki izgubljeni sat za vas znači izgubljen novac, vrijeme i udaljavanje od cilja. Dobro razmislite svaki put kada se odlučite na novi feature i koliko je stvarno to nužno za ispunjenje vašeg cilja. U konačnici ćete premašiti budžet koji imate, ciljeve nećete izvršiti, a pitanje je kako doći do novog financiranja – nije baš jednostavno.

Ići u investiciju ili ne? Vjerujem da to sve ovisi o vašim ciljevima koje želite postići i resursima koje trebate za njihovo ostvarenje.

Nedostatak (i neizvršavanje) ciljeva gubitak je vremena i novaca. Novac nemate neograničeno (bilo investicija bilo privatno financiranje). 

Ljudi.

Startup nije agencija. Startup nije tvrtka koja ima poslovni model.

U takvom sustavu trebate ljude koji “ne traže sigurnost“, koji vjeruju u to što radite i koji su se spremni odricati danas da bi im bilo bolje sutra. Pokretač startupa ima 24 sata i ne može sve sam, stoga treba ljude od povjerenje koji će uskočiti kada “gori”. Kada spominjem ljude od povjerenja, to je core team koji će s vama gurati cijelu tu priču i biti tu kada je najteže.

Mantra koju bih volio da sam prije usvojio je “Hire fast, fire fast“. Dovoljna je jedna loša osoba u timu da dovede do loše atmosfere i tu svaki voditelj mora biti odlučan te brzo rješavati problem. Dosadašnje iskustvo mi je pokazalo da se kroz mjesec dana može vidjeti kakav je tko u timu i sukladno tome se trebaju poduzeti daljnje akcije.

Kod zapošljavanja dobro treba pripaziti kakvu osobu tražite. Ne tražite osobu za šalter u banci, već tražite “zvijeri” koje će izdržati sve ono što predstoji.

Vrijeme vam ne ide u prilog. Hire fast, fire fast. Isključite emocije, niste humanitarna udruga. 

Fenix nastavlja dalje samo u nekim novim smjerovima

FenixApps je prestao s radom 1. 1. 2016., ali tu nije stala priča. Fenix, ako ćemo gledati kroz prizmu mitologije, umire i rađa se se veći i jači. Negdje od lipnja do prosinca istraživali smo u kojem smjeru dalje i kroz taj se period iskristalizirala situacija.

fenix_logo

 

Ulaskom u 2016. godinu Fenix je postao agencija za razvoj softvera po narudžbi. Naravno, iskoristili smo kontakte iz prethodnog perioda, tako da u ovom trenutku radimo na projektima u Australiji i Bostonu.

A zgodno je pripomenuti da radimo i na novom proizvodu (nije platformski vezan). 🙂

Komentari

  1. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    15. 04. 2016. u 9:35 pm Odgovori

    Petre ODLIČAN članak!!! Odlična priča o kako uspjeti s proizvodom te usporedba s uslugom. I na kraju meni najdraža rečenica “radimo i na novom proizvodu”!!!
    Usluge su hraniteljice, a proizvod je taj koji donosi dobit. Bez dobiti sve pada u vodu. Dobit je ta koja financira razvoj, investicije, zapošljavanje.
    Kao što si naveo, nemilosrdan fokus i zbijenost ekipe i vremena i postat ćete tvornica (proizvoda).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.