Farmeron - Matija Kopić

Farmeron se zatvara u Osijeku, a Kopić s timom već planira nove projekte

Farmeronov novi vlasnik, Virtus Nutrition, odlučio je povući kadrove u SAD gdje im je i primarno tržište čime se zatvara hrvatski ured jednog od prvih prominentnih hrvatskih startupa. Što se sad događa s Farmeronovim timom, što namjerava osnivač Matija Kopić, ali i što sve to znači za hrvatsku startup scenu, analiziramo.

farmeron_1naslovna

Što se dogodilo s Farmeronom od prodaje?

Farmeron je prošlog kolovoza potvrdio kako ih je akvizirao dugogodišnji klijent te investitor Virtus Nutrition, iako nisu htjeli reći o kojem se iznosu radi. Za one koji već neko vrijeme prate scenu, poruka je bila jasna: iznos nije bio tako velik da se njime mogu hvaliti.

Novi vlasnik je početkom godine, kako smo otkrili iz više izvora, a potvrdio je Farmeronov osnivač Matija Kopić, odlučio zatvoriti osječki ured kao dio strateškog restrukturiranja. Farmeron Inc. (američka tvrtka majka) preuzet će sve buduće aktivnosti u segmentima prodaje, korisničke podrške te razvoja i održavanja Farmeron proizvoda čiji cilj – po riječima vlasnika – ostaje digitalna transformacija mljekarske industrije.

Unatoč tome, bitno je naglasiti da je Farmeron kroz pokretanje, razvoj, skaliranje i akviziciju proživio jedan normalan poslovni ciklus tvrtke, iako možda ne onaj kojem smo se svi u zajednici – pa i sam Farmeronov tim – nadali. Kopić nadodaje:

Iako razumijem da je javnost možda očekivala drugačiji rasplet priče, u drugačijem formatu od dosadašnjega, Farmeronova se priča nastavlja – i vjerujem da u okviru nove vlasničke strukture ima svjetlu budućnost. Vlasnik ima dugoročnu viziju pozicioniranja Farmerona kao tehnologije ključne za vlastitu poslovnu budućnost (kroz implementaciju u vlastitom poslovanju) te kao tehnologije nasušno potrebne američkom mljekarskom sektoru. Daljnji razvoj proizvoda u hrvatskom uredu i u sadašnjem smjeru se ne uklapa u tu viziju i operativni plan, i to je sasvim razumljivo i očekivano.

Kratka povijest ‘Facebooka za krave’

Iako je većina za Farmeron čula prvenstveno nakon što su osigurali investiciju u vrijednosti od 2,65 milijuna dolara od američkih fondova predvođenih SoftTechom, Farmeron je na sceni bio aktivan godinama ranije. Kopića sam upoznao na prvom regionalnom Mini Seedcampu koji se održao 2011. u Ljubljani. Seedcampovi su bili prva događanja u regiji koja su aktivno povezala domaće startupe kako sa stranim, tako i domaćim investitorima.

Farmeronovo sučelje sa profilom krave koje je startupu dalo nadimak "Facebooka za krave"
Farmeronovo sučelje s profilom krave koje je startupu dalo nadimak “Facebooka za krave”

Dok je Repsly svog anđeoskog investitora Sašu Cvetojevića upoznao na Mini Seedcampu u Zagrebu, upravo je na ljubljanskom Farmeron oduševio investitore čime je prihvaćen u akceleratorski program tada vodećeg europskog akceleratora.

Bila je to 2011. kad je neiskustvo ne samo u razvoju, već posebice poslovanju i prodaji bilo najveća boljka bilo kojeg domaćeg startupa. Kopić i njegov tim bili su jednostavno skupina programera koja je htjela riješiti praktičan problem. Kvalitetan proizvod i ozbiljan pristup Farmeron su proveli kroz Seedcamp, a potom i kroz 500 Startups, i danas jedan od dva najcjenjenija američka startup akceleratora uz Y Combinator.

TechCrunch je izabrao upravo Farmeron kao jedan od najzanimljivijih startupa tada aktualnog batcha investicija akceleratora 500 Startups. Kopić je potom u rujnu 2012. u Zagreb doveo desetke investitora za konferenciju Geeks on a Plane na kojoj se prvi put startup sceni predstavio i tada još relativno nepoznati Mate Rimac.

U velikom intervjuu za Netokraciju povodom osigurane investicije 2012., Kopić je otkrio i njihov najveći izazov:

Farmeron svoj put od ideje do proizvoda kojega netko žželi platiti nije prošao lako – upravo iz razloga što je proizvod usmjeren konzervativnoj publici i zbog toga što nismo imali formalan proces prodaje ustrojen oko samog proizvoda. Tek smo nedavno došli do točke u kojoj smo spremni za formalizaciju toga procesa te pripremu prodajnog tima (za što ćemo djelomično iskoristiti i sredstva iz nedavne investicije).

Kopić i njegov tim su mnogo vremena proveli na velikim farmama svojih korisnika, kako bi razvili rješenje koje im zaista treba. Na žalost, američka mljekarska industrija i tržište već su godinama u teškom stanju, što je dijelom usporilo razvoj Farmerona. Kopić za Netokraciju objašnjava:

U 2016. smo se suočili s poslovnim poteškoćama, izazvanim djelomično i višegodišnjim teškim stanjem na američkom mljekarskom tržištu. Dostizanje market leader pozicije u agtech biznisu, u bilo kojem segmentu poljoprivredne industrije – je utrka na duge staze. Jedan od najuspješnijih agtech poduzetnika mi je jednom prilikom rekao: za tehnološki uspjeh u poljoprivredi (o kojem god segmentu se radi) trebaš barem 10 godina i 10 milijuna dolara. Farmeron je prešao tek nešto više od pola toga puta.

Otkrivajući detalje, Kopić navodi kako je digitalna transformacija tek “načeta” u poljoprivrednoj industriji, pa čak i američkoj.

Dobar tajming definitivno je važan, u svakom poslu. Potrebno mnogo ulaganja u bazično digitalno opismenjivanje farmera kako bi tehnologije poput Farmerona zaživjele u punini. Dakako, imali smo i hrpu internih problema s kojima smo se nosili u hodu – s nekima manje, a s drugima više uspješno.

Što je Farmeron značio za hrvatsku i regionalnu startup scenu?

Iako su već mnogi krenuli u prečesto domaćem tonu negativnosti otpisivati cijelu priču oko Farmerona kao najnoviji dokaz besmislenosti akceleratora i investicijskih fondova, zaboravlja se koliko su ti uspjesi pomogli i ohrabrili ostatak scene.

Mnogi osnivači sad rastućih projekata poput Rentlija ili Bellabeata možda se ne bi odlučili na taj potez da nisu vidjeli da se “to može” upravo na primjeru Farmerona koji je bio prvi hrvatski startup nove generacije koji je – kao što sam već napomenuo – dobio investiciju prvo britanskog pa američkog akceleratora te potom investiciju cijenjenih američkih fondova.

screen-shot-2011-11-03-at-9-53-38-am

Je li im se investicija isplatila? Ne zove se rizični kapital bez razloga. Fondovi poput 500 Startups ulažu u projekte u najranijoj fazi razvoja računajući da će im tek 3 od 10 vratiti uloženi novac, a tek 1 od 10 toliko zaraditi da se cijela priča isplati. Airbnbov globalni uspjeh, kao i Amazonova akvizicija Twitcha za 970 milijuna dolara, su Y Combinatoru itekako dovoljan razlog da nastavi sa svojim programom investiranja u stotine projekata, od kojih za većinu vjerojatno nikada nećete čuti.

Neki će reći da je prvi pravi hrvatski startup failao! Eh, pa živjeli startupi!

Već se godinama u Hrvatskoj, ali i Europi govori da je jedan od najvećih izazov poduzetništva stigmatizacija neuspjeha koja dovodi do situacije gdje se mladi boje išta probati. Osuda okoline, obitelji, prijatelja s “rekli smo ti” za mnoge je jednostavno prevelik pritisak, a mnogi bi možda – samo da probaju – stvorili tvrtke koje će stvoriti nova radna mjesta i prilike.

Dobar je primjer prošlotjedna investicija u Layer, startup suosnivača Tomaža Štolfe, čiji se Vox.io isto tako zatvorio prije nekoliko godina. Vox.io je, poput Farmerona, prošao Seedcamp, ali u to doba jednostavno nije uspio osvojiti korisnike. Tomaž je ustrajao i danas vodi jedan od najprominentnijih američkih platformskih startupa, što se ne bi dogodilo da nije failao s Voxijem.

Dapače, istraživanje profesorice Kathryn Shaw sa Stanford Graduate School of Business pokazalo je da iskustvo dobiveno čak i na propalim projektima značajno povećava vjerojatnost uspješnosti budućih tvrtki.

Itekako je bitno zapamtiti da, iako startupi ne uspijevaju uvijek, pozitivne posljedice njihovog postojanja nam ostaju. Čak i da Rimac Automobili sutra propadnu, stvorili su generaciju inženjera koji shvaćaju da mogu stvoriti najbrži električni automobil na svijetu. Na isti je način Farmeron stvorio grupu inženjera koji su mnogo naučili tamo i sad, naoružani iskustvom razvoja ‘Google Analyticsa’ za krave za globalne klijente, mogu lakše pristupiti novim izazovima.

Kamo galopira Farmeronov tim?

Kopić je već s kolegom Krunom Stražancem iz Farmerona 7. veljače osnovao novu tvrtku, Gideon Brothers, sa sjedištem u Osijeku u kojoj im se pridružuje veći broj programera iz bivše tvrtke. Ostatak će svoj rad nastaviti u drugim tvrtkama: što u Osijeku, gdje isto vlada deficit dobrih programera, što u zagrebačkim tehnološkim tvrtkama, ali i inozemstvu gdje će se njihovo iskustvo u razvoju agrotehnoloških projekata itekako cijeniti.

Od izvora iz Seedcampa smo doznali da je i putem tamošnjeg networka Farmeronov tim stavljen na raspolaganje potencijalnim klijentima, što ima smisla s obzirom na to da mnogi startupi u koje je Seedcamp uložio pate od nedostatka programera. Kopić je za Netokraciju otkrio samo dio njihovih planova:

Fasciniraju nas prilike za daljnji rad na uzbudljivim projektima koji će ubrzati poljoprivrednu digitalnu transformaciju – ali nas motiviraju i druge stvari, izvan poljoprivrede. Formirali smo novu software development kompaniju u Osijeku i preuzeli nove zanimljive projekte – de facto smo napravili rasadnik novih budućih Farmerona. Veliki dio obitelji (oko 25 ljudi) ostaje zajedno i fokusirani smo na tehničku izvrsnost bez kompromisa, pogotovo u području razvoja mobilnih i enterprise Big Data rješenja. Jedva čekamo vidjeti što nam nosi sutra!

Farmeron je probao osvojiti svjetsko agrotech tržište, usput postavši primjer koji je hrvatska startup scena trebala

Dok su mnogi još u samom početku osuđivali Farmeron na propast (i bit će tužno ako će se sad naslađivati ovom viješću), Kopić i njegov tim uspjeli su postići što mnogi SaaS startupi što u Hrvatskoj, što u svijetu – nisu: stvoriti kvalitetan tim, naći kupce na zahtjevnim globalnim tržištima i ubaciti ‘Croatia’ u vokabular mnogih investitora, kupaca i novinara, pritom učeći o tome kako zaista razviti kvalitetan proizvod i prodaju.

Kopić je i dalje ponosan na tim i na ono što su postigli u Farmeronu:

Okupili smo izvanredan tim, napravili super kompleksan i vrijedan proizvod, zadobili povjerenje nekih doista velikih klijenata – no u isto vrijeme smo dosta toga i uprskali: od nekih segmenata kvalitete proizvoda, korisničke podrške i komunikacije koja je kaskala u određenim slučajevima, do prodaje farmerima koji su bili pod prevelikim pritiskom makroekonomskih oscilacija na našem tržištu. Osobno sam napravio hrpu krivih procjena i odluka, ali svejedno sam ponosan na naš posao, na naš tim

Upravo zahvaljujući tom radu, Kopiću će bilo koji sljedeći projekt biti lakše razviti i prodati temeljem dosadašnjeg iskustva, a investiciju ili kupce naći temeljem stvorenih kontakata.

Na kraju, niti mi, niti Kopić, nismo na nuli. Dapače, za startupere koji su krenuli ohrabreni Farmeronom, developere koji su učili radeći na izazovnom projektu te ostatak scene je bolje da je Farmeron postojao – i “propao”, nego da ga nikad nije bilo.

Uz čitanje ovog članka preporučujem slušanje: Hladno Pivo – Nije sve tako sivo.

ponuda

Komentari

  1. DavidP

    DavidP

    02. 03. 2017. u 3:26 pm Odgovori

    “Za one koji već neko vrijeme prate scenu, poruka je bila jasna: iznos nije bio tako velik da se njime mogu hvaliti.”

    Ili neki od sto drugih razloga. Matija sigurno nije financijski loše prošao kako se u finišu imputira, kao što Farmeron nije propao – nego je prodan. Koju viziju ima novi vlasnik, to je njegov problem. Sigurno nije dao lovu za ništa.

    Matija ima znanje, iskustvo i tim. Sad je dobio lovu i vrijeme. Siguran sam da ima i 100 novih ideja, te da će idućim projektom razvaliti.

  2. Goran Peuc

    Goran Peuc

    02. 03. 2017. u 3:47 pm Odgovori

    Farmeron nije “failao”. Fail bi znacio da se firma zatvorila, nije napravila nikakav uspjeh, i sve se raspalo. Poanta bilo kojeg startupa koji dobije nekakvu investiciju od 3rd party ljudi je da investitorima i vlasnicima zaradi novce.

    Ako je Farmeron zaradio novce vlasnicima, i ako novi vlasnik nastavi razvoj dalje u USA, to nije fail. To je jednstavno klasicna evolucija startupa.

  3. Alex

    Alex

    02. 03. 2017. u 4:15 pm Odgovori

    Svaka cast! Ovo je absolutno uspeh i dobar zavrsetak teksta, uspeli su ono sto mnogi nisu.
    Bravo i nema sumnje da je ovo samo naredni korak u zivotu Farmerona kao sto i sam osnivac kaze. Cestitke!

  4. Miroslav Turčinović

    Miroslav Turčinović

    02. 03. 2017. u 5:14 pm Odgovori

    Moja je pretpostavka da je od momenta ulaska američkih investora, hrvatski dio businessa bio osuđen na gašenje. Priča o propasti je vjerovatno dio strategije da se opravda domaćim donatorima i raznim izvorima potpora zašto se u stvari seli u ameriku i da im se naravno ne ostane dužan. U svakom slučaju, ko želi da čita između redova to jasno i vidi. Kapital ne poznaje nacionalne granice. Mislim da ipak treba pronaći način da se barem malo vrati u domaću zajednicu (barem startup zajednicu ako ne državnu). Recimo, investiranjem u neke druge obećavajuće projekte odavde!

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      03. 03. 2017. u 7:23 am Odgovori

      Kako točno “propast” to opravdava domaćoj zajednici? Domaće “donatore” tj. investitore značajne nemaju. Što se tiče investitora, pretpostavljam da ipak misliš akvizitera s obzirom da ne vidim zašto bi to osudilo hrvatski dio na gašenje? Dapače, mnoge upravo američke tvrtke (ne samo american-backed) imaju razvojne centre u Hrvatskoj i u istočnoj Europi, jer im je isplativije i jednostavnije naći dobar talent. Real Networks u Hrvatskoj, Adobe i Intel u Rumunjskoj, Microsoft u Srbiji su samo neki od primjera američkih, a Repsly i ManageWP primjeri domaćih sa stranim backingom koji su strateški zadržali razvoj u regiji.

      Šti se tiče vraćanja, svakako će i kroz investiranje – ali ne samo kapitala – već i znanja i iskustva.

  5. Antonija Horak

    Antonija Horak

    02. 03. 2017. u 7:09 pm Odgovori

    Ma Matiji svaka cast! Nije lako prodati tvrtku, za bilo kakve novce. Ako je prodao za onoliko koliko mu treba za pokretanje nove firme, za mene je uspio! Tko zna sto ce nova tvrtka donijeti… 😉

  6. Bojan

    Bojan

    03. 03. 2017. u 12:39 am Odgovori

    Svaki projekt ima svoj životni put i vjerujem da će svaki osnivač radije prodati firmu nego da propade, ako se pokaže da neke stvari ne idu u dobrom smjeru. Bitno je da projekt dalje živi. Bilo bi zlata vrijedno čuti detaljnije Matijino iskustvo kroz neki članak na Netokraciji, vjerujem da možemo puno naučiti. Svaka čast na svim ostvarenim rezultatima!

  7. M.Horvat

    M.Horvat

    03. 03. 2017. u 6:28 am Odgovori

    Farmeron nije propao. Vlasnik je prodao firmu, uopće nije bitan iznos za koliko je firma prodana, a vjerujem da nije bio mali. Ono što je bitno jeste pojava – startup firma je nastala, radila, razvijala se, razvijala okruženje i djelatnost u kojoj je bila prisutna i vlasnik je u jednom trenutku odlučio ju prodati. To je bitno. Nije Farmeron propao – samo je promijenio vlasnika. Pričamo li o Farmeronu ili o Kopiću. Ni firma ni čovjek nisu propali. Firma promijenila vlasnika, čovjek krenuo raditi nešto drugo. I zašto bi postulat stjecanja profita u ovom slučaju bio neuspješan. Čak naprotiv. Ovo je klasični potez zrelog razmišljanja vlasnika firme. Inače bi mogli reći da je i Apple neuspješan.

  8. Ivan Džolan

    Ivan Džolan

    03. 03. 2017. u 11:39 am Odgovori

    Ovo je očekivan i uobičajen potez nakon akvizicije, iako smatram da je Amerikancima puno jeftinije imati helpdesk i programere u Hrvatskoj nego Americi. Eventualno ako ne planiraju to preseliti u Indiju ili negdje drugdje iako Hrvatska nudi dobar odnos kvalitete i cijene.

    Ali bez obzira na sve ovo je vrlo uspješna priča

  9. Mirko

    Mirko

    03. 03. 2017. u 2:24 pm Odgovori

    Nastavlja se tragičan niz posljedica našeg domaćeg mentaliteta. U svemu smo najbolji a onda dolazi obavezno propadanje i nestanak, i taj nesretni ciklus traje već desetljećima.

    Činjenica je da kao što sam govorio Farmeron nije imao velike šanse jer niti je napravio visoko ulaznu tehnološku barijeru (kao Google npr) niti ima puno novaca da se nametne (Uber npr). Jasno da je propao jer prvi investitor obično otkupljuje udio kada planira sanirati štetu i izvući se sa čim manje štete, a nema drugih potencijalnih interesenata, malo se educirajte. Zato i zatvaraju hrvatski odjel iako su programeri jeftiniji nego u Americi, jer planiraju ugasiti. To se u investiranju zove Uncle point, tj trenutak kada bacaš ručnik u ring.

    Da li ćemo nešto naučiti, očito nećemo jer umjesto da iskazuje stvarno stanje, članak iako pisan u dobroj namjeri opet budi optimizam neutemeljen na činjenicama. A činjenice su da smo nedovoljno obrazovani, upućeni, kreativni i presiromašni da igramo na veliko. A kad i zaigramo ne znamo takve firme voditi, vidimo koliko je domaćih velikih sustava krahiralo, Agrokor je zadnji u nizu.

    Naša IT industrija je jadna, većina priučenih programera bez trunke kreativnosti i ambicije, znanja o biznisu i modernim tokovima. zato prevladavaju ‘indijski’ IT poslovi jeftinog i banalnog štrikanja softvera za strance, pa i kod razvikanih firmi kao Pet Minuta ilki Infinum.

    Što nam je činiti. Kao prvo postati skromni jer drugo ne zaslužujemo. Manje se hvaliti po novinama, učiti skromnost od genijalaca tipa Jobs i Elon Musk (pogledajte mu nastupe). Drugo, učiti i raditi u tišini a ne visiti po kavama. Treće još učiti i još raditi. Tek tada pomaci će biti vidljivi iako skromni ali to će biti dovoljno za toliko potreban optimizam.

    I nismo jedini, Layer Tomaža Štolfe nije uspješan. Postoje konkurenti koji rade više i bolje za 10x manju cijenu. Predviđam krah kad tad jer tko je lud da daje toliko novaca za asinhroni chat API mjesečno kada može unajmiti programere da mu to naprave in house. Za ostale sa manje ambicija ionako je preskupo. Promašena strategija koju pokušava izvući većinski investitor prikupljanjem nove runde.

  10. SasaB

    SasaB

    03. 03. 2017. u 6:18 pm Odgovori

    Bravo Matija ! I hvala ti što si, dok nažalost mladi ljudi odlaze iz Osijeka, ostao tu i pokrećeš neku novu priču. Puno sreće i želim ti da ponoviš i nadmašiš uspjeh Farmerona.

  11. Tomislav Bilić

    Tomislav Bilić

    06. 03. 2017. u 2:35 pm Odgovori

    Ola!

    Farmeron priča je imala izuzetno pozitivan utjecaj na razvoj osječke software development scene. Mladim je ljudima ova priča dala osjećaj perspektive i to ne samo u Osijeku. Pored rada na razvoju firme, Matija je velik dio svog vremena uložio i u rad Osijek Software City udruge, čiji je bio jedan od osnivača.

    Svim je zaposlenicima ova firma nedvojbeno bila i jedan lijep poligon za razvoj. Neki od njih će nastaviti u Gideon Brothers, neki će nastaviti raditi kao freelanceri, a neki će se dati u poduzetničke vode. Iskustvo neće biti bezvrijedno.

    Nadam se samo da će ih što manje napustiti Hrvatsku.

  12. Toni

    Toni

    09. 03. 2017. u 10:27 am Odgovori

    Naravno da Matija ne smije reći za koliko novaca je prodao projekt. Ako kaže neku malu cifru, onda će mu se razni zlobnici naslađivati da je puste godine radio za džabe. Ako kaže neku veliku cifru, onda će svi žicari u njegovom gradu i šire tražiti da im posudi pare i neće nikad vratiti. Zato i nećemo doznati cijenu za koju se projekt prodao.

    Sasvim je normalno da projekti ovakvog tipa mogu završiti na razne načine, ali to ne znači da je osnivač projekta p*pušio. Neću sad govoriti da je stekao pusto iskustvo, stvorio generacije programera u Osijeku itd., to ionako govore svi.

    Ja ću reći ovo: Matija je dosta godina radio fin posao koji ga je zanimao, nije imao šefa Hitlera koji mu visi nad glavom, nije bio prisiljen raditi neke bezvezne poslove samo zato što to njegovi komesari u firmi traže. Samo to je već dovoljno da covjek bude zadovoljan s tih nekoliko godina provedenih u radu na svom projektu. Da ne navodimo druge benefite.

    Ljudi kojima je do para ne trebaju raditi inovativne startupove, nego postoje drugi poslovi gdje je lova manja, ali brža i sigurnija. Ne nužno premala lova, nego potencijalno također dobra lova, samo nema šanse postati miljarder. Onaj tko ulazi u startup, taj treba biti spreman na razne scenarije. U startup se ne ulazi zbog toga da se zaradi pare, nego zbog profesionalnog izazova, jake želje i vizije za ostvarenje svog sna, zbog želje da se mijenja svijet (makar i manji segment svijeta). Ako netko ulazi u startup samo zato da bi sebe financijski osigurao, onda je promašio put.

    Svakako, skidam kapu Matiji na svemu izguranom i nadam se da je financijski ipak dobro prošao i da je spreman za jedan novi početak.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Vodič za e-Vozačku da ne čekaš (kao mi) u redu u MUP-u

Sustav e-Vozačka, za predaju zahtjeva za novu vozačku dozvolu putem interneta, radi pristojno, ali i pokazuje da korisničko iskustvo i komunikacija mogu i moraju biti bolji. U suprotnom - šalter!

Tehnologija

Apple je pokazao kako više nema ništa za pokazati – čeka li ga Nokijin scenarij?

Sjednite, djeco, da vam ispričam priču o vremenu prije mog vremena. Bijaše to godina 1998., četvrtaste kutije protetičkih boja vrtjele su Windowse 95 ili 98, bilo je to vrijeme disketa, telefonskih slušalica koje se dižu i dial-up interneta koji puca kada se to dogodi.

Internet marketing

Ella Dvornik i Charles Pearce pokreću platformu za europske influencere – Manijak

Porazgovarala sam s Ellom Dvornik i Charlesom Pearceom o njihovom zajedničkom projektu, platformi za influencere i brendove koji s njima žele surađivati - Manijak.

Što ste propustili

Nesortirano

Može li igranje igara od nas napraviti bolje kolege, partnere i prijatelje?

Developer, filmaš i umjetnik Onat Hekimoglu na Weekend Media Festivalu govorio je o temi o kojoj ne slušamo često - ozbiljnim igrama.

Mobilno

Zašto zaključavate kućna vrata, ako nećete zaštititi svoje podatke online?

Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu od Alana Delića iz Diverta dobili smo pet savjeta o tome kako se zaštititi online.

Startupi i poslovanje

Poznati timovi koji će se na Idea Knockoutu natjecati za mjesto na CES-u

Sve je spremno za ovogodišnji Idea Knockout, a za put u Vegas borit će se 20 timova.

Startupi i poslovanje

Domaća aplikacija Beyond Seen Screen postala ExRey i stigla na Android uređaje

Nakon rebrandinga, Beyond Seen Screen postaje ExRey, a beta verzija aplikacije koja pretvara pasivno gledanje videa u aktivno dostupna je na Google Playu.

Intervju

Splitski Locastic otvoreno o povratku u esport nakon pauze (i naučenih lekcija)

Locastic je mrtav, živio Locastic? Splitska tvrtka iz drugog pokušaja nastoji postati regionalna sila u igri CS:GO.

Sponzorirano

#DigiDoggo natječaj: Pošalji nam video CV – dobit ćeš vlastitu domenu!

Traže se mlade nade u sklopu projekta Digitalna karijera - svi koji snime i pošalju video CV dobivaju vlastitu .Me domenu, a najbolji i 'pitch' trening!